Njemačka prije 30 godina i danas: rasizam je i dalje tu - Monitor.hr
23.11.2022. (20:00)

"Što se promijenilo od '90-ih? To što su danas nacisti u odijelima i kravatama"

Njemačka prije 30 godina i danas: rasizam je i dalje tu

Nešto poslije ponoći 23. studenoga 1992. dvojica neonacista bacili su molotovljeve koktele u dvije kuće u Möllnu u pokrajini Schleswig-Holstein jer su tamo živjele turske obitelji. Stanari jedne od napadnutih kuća su spašeni, neki s teškim ozljedama. U drugoj kući poginule su 51-godišnja Bahide Arslan, njena desetogodišnja unuka Yeliz i njena 14-godišnja sestričina Ayse. Bahide je uspjela spasiti sedmogodišnjeg unuka Ibrahima tako što ga umotala u mokre ručnike. Ubrzo nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke dogodio se čitav niz rasističkih napada: u Hoyerswerdi, Rostocku, Möllnu, Solingenu… Poslije Möllna u Njemačkoj je nastao i val gnjeva, kao i suosjećanja. Nekoliko tisuća ljudi okupilo se u gradu na spontani, tihi marš. U danima i tjednima koji su uslijedili širom Njemačke održavane su demonstracije i manifestacije protiv rasizma i ksenofobije. Deutsche Welle


Slične vijesti

Nedjelja (16:00)

Njemačka pušta ruku s kočnice – i gas i dug u isto vrijeme

Njemačka otvara novčanik: vojna potrošnja i infrastruktura izvan fiskalnih stega

Njemačka je postigla povijesni dogovor o povećanju vojne potrošnje iznad 1% BDP-a i osnivanju 500 milijardi eura vrijednog infrastrukturnog fonda, što je izazvalo najveći skok prinosa na obveznice od 2008. godine. Tržišta su reagirala optimistično – euro je ojačao, a DAX indeks skočio 3,5%. Cilj je potaknuti gospodarstvo koje je u padu dvije godine, a analitičari predviđaju rast od 2% u 2025. Merz želi progurati reforme prije nego što novi parlament preuzme dužnost, dok Zeleni još važu podršku. Investitori ne strahuju za dug, koji je i dalje niži nego kod drugih velikih ekonomija. Poslovni

26.02. (00:00)

Kad shvatiš da više nema velikog brata da ti čuva leđa

Njemačka pred geopolitičkim preokretom: kraj stare uloge, početak nove moći

Nova njemačka vlada suočit će se s velikim vanjskopolitičkim izazovima, napuštajući dosadašnju ulogu ekonomski jake, ali geopolitički suzdržane sile. SAD smanjuje sigurnosna jamstva Europi, što prisiljava Njemačku na snažnije vojno i strateško pozicioniranje. Povećanje vojnog proračuna, moguća mirovna misija u Ukrajini i redefiniranje odnosa prema Kini postaju ključni zadaci. Njemačka mora samostalno jačati obrambene kapacitete i sklapati nova partnerstva, dok se raspravlja o financiranju tih ambicija. Promjene su neizbježne, a izazovi veliki—njemačka politika više nema luksuz naivnosti. DW

24.02. (14:00)

Bilo bi super da samo AfD bude u oporbi

Svaki peti Nijemac birao je AfD, kreće zanimljiv pothvat sastavljanja većine bez njih

  • Matematika kaže da Demokrićani mogu formirati vladu sa Socijaldemokratama,SPD. Suradnja samo sa Zelenima nije dovoljna za većinu. No, dosadašnje vladajuće stranke prvo moraju probaviti svoje gubitke. Osobito je teško pogođen SPD, koji je sa samo 16,4 posto glasova ostvario najgori rezultat od 1890. godine. Iz AfD-a kažu kako bi reguliranje azila, obećano u predizbornoj kampanji, iz pobjedničke koalicije mogli provesti samo s njima (DW)
  • Tko je Alice Weidel, istaknuta čelnica AfD-a? Bivša bankarica koja se opisuje kao lezbijku, ali ne queer, dijeli stan sa suprugom Sarom Bossard, švicarskom producenticom rođenom u Šri Lanki, i njihova dva posvojena sina, navodno uopće ne živi u Njemačkoj, već u Švicarskoj, a djed joj je bio nacist (Index)
  • Picula: CDU nije uvjerljivo pobijedio jer su osvojili samo 4 posto više nego na prošlim izborima, zbog AfD-a Berlin postaje metom Moskve i Washingtona, ali uz posve nove predznake… Povijesni je apsurd to da današnja Njemačka stoji na braniku antifašizma, a da dva od tri nekadašnja Saveznika zazivaju imperijalistički preustroj svijeta (tportal)
  • Tema na Forumu
24.02. (12:00)

Merkel je out, Merz je in

Friedrich Merz kao kancelar: Novi šef u Njemačkoj, novi smjer u Europi

Friedrich Merz preuzima Njemačku i okreće kormilo udesno (ali ne radikalno, već u gospodarskom smislu). Planira pojačati obranu, pregovarati o nuklearnoj zaštiti s Britancima i Francuzima te ukinuti blokadu slanja oružja Ukrajini. U energetici je otvoreniji prema nuklearnoj energiji, dok u gospodarstvu zagovara manje birokracije i stroži stav prema Kini. Naglasak stavlja na rast, a ne na klimatske politike, uz olakšice za poljoprivrednike i industriju. Njemačka fiskalna kočnica ostaje netaknuta, što može ograničiti njegove ekonomske ambicije. Njegova pobjeda znači jačanje desnog centra u EU – i potencijalno turbulencije u Bruxellesu. Index

24.02. (09:00)

Biznismeni preuzimaju

Njemački izbori: CDU osvojio izbore s 28,5 posto, krajnje desni AfD dostigao 20,6, Scholz doživio poraz

  • Čelnik Unije CDU/CSU Friedrich Merz, koji će najvjerojatnije postati sljedeći njemački kancelar, najavio je kako će krenuti s formiranjem vlade što je prije moguće, nadaju se – prije Uskrsa (Index)
  • Friedrich Merz kritizira Muska i Trumpa: Intervencije iz Washingtona nisu bile ništa manje besramne od onih iz Moskve (N1), u govoru poručio: ‘Apsolutni prioritet je da Europa ojača i osamostali se od SAD-a’ (tportal), i dalje odbacuju mogućnost suradnje s AfD-om kojeg šalju u oporbu
  • Merz će izgleda preuzeti kormilo države u najizazovnijem trenutku: on sam nije osobito popularan među širim slojevima društva. Njegovo bogatstvo, veza s financijskom industrijom i korištenje vlastitog aviona za putovanja često su predmet kritika, prenosi tportal. (N1)
  • CDU je relativni pobjednik, AfD je udvostručio svoj rezultat s prošlih izbora, a SPD je ostvario povijesno loš rezultat (16,4 %), Zeleni su na 11,8 posto, a u parlament ponovno ulazi i Die Linke (HRT), izlaznost na izbore bila je velika – glasalo je oko 83 posto od 59,2 milijuna njemačkih građana s pravom glasa. Na izborima se kandidiralo 29 stranaka (DW)
21.02. (18:00)

Čovjek koji se vraća češće od bumeranga

Friedrich Merz želi postati novi kancelar

Kao dobar govornik, mladi Fridrich Merz bio je nada konzervativnog krila CDU-u. Za vrijeme Angele Merkel se povukao iz politike, a nakon nje se opet vratio. Sada želi postati kancelar Njemačke – i za to ima dobre šanse. On je Vestfalac iz Sauerlanda – brdovitog kraja na zapadu Njemačke. Katolik je i pravnik. Od 2005. do 2021. radio je u jednoj međunarodnoj odvjetničkoj kancelariji i preuzimao vodeće pozicije u nadzornim i upravnim odborima. Nakon što je Merkel najavila svoje povlačenje iz politike 2021. godine, Merz se vratio i postepeno napredovao. Do tada je izgradio reputaciju ekonomsko-liberalnog predstavnika konzervativnog krila CDU-a. Slično kao prije 20 godina, sada ponovo razmatra povratak nuklearnoj energiji i zagovara restriktivniju migracijsku politiku. DW… u slučaju vjerojatne pobjede, ostaje pitanje hoće li surađivati s krajnje desnim AfD-om. Zasad tu mogućnost odbacuje.

19.02. (17:00)

Spremni za izbore

Njemačku ljevicu već su svi otpisali, no sada ima šanse da se ponovno vrati u Bundestag

Ljevica se u kampanji fokusirala na nekoliko ključnih tema – previsoke stanarine i skupe cijene u supermarketima. Stranka nudi konkretne alate poput aplikacija za pomoć ljudima koji sumnjaju da su žrtve previsokih stanarina ili troškova grijanja. Također, rukovodstvo stranke smanjilo je sebi vlastite plaće na 2.850 eura neto – koliko u prosjeku zarađuje kvalificirani radnik u Njemačkoj. Ljevica se protivi strožim mjerama prema migrantima, što je aktualno čini gotovo jedinom strankom s takvim stavom u političkom spektru Njemačke. Upravo to je čini privlačnom određenim grupama birača – posebno u velikim gradovima i među studentima. Uz to, promijenili su taktiku i išli door-to-door da se ponovno povežu s ljudima i razgovaraju o njihovim problemima – na njihovom kućnom pragu. Čak i ako ne uvjere svakog sugovornika da glasa za njih – kontakt sa potencijalnim biračima je ponovno uspostavljen. DW

02.02. (20:00)

Smrdi na tridesete

I u Njemačkoj se prosvjeduje, građani su protiv bilo kakve suradnje s desno-radikalnim AfD-om

U Njemačkoj su ljudi i u subotu (1.2.) masovno izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv skretanja udesno i suradnje s desno-ekstremnom strankom Alternativa za Njemačku (AfD). Prema navodima policije, demonstracije su uglavnom protekle mirno. Prosvjedi su usmjereni i protiv Demokršćanske unije (CDU), koja je u srijedu uz pomoć AfD-a progurala prijedlog za pooštravanje migracijske politike u Bundestagu. Međutim, prijedlog zakona za ograničavanje migracije propao je u petak. DW

14.01. (12:00)

Njihov rizik je i naš rizik

Njemačkoj pada proizvodnja i BDP, koče je i ustavni propisi, pred novom su vlasti veliki izazovi

. Njemački BDP će se u 2024. smanjiti za 0,2 posto, čemu najviše pridonosi pad industrijske proizvodnje od gotovo pet posto. Riječ je o najvećem padu industrijske proizvodnje koji se u Njemačkoj dogodio od ujedinjenja. Njemački građani stoga na izbore sljedeći mjesec izlaze u strahu od deindustrijalizacije i urušavanja njemačkog poslovnog modela zasnovanog na izvozno orijentiranoj industriji. Tu je i energetska kriza i rastuća konkurencija iz Kine. Tu su i ovisnosti naslijeđene iz doba Angele Merkel, što o SAD-u glede obrane, što o ruskim jeftinim energentima i izvoza u Kinu. Sljedeća koalicijska vlada, najvjerojatnije predvođena Friedrichom Merzom, vođom CDU-a, međutim, neće imati vremena za ‘merkeliranje’. Ona će biti pod velikim pritiskom da provede reforme kako bi treća najveća svjetska ekonomija ostala konkurentna. Maruška Vizek za tportal.

23.12.2024. (11:00)

Tko čeka - dočeka

Starešina: Friedrich Merz jedini je kandidat koji eventualno može postati novi vođa Europe

Njemačku, koja danas jedina može biti stvarni vođa EU-a, američki su izbori zatekli u političkom limbu, s crveno-zeleno-žutom vladom kancelara Scholza, najslabijom u novijoj povijesti, i jednako takvom ekonomijom. Francuska, koja je još najuvjerljiviji njemački partner u tom vodstvu, nalazi(la) se u sličnom stanju, s oslabljenim predsjednikom Macronom, vladama koje lako padaju i još lošijom gospodarskom slikom od njemačke. Friedrich Merz ima sve osobine potrebne za budućega njemačkog i europskog vođu u godinama koje dolaze. Društveni je konzervativac, ekonomski liberal, čvrste je transatlantske orijentacije i zauzima se za preventivno jačanje obrambenog sektora, a ima i bogato iskustvo u korporacijskom biznisu.

Tek ako uspije oformiti funkcionalnu njemačku vladu koja je spremna na politički i gospodarski zaokret, u sljedećoj fazi mogao bi iskoračiti kao europski vođa koji može okupiti i Macrona i Meloni i Tuska te vratiti prozapadnu orijentaciju srednjoeuropskim državama koje se sve više okreću Rusiji.  Višnja Starešina za Lider