Nobelova nagrada za fiziku za 2021. - Razumijevanje složenih sustava - Monitor.hr
09.10.2021. (08:00)

Nije toliko složeno koliko se čini. Ili ipak je?

Nobelova nagrada za fiziku za 2021. – Razumijevanje složenih sustava

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku dobio je tim znanstvenika za revolucionaran doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava. Na prvi pogled, ovo objašnjenje povjerenstva Kraljevske švedske akademije znanosti djeluje čudno. Preopćenito je. Naime, svaki doprinos u prirodnim znanostima je doprinos našem razumijevanju svijeta, a svako istraživanje u fizici odnosi se na neki fizički sustav. I rijetko su kad ti fizički sustavi jednostavni. Pa ako nisu jednostavni onda su složeni. Onda je “doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava” univerzalna fraza, prigodna za opis svakog postignuća u fizici, zar ne? Nešto je tu sumnjivo. Kratka obrazloženja povjerenstva za dodjelu Nobelove nagrade uvijek su pomno sročena, sigurno nisu fraze. Stvar je u tome da je složeni sustav ili kompleksni sustav sintagma s posebnim značenjem. Dario Hrupec objašnjava kompleksne sustave na jednostavan način za Bug.hr


Slične vijesti

28.01. (17:00)

Točka gdje i atom potpuno miruje

Abeceda fizike: Zašto smo sigurni da u svemiru ništa nije hladnije od –273,15 Celzijeva stupnja?

Tijelo na temperaturi apsolutne nule bilo bi tijelo kojem smo uzeli svu unutrašnju energiju, kojem nemamo više što od energije uzeti pa mu stoga ne možemo ni sniziti temperaturu. Dakle, pitanje najniže moguće temperature nije empirijsko pitanje rekordno niske temperature koju smo uspjeli negdje izmjeriti. To je pitanje vezano uz samu definiciju apsolutne temperature. A definicija je stvar dogovora. I tu je kvaka. Tijelo nema toplinu jer toplinom nazivamo samo energiju prijelaza, onaj dio unutrašnje energije koji prelazi s tijela na tijelo. Pa onda ni atom, kao sićušno tijelo, nema toplinu. No, što je s temperaturom atoma? Temperatura je povezana s unutrašnjim gibanjem, a atom se giba. Ima li onda sam atom temperaturu? Nema! Kao što nema ni boju, ni miris, pojedini atom nema ni temperaturu. Naime, temperatura je statistički pojam. Dario Hrupec za Bug.

26.09.2023. (00:00)

Science, bitch!

Hrupec: Debeli plašt tamne tvari nužan je za rad kvazara

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u mikrosvijetu otkriveni su kvarkovi, a u makrosvijetu kvazari. Ti kva* objekti postali su, i do danas ostali, fascinacija ljubiteljima prirodoznanstvenih spoznaja. Danas znamo da je kvazar galaksija i to posebna galaksija koju nazivamo aktivnom. Njezino središte je malo, veličine zvjezdanog sustava, ali sjaji poput 10 tisuća običnih galaksija. Tajna ogromne snage zračenja kvazara djelom se krije u usmjerenoj emisiji. Umjesto da zrače izotropno, kao što to čine zvijezde, kvazari energiju u okolni prostor odašilju unutar uskog mlaza, poput svjetionika. Nadalje, proces u kojem se oslobađa energija nije termonuklearna fuzija, kao u zvijezdama. Proces je netermički, povezan s padanjem materije prema crnoj rupi. Nova spoznja japanskih istraživača nalaže da je masa tamne tvari u halou svih kvazara otprilike ista: oko 100 bilijuna masa Sunca. A to ukazuje da je za aktivaciju kvazara potrebna određena, karakteristična masa tamne tvari u halou. Osim što znamo kako aktivirati nuklearnu bombu, sad znamo i kako aktivirati cijelu galaksiju. Bug

21.09.2023. (13:00)

I zato smo tu gdje jesmo

Astrofizičar Dario Hrupec: Svako društvo preferira vjernike, a ne znatiželjne skeptike

Dokaz, kao postupak kojim se utvrđuje istinitost neke tvrdnje, primjeren je u matematici. Nije primjeren čak ni u prirodnim znanostima. Prirodna znanost teži k istini (slaganju činjenica s tvrdnjama), a ne daje konačnu istinu. Uvijek je otvorena za nova propitivanja. Nadalje, prirodna znanost se, po definiciji, bavi prirodnim pojavama. Nadnaravno ili natprirodno nije u njezinoj domeni. Ono što je možda manje poznato je metafizička pretpostavka na kojoj prirodna znanost počiva: sve pojave su prirodne pojave. A što se vjere u nadnaravno tiče, vjerovati znači „smatrati što istinitim ne tražeći dokaz”. To je definicija. Pa onda je apsurdno govoriti o dokazima. Vjera isključuje dokaz. Meni je osobno vjera u nadnaravno nespojiva sa znanstvenim pogledom na svijet. Tih znanstvenika koji javno ističu svoju vjeru u nadnaravno nema baš tako puno kao što se čini, samo su jako glasni. Skupove na temu vjere i znanosti ili debate između vjernika i nevjernika uvijek, bez iznimke, potiču znanstvenici vjernici. Prof dr. sc. Dario Hrupec zanimljivo progovara za Glas Podravine.

14.08.2023. (13:00)

Život ispod dva sunca

Bizarni zvjezdani sustavi – koliko je realnost fantastična, toliko je i fantastika realistična

Možete li zamisliti svijet u kojem je nepredvidivo kad će svanuti i kad će završiti zima? Postoji čovjek koji se jako potrudio zamisliti takav svijet: slavni kineski pisac znanstvene fantastike Liu Cixin. U svojoj planetarno popularnoj trilogiji Sjećanje na prošlost Zemlje, opisao je zamišljeni planet Trisolaris u stvarno postojećem, i nama najbližem, trojnom sustavu zvijezda Alpha Centauri. Upravo je otkriven dvojni sustav zvijezda koje su tako male i tako blizu da bi cijeli taj sustav stao unutar našeg Sunca; neki trojni sustavi, kao Alpha Centauri, mogu se ponašati skroz nepredvidivo. Zato moramo biti zahvalni što naše Sunce nema partnera, pogotovo što nije u bračnom trokutu, jer višestruki zvjezdani sustavi mogu biti tako kompleksni da otežavaju, ili potpuno onemogućavaju, razvoj života. Opširnije Dario Hrupec za Bug.

11.04.2023. (14:00)

Volim se gibat, gibat

Abeceda fizike – sve je rastezljivo

Svako tijelo je manje ili više elastično: deformira se pod utjecajem vanjske sile. Ne deformiraju se samo opruge ili grane, nego i zgrade i stijene. Ako se pak tijelo nakon djelovanja vanjske sile vrati u početno stanje, kao amortizer automobila nakon opterećenja, kažemo da su deformacije elastične. Jeste li znali da postoje i zvijezde koje „dišu”? Naše je Sunce prilično stabilna zvijezda koja zalihe svojeg termonuklearnog goriva troši stalnim tempom. Rastezanje Sunca uravnoteženo je s njegovim stezanjem. Kad tlak zračenja padne, zbog smanjenja zaliha goriva, gravitacijsko stezanje privremeno nadvlada pa se zvijezda počinje smanjivati. Međutim, smanjivanje uzrokuje porast gustoće, što znači i porast temperature čime se ostvaruju uvjeti za druge, složenije, termonuklearne reakcije. Svako gibanje koje se s vremenom ponavlja je titranje, a najjednostavnije titranje zove se harmonijsko gibanje. Dario Hrupec za Bug.

28.09.2021. (14:00)

Eppur si muove!

Abeceda fizike: Kako se stvari okreću

Zapravo svako složeno gibanje možemo rastaviti na translaciju i rotaciju. Bez rotacije, opis gibanja je nepotpun. A opis rotacije, stručno rečeno rotacijska kinematika, može se izvesti iz translacijske kinematike jednim zgodnim postupkom kojim se fizičari rado služe – analogijom. Temeljna fizička veličina uvedena za opis translacije je pomak. Ako se tijelo pomakne iz točke A u točku B onda si pomak možemo predočiti kao usmjerenu dužinu koja počinje u A i završava u B (pomak se pritom mjeri u metrima). Onda iz pomaka dođemo do brzine, a iz brzine do akceleracije itd. Iako smo daleko od osnovne škole, zgodno se podsjetiti nekih osnova fizike, koju donosi Dario Hrupec za Bug.

16.08.2020. (23:30)

Vodič kroz fiziku za laike

Dario Hrupec u drugoj epizodi Abecede fizike poučava nas o gibanju

Još jednom, gibanje je promjena položaja tijela u odnosu na drugo tijelo. Promjena položaja u prostoru. Dakle, ako nema prostora, nema ni gibanja. Ranije smo rekli: ako nema gibanja, nema ni vremena. Zaključak: ako nema prostora, nema ni vremena. Isprepletenost pojmova prostora i vremena nije neka mistika koja se pojavila tek s teorijom relativnosti. Ona je u samoj srži fizike. Bug

 

21.07.2019. (21:30)

Sedam kozmičkih čuda

Saturnov satelit Hyperion, izvanzemaljska aurora, infracrveni mlaz, neutrini, iznenadne provale gama-zračenja, galaksija bez tamne tvari i Hoagov objekt sedam su svemirskih čuda koje je pobrojao astrofizičar Dario Hrupec za Bug. “Stvarnost je puno čudesnija, maštovitija, čarobnija od svih mitova, priča o nadnaravnom, koje su ljudi dosad smislili. Stvarnost je zadivljujuća. U tom smislu govorimo o čaroliji stvarnosti”, kaže on.

27.09.2015. (13:00)

Sve će to riješiti soda bikarbona

Hrvati su svakodnevno zapljusnuti ‘new age čudesima’

Hrvatska javnost zadnjih je godina izložena poplavi pseudoznanstvenih teorija o alternativnim oblicima liječenja te paranoji zbog navodne onečišćenosti hrane, zraka i vode, koje mediji nekritički šire i populariziraju, smatraju hrvatski znanstvenici. “Na svim našim televizijama, u novinama i na internetu, pseudoznanstvenici nude našoj intuiciji uvjerljiva, ali znanstveno nedokazana i nedokaziva rješenja. Plaše nas trovanjima iz aviona, GMO hranom i zračenjem mobitela, a propagiraju liječenje homeopatijom i bioenergijom, metodama koje nisu zadovoljile nijedno ozbiljno znanstveno testiranje”, tvrde fizičari s Instituta Ruđer Bošković Saša Ceci i Dario Hrupec. T-Portal