Novinari na satu Građanskog odgoja s učenicima riječke škole. Kažu da sva djeca u Hrvatskoj trebala bi imati ovaj predmet - Monitor.hr
01.11.2021. (19:00)

Mali riječki građani

Novinari na satu Građanskog odgoja s učenicima riječke škole. Kažu da sva djeca u Hrvatskoj trebala bi imati ovaj predmet

U Rijeci se već šest godina provodi Građanski odgoj po posebnom modulu izvannastavne aktivnosti, a trenutačno ga pohađa 20-ak % učenika viših razreda osnovnih škola. Dostupan je u 22 od 25 riječkih osnovnih škola, a model preuzimaju i drugi gradovi i županije. Novinari Telegrama u članku opisuju jedan sat kojem su nazočili i promatrail kako se odvija nastava. Istraživanja su pokazala da su učenici koji pohađaju GOO u završnim mjerenjima imali značajno više rezultate na testu znanja o relevantnim temama od učenika koji ga nisu pohađali, a njihovi dojmovi mogu se sažeti u nekoliko osnovnih vještina kojima su ovladali: lakše prihvaćaju razlike, bolje se izražavaju te im je lakše reći “ne” i izraziti vlastita stajališta. Telegram


Slične vijesti

07.09.2021. (19:00)

Građanska nepismenost

Sanja Modrić: Borba protiv građanskog odgoja ne predstavlja samo atak na zdravi razum, nego i udar na same osnove hrvatskog Ustava

I ne, građanski odgoj nije i ne može biti ”zamjena za vjeronauk” jer i oni mladi ljudi koji idu na vjeronauk trebaju poduku iz građanskih prava i obaveza i građanske kulture. A iz uvrijeđene primjedbe koja se može vidjeti na društvenim mrežama da u Hrvatskoj nisu svi građani nego ima i seljaka, pa zašto bi se onda samo njima posvećivao školski predmet, najbolje se vidi koliko nerazumijevanja bazičnih stvari kola društvom. Jer, naravno, svi smo građani, bez obzira gdje živimo. Ali što da radimo, to nije shvaćala čak ni bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović. Piše Sanja Modrić za Telegram

01.09.2021. (21:30)

Stručnjaci o programu Građanskog odgoja: Loš je, stvarat će poslušne građane

Program ne navodi ništa o europskoj dimenziji Hrvatske u sklopu EU, ne spominju se različite obitelji, o klimi i klimatskim promjenama nema niti spomena, kao niti o rodu i rodnoj ravnopravnosti. Ne spominje se čak ni ravnopravnost spolova – ističe Marko Kovačić iz GOOD inicijative. Cijeli koncept građanina kojeg zastupa Nevenka Lončarić Jelačić iz Hrasta zalaže se za koncept dobrog, poslušnog i pristojnog građanina koji pomaže, a ne za onog koji propituje, koji ima alate za mijenjati stvari u svojoj okolini i predlagati promjene. Ključ bi, zaključuje Bačić, trebao biti upravo u stvaranju aktivnih građana koji kritički promišljaju – kaže Lovorka Bačić iz GOOD inicijative. Telegram

31.08.2021. (13:00)

Novosti utorkom

Tomašević najavio da će angažirati 925 pomoćnika u nastavi te uvesti građanski odgoj

Na pressici utorkom Tomislav Tomašević najavio je da će zbog povlačenja sredstava iz EU fondova u učionicama u Zagrebu sjediti triput više pomoćnika u nastavi, njih 925. Uz to, planirano je uvođenje građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti u školama te najavio početak obnove školskih zgrada. Večernji list

08.05.2018. (10:32)

Osijek od Rijeke preuzeo model Građanskog odgoja, dosad su ga preuzeli Sisak, Poreč, Rovinj, Pula, Umag, Pazin, Opatija, Istarska i Primorsko-goranska županija; građanski odgoj uveden je u riječke osnovne škole kao izvannastavna aktivnost koji se, prve godine, provodio jednom tjedno, a već od ove školske godine provodi se dva puta tjedno i to na traženje učenika

08.11.2017. (06:30)

Kad država nema stav

Kurikulum: Dijete neće na Građanski odgoj, ako se roditeljima na sviđa sadržaj

Roditelji koji procijene da im je sporan neki sadržaj u sklopu međupredmetnih tema, uključujući Građanski odgoj i Zdravlje, moći će tražiti da se njihovoj djeci u školi osiguraju alternativni moduli, stoji u zakonskom rješenju koje se našlo u javnoj raspravi o kurikularnoj reformi. “Ovdje su problematične dvije stvari: na načelnoj razini, negira se utjecaj države na obrazovnu politiku, a na organizacijskoj razini to je nemoguće provesti”, kažu iz Foruma za slobodu odgoja. T-Portal

13.06.2016. (15:18)

Nismo školovali

Od Markova trga do Prisavlja vidimo posljedice deficita političke pismenosti

“Nedostatne plaće, kontinuirano povećavanje birokratskih poslova, usitnjeno usavršavanje, različiti odnosi s upravom škole, pristisci roditelja radi odgojnih mjera i ocjena dovode nas u poziciju da je dobar dio učitelja postao inertan i pun nepovjerenja prema promjenama. U takvom okruženju smo prošle godine krenuli s reformom”, govori o kurikulumu, obrazovanju, građanskoj participaciji i demokraciji u intervjuu za Kulturpunkt čakovečki profesor povijesti, sociologije i PiG-a Miljenko Hajdarović, pokretač i urednik e-časopisa Hrvatski povijesni portal.

07.09.2015. (13:05)

"Zakazali i obitelj, i škola, i mediji, i političke elite"

„Produbljenje demokratskih deficita pokazuje da su zakazali svi agensi socijalizacije koji su mogli zakazati – i škola i obitelj i mediji i političke elite i organizacije“, istaknula je dr. Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja povodom početka školske godine i kampanje za Građanski odgoj i obrazovanje.

„Demokratski deficit među mladima se produbljuje, umjesto da se smanjuje“, istaknula je dr. Ilišin naglašavajući da „opada prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti, posebice demokratskog i višestranačkog sustava koji je i dalje iznad 50 posto, ali istodobno se relativizira važnost demokratskog sustava i raste prihvaćanje autoritarnih tendencija“. Što se tiče političke pismenosti maturanata, posebno zabrinjavaju preliminarni rezultati drugog istraživanja iz kojih proizlazi da se oni najviše informiraju iz krajnje nepouzdanih izvora, poput društvenih mreža.

Najefikasnija društvena intervencija, kako je zaključila, upravo je putem obrazovnog sustava jer je škola to mjesto koje može osigurati da se steknu znanja i vještine potrebne budućim građanima u punom smislu te riječi – s punim pravom glasa i potrebom da odlučuju na temelju razumijevanja stvari i bolje kompetencije u odnosu na njihove roditelje danas.

„Ne može se očekivati da se demokratska načela pojavljuju niotkud, ona se prenose“, zaključio je Tin Puljić, prošlogodišnji maturant, ističući da je upravo u tome uloga škole kao odgojno-obrazovne ustanove: „ne samo ljudima pružiti znanje bitno za osobni probitak, već ih naučiti životu u zajednici“.

GOOD inicijativi je u interesu da se u kurikularnoj reformi stavi naglasak na demokratsko upravljanje školama, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta, istaknula je pak Emina Bužinkić u ime inicijative najavljujući kampanju „Naučimo biti veliki“. GOOD inicijativa je, uz potporu Mreže fondacija Otvoreno društvo, pokrenula javnu kampanju za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole pod nazivom „Naučimo biti veliki“. Cilj kampanje je informirati o građanskom odgoju i obrazovanju te potaknuti odgovorno uključivanje svih ključnih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja.[CODE

[/CODE]