Novo gorivo: Ne gori kad je izloženo plamenu, a može ga zapaliti samo struja pod visokim naponom - Monitor.hr
21.11. (12:00)

Vatra što se strujom pali (i gasi)

Novo gorivo: Ne gori kad je izloženo plamenu, a može ga zapaliti samo struja pod visokim naponom

Prema objavi u časopisu Američkog kemijskog društva, osnova sigurnog goriva je ionska tekućina, koja ima slična svojstva kao i tekuća sol. Slična je soli koju koristimo u kuhinji. Ona koju su koristili za ovaj projekt ima nižu točku taljenja od kuhinjske soli, nizak tlak pare i organska je. Kemijski inženjeri UC Riversidea promijenili su sastav tekućine zamijenivši klor perkloratom. Potom su pokušali zapaliti gorivo iskrom, odnosno upaljačem, što nije uspjelo. Čim su isključili struju, plamen je nestao i mogli smo ponavljati ovaj proces uvijek iznova – primijeniti napon, vidjeti dim, zapaliti dim, a zatim ga ugasiti. Primjenom višeg napona na tekućinu stvara se intenzivniji plamen s većom izlaznom energijom. Ova bi metoda mogla funkcionirati kao sustav u motoru, smatraju. Revija HAK


Slične vijesti

08.10. (19:00)

Nema jamstva koliko će vas daleko odvesti u praksi

Koliko kilometara mogu prijeći pojedini modeli automobila s uključenom lampicom rezerve?

Slobodna Dalmacija - Evo zašto automobil ne smijete voziti na rezervi, s mudrim savjetima javio se i jedan Kerum: Reći ću vam što me je naučio punac...

Istraživanje britanske stranice za usporedbu Compare The Market pokazalo je dokle možete doći sa sadržajem rezervnog spremnika 96 popularnih automobila s benzinskim motorom. Većina vozača misli da mogu prijeći samo 40 kilometara kad se upali lampica, no u praksi je domet u većini slučajeva dvostruko veći. Mnogi moderni automobili danas imaju ugrađeno računalo koje pokazuje koliko daleko još možete voziti kada je vaš automobil dosegao nisku razinu goriva, ali čak i tada često idu puno dalje od prikazanog. VW Passat je postao pobjednik s dometa od najmanje 120,73 kilometara na rezervi. Volvo V40 i Ford Mondeo uslijedili su iza sa 113,6 odnosno 112,68 kilometara, dok je BMW serije 5 bio četvrti s dosegom od 109,96 kilometara. Slijede Toyota Prius (107,2 km), Mercedes E klasa (103 km), Audi Q5 (102,7 km), Range Rover Sport (102 km), Mazda 6 (101,3 km), Audi A6 (99,8 km). HAK

28.09. (14:00)

Previše je to dragocjene love

Perković: Cijena goriva je 1.62 eura. Bez vladina uplitanja bila bi ispod jednog eura

Stvara se dojam da su za visoke cijene goriva krivi pohlepni trgovci, vlasnici rafinerija koji prerađuju naftu i kompanije koje vade sirovu naftu. Takva percepcija je u interesu subjekta koji je zapravo najodgovorniji za visoke cijene goriva, a to je država. Cijena i benzina i dizela bi bila manja od 1 eura po litri da država ne naplaćuje PDV i trošarinu, čak i kada bi trgovci povećali marže. Petinu cijene čini PDV, koji je opći prihod državnog proračuna. Iako je cijena eurosupera ista kao cijena dizela, država na tom gorivu više zaradi zbog većih trošarina. Djelomično je država “pomogla” kada je smanjila trošarine prošle godine, ali to nije bilo dovoljno značajno. Država ne želi ostati bez prihoda od poreza (trošarine su oblik poreza) na gorivo, pa je umjesto toga počela kriviti trgovce za visoke cijene i odlučila fiksirati trgovačke marže. Branimir Perković za Index.

01.09. (18:05)

Koliko je pametno telefonirati prilikom točenja goriva? Opasnost je teoretska

02.07. (13:00)

Nema tih para, zasad

Let na biogoriva: Zeleno mlazno gorivo je tu, ali je neisplativo

Održivo gorivo ili sustainable aviation fuel (SAF) prilično je nova vrsta mlaznoga goriva za zrakoplove na koje se danas mnogi ‘pale‘ jer obećava smanjenje emisija ugljika u prosjeku za 80 posto, ali čini se da ga avioprijevoznici ne prihvaćaju baš najbolje, za što postoje opravdani razlozi. SAF ili biogorivo je drop in gorivo, što znači da se može upotrebljavati u postojećim zrakoplovima uz male ili nikakve izmjene. Modifikacija zrakoplova je minimalna, za razliku od pogona na vodik ili električnog. Međutim, problem nastaje kada se počne pričati o cijeni, jer je trenutačno mnogo skuplje proizvoditi takvo gorivo od običnoga. Lider

26.06. (01:00)

Samo da ne zrači

Ozbiljno se razmišlja o proizvodnji tzv. nuklearnog dizelskog goriva

Pokraj sve prisutnijih električnih vozila, proizvođači goriva gledaju načine kako proizvoditi sintetičke energente za automobile. Ona su klimatski neutralna jer u proizvodnji koriste CO2, no problem je s velikom količinom energije potrebnom za njihovu proizvodnju. Vjetroelektrane i solarne elektrane nisu dovoljne jer je potreban mnogo veći kapacitet. Izgradnja nuklearke može trajati i do 19 godina, zato su se sjetili malih modularnih nuklearnih reaktora. Lako ih je transportirati, ne zauzimaju puno prostora i instalacija je relativno brza. Također, imaju smanjene potrebe za gorivom i mogu se puniti svakih tri do sedam godina. Revija HAK

11.04. (21:00)

Kad ugljen više nije poželjan...

Proizvodnja prvog sintetičkog goriva krenula već u Drugom svjetskom ratu

Nijemci su snagom mišića uspjeli izlobirati da se od 2035. godine mogu prodavati i vozila na sintetičko gorivo u Europskoj uniji, uz vozila bez emisija. Koliko je stara priča o sintetičkom gorivu? Politico se vratio u prošlost, u vrijeme prije Drugog svjetskog rata kada je Njemačka, odnosno Treći Reich imao problem s energentima. Hitler je (kao i njegovi prethodnici) želio učiniti da se Treći Reich manje oslanja na inozemnu naftu američkih i britanskih proizvođača, što bi Njemačku prisililo da troši stranu valutu koju si nije mogla priuštiti. S obzirom na obilje ugljena u Njemačkoj, sintetičko gorivo bilo je očita alternativa. Manje od godinu dana nakon što su nacisti preuzeli vlast, Hitlerova vlada potpisala je sporazum s kemijskim divom I.G. Farben za proizvodnju sintetičkog goriva u velikim razmjerima. Revija HAK

13.02. (18:00)

Prljava industrija

Strategije za vodik (1): Spašavanje žive glave ili nova prilika za naftaše

Optimizam vezan za prvi element periodnog sustava poznat je po tome što se periodično pali i gasi. Neke prognoze za 2023. tako kažu da bi ovo mogla biti godina kada će zeleni vodik iskoračiti iz sfere ideje u realnost, zahvaljujući nizu strategija i najavljenih ulaganja u vodikove tehnologije. Koliko je prljav vodik dobiven iz fosilnih goriva, govori podatak da proizvodnja 90-ak megatona vodika za današnje svjetske potrebe po emisijama premašuje čitav svjetski zračni promet i ide do 900 megatona. Ukratko – na kilogram sivog vodika, dobije se deset puta više kila CO2 i na kraju je prljaviji od paljenja samih fosilnih goriva. Faktograf

03.02. (12:00)

Ma gorjet će još dugo

Na pomolu rastanak od plina

Do 2035. godine možemo napustiti sve fosilne izvore energije, ne samo plin, već i ugljen i naftne derivate. Najvećim dijelom ih može zamijeniti domaća proizvodnja iz varijabilnih obnovljivih izvora energije. Tu bi vjetroelektrane mogle imati kapacitet od 6488 MW, a fotonaponske elektrane 6304 MW, pokazala je Studija deplinofikacije koju je naručila Zelena akcija, a izradila Udruga za održivi razvoj energetskih sustava. „Plin više nije tranzicijsko gorivo“, kaže voditelj studije. Već sama riječ prirodni plin je zavaravajuća i ispravnije je koristiti izraz „fosilni plin“. S klimatske pozicije, s obzirom da plin curi do 4%, za grijanje i industriju je gori za klimu od ugljena, a eventualno je bolji samo za proizvodnju električne energije zbog bolje efikasnosti proizvodnje. H-alter

30.12.2022. (12:00)

Uzmeš nekom, uzmeš svima

Slučaj Petrol: Jeftinije gorivo danas platit ćemo manjim mirovinama u budućnosti

Petrol procjenjuje da će mu državna regulacija cijena naftnih derivata u ovoj i sljedećoj godini prouzročiti štetu od 114 milijuna eura, a indirektno, reguliranjem cijena država nanosi tako štetu i hrvatskim umirovljenicima, budući da hrvatski mirovinski fondovi drže značajan vlasnički udjela u toj slovenskoj kompaniji. Među najvećim dioničarima Petrola tako se nalaze Erste Plavi, AZ fond i Mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje koji je baš nedavno, prije otprilike dva mjeseca, povećao svoj udio u dioničkom kapitalu slovenskog Petrola s 1,78 posto na 3,03 posto u burzovnim kupoprodajama čija je ukupna vrijednost 10,5 milijuna eura. S druge strane, INA se ne buni oko reguliranja marži na naftne derivate. To bi moglo biti zato što država ima značajan vlasnički udjel u njoj. Lider

06.10.2022. (15:00)

Dotad kud koji, mili moji

Sintetičko gorivo: Do 2035. godine industrija će moći opskrbljivati tek minimalni dio europskog tržišta

Budući da Europska unija do 2035. godine planira zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša, odnosno vozila koja pokreću fosilna goriva, automobilska industrija predstavila je sintetička goriva kao alternativu električnim vozilima koja bi mogla produžiti vijek trajanja vozila s unutarnjim izgaranjem. Ipak, nova istraživanja sugeriraju da ta tehnologija vjerojatno neće moći pokretati velik broj europskih vozila do toga datuma. Proizvođači sintetičkih ili e-goriva u Europi moći će opskrbljivati samo dva posto europskih vozila do 2035. godine. To je samo 5 milijuna vozila od ukupnih 287 milijuna. Veliki problem sintetičkih goriva je zasad ogromna potrošnja energije potrebna za njihovu proizvodnju. Revija HAK