O užasnoj ceremoniji potpisivanja mirovnog ugovora na kraju 1. svjetskog rata nijedan Nijemac nije želio govoriti - Monitor.hr
09.06. (18:30)

Sjeme zla

O užasnoj ceremoniji potpisivanja mirovnog ugovora na kraju 1. svjetskog rata nijedan Nijemac nije želio govoriti

Na kraju 1. svjetskog rata, kada su njemačkom izaslanstvu prezentirani uvjeti mirovnog sporazuma, toliko su šokirali ministra Brockdorff-Rantzaua da je ostao sjediti jer su mu se zbog uzbuđenja odsjekle noge. Ceremonija potpisivanja bila je tako užasna i traumatična za Nijemce da nijedan od njih o tome poslije nije želio govoriti. Nasuprot njemačkoj delegaciji bila su postrojena petorica vojnika “slomljenih noseva” odnosno vojnika sa strašnim ozljedama lica, bez očiju, bez nosa i bez usta, koji su stajali kako bi pokazali njemačke zločine protiv čovječnosti. Jutarnji donosi zanimljiv članak o Versailleskom mirovnom ugovoru koji je trebao stvoriti temelje vječitog mira, a zapravo je izazvao Drugi svjetski rat.



Slične vijesti

03.03. (15:30)

Filmska čarolija

Redatelj Hobita šokirao gledatelje ZagrebDoxa – u nijemom filmu progovorili vojnici iz 1. svjetskog rata

Najuzbudljiviji film festivala ZagrebDox je, po mišljenju kritičara Nenada Polimca, dokumentarni film “Nisu imali kada odrasti” velike redateljske zvijezde Petera Jacksona (“Gospodar prstenova”). Jacksonov film zbiva se za 1. svjetskog rata u kojem se borio njegov djed. Redatelj je zaprepastio gledatelja filmskom vrpcom u boji s naizgled originalnim šumovima i dijalozima ljudi koje vidite na slici. A u to doba još nije bilo zvučnog filma?! Kako je to napravio? Angažirani su čitači s usana koji su pogodili otprilike što se priča na filmskoj vrpci. Jutarnji

16.11.2018. (17:08)

Predsjedničina štikla

Stotinu godina nakon što su požurili u Beograd, Hrvatima je romantični ideal – Austro-ugarska monarhija

Boris Dežulović: “Nakon završetka Prvog svjetskog rata za Hrvate nema više ničega, razjapila se u njihovoj povjesnici golema crna rupa o kojoj znaju manje nego o ranosrednjovjekovnoj Tomislavovoj Hrvatskoj. Više Hrvati čitaju Konstantina Porfirogeneta nego Miroslava Krležu, svakako mu više vjeruju, pa danas nitko ne zna niti se pita zašto su, recimo, Splićani 20. studenoga 1918. onako oduševljeno dočekali srpsku vojsku pod vodstvom majora Stojana Trnokopovića, i zašto se, primjerice, Alojzije Stepinac tih dana kao dobrovoljac prijavio u Jugoslavensku legiju, pa otišao na Solunski front i vratio iz Srbije kao potporučnik kraljevske vojske. Stotinu godina nakon što su vođeni romantičnim idealizmom poput gusaka u magli požurili u Beograd, 2018. godine Hrvatima je romantični ideal – Austro-ugarska monarhija.” N1

08.11.2018. (15:45)

Prije stotinu godina završen Prvi svjetski rat – bilo poginulo oko 10 milijuna ljudi, a onda još 20 milijuna ljudi umrlo odmah nakon rata od španjolske gripe koju su vojnici vraćajući se kući raznosili po svijetu

25.12.2015. (18:46)

Dao bih jetru da mogu slušati Čosićevo komentiranje ovoga

Nogomet i Badnjak jači od rata: 101 godina od nevjerojatne utakmice

Jedna od nevjerojatnijih i dirljivijih božićnih priča dogodila se prije 101 godinu, na mjestu gdje bi se božićna čuda ponajmanje očekivala. Britanski i njemački vojnici, mjesecima zaglavljeni u krvavom rovovskom ratu kod mjestašca Comines-Warneton blizu francusko-belgijske granice, spontano su se odlučili na primirje, tijekom kojeg su zajedno pjevali božićne pjesme, razmjenjivali darove, fotografirali se te čak i odigrali prijateljsku nogometnu utakmicu, u kojoj su Nijemci slavili 3:2. Čak i tijekom Prvog svjetskog rata nogomet je bio igra u kojoj su pobjeđivali Nijemci, dok su u ratu ipak izgubili, što je malo važnije. Nogometplus.net

19.01.2015. (07:55)

Zaboravljena povijest

Prvi svjetski rat u Zagrebu: Glad, bijeda i čete prosjaka

“Rat je Zagrebu donio bijedu i razorene obitelji. Novine su afirmativno pisale o ratu, ali iz njih se ne može iščitati stav građana. Muškarci su bili na frontu, a žene su bile okupirane preživljavanjem… Gradom su, priča, šetali brojni vojnici koji su se dobrim dijelom odali skitnji i krađama. Navečer iz vlažnih i podzemnih stanova izlaze ljudi i žene, bosonoga i odrpana djeca noseći košarice i na Jelačićevom trgu čekaju cijelu noć kilogram krumpira”, pišu e-Novine.