Odbijen Hasanbegovićev prijedlog za smanjenje sredstava civilnom društvu - Monitor.hr
15.12.2016. (10:54)

Posljednji udarac

Odbijen Hasanbegovićev prijedlog za smanjenje sredstava civilnom društvu

Na današnjoj raspravi o proračunu u Saboru odbijen je amandman HDZ-ovog Zlatka Hasanbegovića i nezavisne zastupnice Brune Esih za smanjenje izdvajanja za udruge zaklade za razvoj civilnog društva te drugačiju raspodjelu tih sredstava. Ministar Zdravko Marić dobio je kritike jer nije objasnio zašto se povećavaju troškovi na nereformskim stavkama poput troškova Ureda premijera. Vox Feminae


Slične vijesti

18.11.2025. (14:00)

Kad se rupa u proračunu krpa europskim novcem i dobrim nadama

Šonje o proračunu: Hodamo po rubu, a to znači fiskalne rizike i mogućnost prekomjernog deficita

Sljedeća godina zadnja je godina Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojoj se očekuje najveći priljev iz Mehanizma za oporavak i otpornost. S tim izvorima iduće se godine preklapaju i redovna EU sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027. što rezultira planiranim priljevom inozemnih pomoći u iznosu od 4,7 milijardi eura. Zajmovi NPOO-a se ne vide u prihodima, nego u računu financiranja, što smanjuje potrebne emisije vrijednosnih papira za financiranje deficita (problem su podcijenjeni rashodi za plaće). No, zasad, spavajte mirno. Iduća godina bit će još jedna godina fiskalne ekspanzije i gospodarskog rasta. Ako se do 2027. stvore strukturne pretpostavke za zdrav gospodarski rast bez fiskalne ekspanzije, bit će dobro. Ako ne, neće biti – kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

25.11.2024. (15:00)

Realan, razvojan, socijalan – i opet u minusu

Državni proračun za 2025.: više rashoda, usporen rast

Državni proračun za 2025. predviđa rashode od 37 milijardi eura (+10,2%) i prihode od 33 milijarde eura (+8,6%), uz deficit od 4 milijarde eura (4,4% BDP-a). Vlada ga opisuje kao “realan, razvojan i socijalan”, no fokus ostaje na domaćoj potrošnji i PDV-u. Investicije i priljev EU sredstava usporavaju, dok rast BDP-a pada na projiciranih 3,2%. Najveći izdaci su za mirovine (8,85 milijardi eura) i plaće (8,2 milijarde eura). Rasprava u Saboru trajala je samo 10,5 sati, zasjenjena korupcijskom aferom bivšeg ministra Beroša. Faktograf

19.11.2024. (21:00)

Godine mršavih krava

Šonje: Proračun (ponovo) počiva na lijepim željama

U Hrvatskoj smo od 2016. navikli na prilično konzervativno planiranje budžeta. Ono je pomoglo strukturnoj fiskalnoj konsolidaciji. Takav pristup je sada napušten, i to u godini nakon izbora kada su demokratske vlade u pravilu fiskalno najkonzervativnije jer su svjesne da je to prilika za korekciju uobičajenih pretjerivanja u izbornim godinama. Kod nas ne vidimo efekt fiskalne odgovornosti vezan uz izborni ciklus.

To ne znači da možda nećemo imati sreće i da sigurno nećemo ostvariti predloženi proračun. Ne možemo znati. No, kada rizici rastu, a tako i piše u Vladinim dokumentima koji prate proračun, načelno treba biti konzervativan i to iz jednog jednostavnog razloga: rashodi zavise i o prihodima. Ako se prihodi opušteno budžetiraju, onda se i rashodi opušteno budžetiraju pa rastu rizici. To se dogodilo s predloženim rashodima za iduću godinu. Velimir Šonje za Ekonomski lab

06.12.2022. (16:00)

Od 1. siječnja 2023.

HZZO mijenja pravila: Pogledajte tko po novom ima pravo na plaćeno dopunsko osiguranje

Još 120 tisuća građana dobiva besplatno dopunsko zdravstveno – Klikni.hr

Osiguranicima kojima ove godine, po članu obitelji, mjesečni prihod nije prelazio 2251,71 kunu, imat će 2023. pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćeno iz državnog proračuna. Ovo pravo ostvarivat će i samci ako im mjesečni prihod ove godine nije bio veći od 2814,64 kune. Navedeni cenzusi primjenjivat će se od 1. siječnja 2023. godine, navodi HZZO. U odnosu na ovu godinu, cenzus se za članove obitelji povisuje za 186,11 kuna, a za samce 232,64 kune. Tportal

19.08.2020. (13:30)

Korona napravila golemu rupu u proračunu, potrebni su rezovi

Državna je blagajna u prvih šest mjeseci uprihodovala nešto manje od 60,4 milijarde kuna. U istom razdoblju lani ubrala je oko 4,7 milijardi kuna više. Ono što brine je velik rast troškova, u prvom ovogodišnjem polugodištu država je potrošila ukupno gotovo 77,1 milijardu kuna, dok su ukupni rashodi lani u istom razdoblju bili desetak milijardi kuna manji. Index…

21.02.2020. (15:30)

Državi 1,2 milijarde kuna od poreza na dohodak od kapitala

Građani i tvrtke su u državni proračun prošle godine uplatili 1,18 milijardi kuna od poreza na dohodak od kapitala (74 posto više nego 2016.). Istodobno, trend pada kamatnih stopa prelio se i na porezne prihode po toj osnovi, pa je lani porez i prirez po osnovi dohotka kamata na štednju državnoj riznici donio tek 127,3 milijuna kuna, odnosno 67 posto manje nego prije tri godine. Večernji…

14.11.2018. (09:30)

Sanja Modrić: Gospodarstvo na rubu živčanog sloma, a Vlada troši kao pijani grof

Kad se baci oko na prijedlog proračuna za sljedeću godinu, izgleda da s našim državnim financijama sve ide skoro pa perfektno. Ali gabula je u tome što država opet ne suspreže svoje sumanute apetite, a to nas neće nigdje dovesti. Državni proračun opet raste za novih 8,5 milijardi i evo nas na 140,2 milijarde kuna. Gospodarstvo ostaje enormno opterećeno porezima i davanjima iako ministar financija na kapaljku uvodi neke manje olakšice. To se ne da izdržati – populistički, ko kakva Mostovka, zbori draga Sanja Modrić za Novi list.