Odjeci nejednakosti u obrazovanju - Monitor.hr
08.06. (18:00)

Škola za sve

Odjeci nejednakosti u obrazovanju

Sustav obrazovanja u Hrvatskoj bi trebao biti univerzalan, a pristup jednako zagarantiran svima. Međutim, iskustva ranjivih skupina razotkrivaju posve drugačiju stvarnost. Niži socioekonomski status, pripadnost nacionalnoj manjini ili pak LGBTIQ+ zajednici produciraju niz prepreka koje znatno umanjuju kvalitetu njihovog obrazovanja.Uzroci obrazovne nejednakosti složeni i raznoliki, a proizlaze iz sustava vrijednosti i ponašanja koje nije vođeno dobrobiti (najboljim interesom) djeteta, već različitim partikularnim interesima odraslih. Na to se nadovezuju pogrešne paradigme i pristupi obrazovanju, od razine obrazovne politike i s njome povezanih propisa, nejednakosti uvjeta u različitim zajednicama i ustanovama (npr. dostupnost toplog obroka, produženog boravka, dječjeg vrtića) do profesionalnosti odgojitelja i učitelja, odnosno neprimjerenosti njihova inicijalnog obrazovanja i kontinuiranog profesionalnog razvoja. Višestruke prepreke i nedovoljni mehanizmi potpore dovode do toga da neki mladi ponekad prerano prekidaju obrazovanje, a neki su zbog socioekonomskog statusa čak prisiljeni birati između odlaska u školu i bilo kakvog rada koji se u tom trenutku nudi. Kulturpunkt


Slične vijesti

11.07. (07:00)

(Be)smisao meritokracije

Beck: Ocjena je mjerilo svega, a nema nikakvih mjerila za ocjenjivanje

Imamo sve manje djece, a sve više superodlikaša. Nije jasno kako se u razredu čak polovica učenika ističe – u odnosu na koga, na drugu polovicu koja je ocijenjena s vrlo dobrim? A nije jasno ni to kako nijedna od silnih institucija što nadziru školstvo nije primijetila da odlikaša ima 20 puta više nego što bi bilo očekivano, kao i to da će, nastave li se superodlikaši množiti istim tempom, najkasnije do 2045. svi učenici završavati sve razrede s prosjekom 5,0, što će označiti konačni slom sustava ocjenjivanja. Privatnim intervencijama mogu se mijenjati i nakon što su zaključene, kako je pokazao slučaj predsjednikove supruge koja je zbog sinovljeve ocjene urgirala u školi. Sistem propisuje ocjene kao uvjet za upis u željenu školu, a ne propisuje uvjete za ocjenjivanje, pa su svi u žrvnju lobiranja: djeca se grebu oko nastavnika, roditelji maltretiraju učitelje, a profesori popuštaju pritiscima. Boris Beck za Večernji.

24.06. (14:00)

Another brick in the wall

Hrvatska – zemlja lažnih odlikaša

Svaka školska ocjena, iz bilo kojeg nastavnog predmeta je vrlo kompleksna i čini je više komponenti (elemenata), gdje bi znanje moralo biti jezgra, oko koje se slažu ostale komponente, karakteristične za svaki nastavni predmet, uz zalaganje učenika, što često stvara pedagoški dio ocjene, pri čemu je bitno operativno znanje. Učenje napamet, biflanje činjenica bi trebalo biti iza nas. Razni različiti izvori informacija su nam na dohvat ruke. Neke se temeljne stvari moraju naučiti i zapamtiti, što ne znači “spremanje” i pamćenje podataka. Sasvim je dovoljno znati. Gdje pojedine podatke naći i kako ih koristiti u konkretnom zadatku. To je zapravo jedan od glavnih ciljeva učenja i obrazovanja – znati se služiti podacima. Teško je učenike smjestiti u pet klasa, pa ih onda veliku većinu stavljamo u jednu klasu, odnosno proglašavamo odlikašima. Ankica Benček za Lupigu.

16.06. (16:00)

Hoću obrazovanje koje uključuje cijeli mozak

Keserić: Nitko normalan ne bi pristao na operaciju koja bi nam umrtvila jednu moždanu polutku

Lijeva moždana polutka se, ugrubo, smatra u većoj mjeri odgovornom za procese koji spadaju u kategoriju linearne obrade informacija. To su formalna pravila jezika, matematike, logike, dakle, inžinjerning i programiranje. Desna moždana polutka pak, u većoj mjeri se smatra odgovornom za one manje linearne procese, a jače je utemeljena u vizualnom jeziku. Recimo umjetnost, kreativnost, dizajn. Corpus callosum je most koji spaja jedno i drugo. I dok on u većine ljudi funkcionira sasvim normalno, moje duboko uvjerenje je da kao društvo, a onda i kao poslovno okruženje, blokiramo prijelaz informacija preko tog mosta i učimo ljude razmišljati samo jednom polutkom. To je velika nepravda koja smanjuje užitak života, a ujedno i učinkovitost pojedinca. O tome kako se društvo dijeli na lijevi i desni dio mozga piše Liana Keserić za Tportal.

26.02. (08:35)

Na kanadskom sveučilištu svijet Minecrafta koriste za aktivno učenje

16.01. (23:00)

Vivat academia, vivant professores

Puljak: Zašto su doktorski studiji u Hrvatskoj tako neuspješni?

Novac od školarina doktorskog studija je problematičan jer se na doktorske studije ne gleda kao na pogon kojem je jedini cilj dovesti studenta do doktorata, nego uglavnom kao na dodatni izvor novca za visoka učilišta. Ako netko usput još i doktorira – super. A te cijene školarina mogu biti vrlo paprene. Upisom 20 studenata u jednoj akademskoj godini takav studij uprihodi gotovo 2.5 milijuna kuna. Naravno, školarina mnogih doktorskih studija u Hrvatskoj mnogo je manja, ali svejedno svojim ustanovama osigurava pristojan dodatni prihod. Osim novca, drugi mogući razlog (ne)uspjeha doktorskih studija u Hrvatskoj je nedostatak (dobrih) mentora. Doktorski studij ne može se završiti samo polaganjem ispita. Studenti trebaju provoditi originalno istraživanje i onda to svoje istraživanje opisati u doktorskoj disertaciji. Na pojedinim studijima to istraživanje treba i objaviti u međunarodnim znanstvenim časopisima da bi se uopće stekao uvjet za obranu. Jedan od problema doktorskih studija je i loš način izbora kandidata. Index

18.12.2021. (14:00)

Nema mjesta za gledanje van okvira

Jurica Pavičić, dekan EFZG-a: Gdje bi Nikola Tesla bio da ga je društvo gledalo kao propalog studenta?

Jesmo li mi stvarno dobri samo zbog zadovoljavanja kriterija? Fakulteti su institucije u kojima istraživači pišu članke, ali hoće li gospodarstvenici čitati te članke i iskoristiti nova saznanja? Jesmo li mi procjene zapravo prilagodili tome kako se radi vani jer smo mala zemlja koja nema toliko tradicije u nekim elementima obrazovanja? Dalje ističe kako nas još nešto jako muči: Bi li se ljudi koji su nekada mijenjali svijet uklopili u obrazovni sustav? Bi li mi njih ozbiljno shvatili? Mi se nekada sami cenzuriramo jer unositi promjene znači rizik. Taj rizik treba podnijeti i odlučiti da se te promjene uvedu. Čak kad je i te promjene moguće uvesti, lakše je biti u sigurnosti Platonove špilje i biti u poznatom okružju. Danas bi, recimo, Leonarda Da Vincija zvali “lijeni Pero” jer ne zna čime bi se bavio. Svaka  bi obrazovna institucija trebala biti u stanju privući nekog takvog tko ima cijeli niz interesa. Treba ga prihvatiti i pružiti nešto dobro. Netokracija

01.11.2021. (20:00)

Mali riječki građani

Novinari na satu Građanskog odgoja s učenicima riječke škole. Kažu da sva djeca u Hrvatskoj trebala bi imati ovaj predmet

U Rijeci se već šest godina provodi Građanski odgoj po posebnom modulu izvannastavne aktivnosti, a trenutačno ga pohađa 20-ak % učenika viših razreda osnovnih škola. Dostupan je u 22 od 25 riječkih osnovnih škola, a model preuzimaju i drugi gradovi i županije. Novinari Telegrama u članku opisuju jedan sat kojem su nazočili i promatrail kako se odvija nastava. Istraživanja su pokazala da su učenici koji pohađaju GOO u završnim mjerenjima imali značajno više rezultate na testu znanja o relevantnim temama od učenika koji ga nisu pohađali, a njihovi dojmovi mogu se sažeti u nekoliko osnovnih vještina kojima su ovladali: lakše prihvaćaju razlike, bolje se izražavaju te im je lakše reći “ne” i izraziti vlastita stajališta. Telegram

21.08.2021. (21:00)

Još jedan centar obrazovanja

Privatno Visoko učilište ‘Algebra’ dobiva svoj kampus

Zagreb će na proljeće iduće godine biti bogatiji za još jedan obrazovni kampus jer će, uz državni koji gradi Sveučilište u Zagrebu, dobiti i kampus najveće privatne obrazovne institucije u Hrvatskoj – Algebre, piše u četvrtak Jutarnji list. S investicijom od oko 110 milijuna kuna, riječ je o najvećem privatnom ulaganju u obrazovanje u Hrvatskoj dosad. Površina kampusa, smještenog kilometar od Zapadnog kolodvora, je 12.292 četvornih metara. Proteže se na šest nadzemnih etaža, ima jednu podzemnu i dodatno, najnižu, etažu s podzemnom garažom. U kampus će useliti 12.000 Algebrinih polaznika i studenata, od kojih kampus odjednom može primiti njih 1140. Tamo će u budućnosti raditi 200 zaposlenika, od kojih 160 stalno zaposlenih, a povremeno će ju koristiti još 400 vanjskih stručnjaka. Poslovni

13.07.2021. (15:00)

U limbu birokracije

Izbjeglice i pravo na obrazovanje: Integracija počinje učenjem

Broj osoba koje su zbog progona, sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava bile prisiljene napustiti svoje domove u prošloj godini povećao se na oko 82,4 milijuna. Dug i opasan put do zemlje u kojoj uspiju ostvariti azil, pushbackovi na granicama, boravak u kampovima u kojima se živi u oskudnim okolnostima i mnoštvo drugih nesretnih okolnosti pogubno djeluju na njihovo fizičko, ali i psihičko zdravlje. Pri tom su posebno pogođena djeca i mladi, koji prema najnovijim podacima UN-a čine čak 42 % migrantske populacije. Za ovu ranjivu skupinu mogućnost obrazovanja nije samo osnovno ljudsko pravo, već i način ostvarivanja osobne autonomije u nepoznatoj zemlji: uz ovladavanje praktičnim vještinama vrijednima na tržištu rada, obrazovanje izbjeglicama olakšava i kreiranje socijalnih veza, učenje kulture i kulturnih obrazaca, jezika te ih psihički osnažuje pružajući im nadu. Ili bi tako trebalo biti. Analitičan tekst donosi Kulturpunkt.

15.02.2021. (11:30)

Lakše do napredovanja u struci

Kako će ubuduće napredovati učitelji i nastavnici

Uočene manjkavosti u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja donose promjene u istom nakon dvije godine od uspostavljanja. Tako se odsad stečeno zvanje ne može izgubiti, nego se samo potvrđuje, a želi li se napredovati dalje, morat će se dokazati da se zaslužuje. Zahtjev za napredovanje podnosi odgojno obrazovni djelatnik uz samopotvrđivanje na učiteljskom vijeću te tako napredovanje više ne ovisi o ravnatelju. Procedura se skraćuje sa 76 na 30 dana, a napredovati se može nakon 3 godine, a ne 5 kao dosad. Napredovati će moći i sami ravnatelji, neovisno o godinama staža. HRT