Odlična interaktivna karta - koliko je sad dana s 32 stupnja naspram godine kad ste se rodili - Monitor.hr
17.06.2019. (15:30)

Vrijeme pečenja

Odlična interaktivna karta – koliko je sad dana s 32 stupnja naspram godine kad ste se rodili

New York Times ima odličnu interaktivnu kartu koja prikazuje broj dana s 32 ili više stupnjeva Celzija za određenu godinu, broj vrelih dana koje se očekuje ove godine, te njihov broj u budućnosti. Npr., 1977. je u Splitu bilo 5 dana godišnje s 32 stupnja ili više, ove će ih godine biti 22, a 2057. godine bit će 35 dana godišnje s temperaturom s 32 stupnja ili više.


Slične vijesti

05.07. (14:00)

Sva sreća pa postoji Mars

Zagrijavanje atmosfere ugrozit će i Hrvatsku: Pola stupnja više i dio će se pretvoriti u pustinju

Istraživanje u znanstvenom časopisu Nature Climate Change navodi da će u slučaju globalnog zagrijavanja za pola stupnja više, Zemlja naglo postati uvelike pustinjski planet. Ovakav ishod direktno se tiče Hrvatske, jer prema svim klimatskim modelima našoj zemlji se predviđa da će u tom slučaju pustinje progutati cijelu Panonsku nizinu, tako i kompletnu Slavoniju i Baranju. S druge strane, praktično cijeli Mediteran u tom slučaju pretrpio bi velike suše tijekom cijele godine i velike vrućine tijekom ljeta, što bi ga pretvorilo u polupustinjski, ponegdje i pustinjski pojas poput polupustinjskih područja u Španjolskoj danas. 24 sata

20.06. (23:30)

Režemo granu na kojoj sjedimo

Zemlja se našla u energetskoj neravnoteži, zagrijava se dvostruko brže nego 2005.

Istraživanje NASA-e i NOAA-e (oceanografska agencija) došle su do zaključka da Zemlja u posljednjih 14 godina zadržala dvostruko više energije, a što znači da se Zemlja zagrijava dvostruko brže nego 2005. godine kad su rađena prva mjerenja. U prekomjernom zagrijavanju Zemlje bitan je ljudski faktor, tj, ispuštanje stakleničkih plinova koje bi nas moglo stajati golemih klimatskih promjena u budućnosti, a već ih sad osjećamo. Bug

22.04. (18:30)

Vruće u kući

2020. najtoplija godina u Europi u povijesti, Sibir se zagrijao 4 stupnja

Globalno, 2020. je bila jedna od dvije najtoplije godine u povijesti mjerenja (druga je 2016.), ali je u Europi bila najtoplija u povijesti, objavio je centar Kopernik. Prosječna temperatura u Europi bila je 0,4 stupnja viša od prosječne temperature pet prethodnih najtoplijih godina – svih u istom desetljeću. Najgore je u arktičkim područjima Sibira gdje su zabilježene čak 4,3 stupnja više temperature od prosječne. Kad se gleda cijeli Sibir, temperatura je lani bila 2,2 stupnja Celzija viša od srednje temperature u razdoblju od 1981-2020. Zima u Europi je bila 3,4 stupnja toplija, a prošle je godine palo i rekordno mnogo kiše. Reuters

25.03. (20:30)

Sol i voda

Globalno zatopljenje opasno smanjuje miješanje oceanskih voda

Globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka i poremećaji u padalinama tvore na površini oceana sloj nižeg saliniteta. Taj se sloj razdvaja od oceanskih dubina poput ulja na vodi i to razdvajanje ograničava miješanje oceanskih voda pri čemu se vode iz morskih dubina u kojima ima kisika i hranjivih tvari uzdižu prema površini i apsorbiraju CO2, jedan od plinova s učinkom staklenika i uzročnik globalnog zatopljenja prije nego što ga povuku u dubine. Ta pojava dovodi u pitanje buduću sposobnost oceana da igra svoju ulogu globalnog termostata klime.

16.01.2020. (11:30)

Malo smo pojačali grijanje

2019. – druga najtoplija godina u povijesti mjerenja

Srednja globalna temperatura prošle je godine bila viša za 1,1 °C od prosječne iz predindustrijskog razdoblja, od 1850. do 1900. godine, odnosno druga najtoplija u povijesti mjerenja, iza 2016. Svjetska meteorološka organizacija objavljuje da je i u posljednjem petogodišnjem razdoblju, i u desetogodišnjem izmjerena rekordno visoka srednja globalna temperatura zraka. Štoviše, od osamdesetih godina prošloga stoljeća svako je desetljeće toplije od prethodnog. Reuters