U vremenu društvenih mreža i aplikacija za upoznavanje, gdje se čini da su nam sve opcije na dohvat ruke, stvarni odnosi često ostaju nedostižni. I dok se često govori o strahu od odbijanja kao glavnom problemu, čini se da je stvar ipak nešto složenija. Psihologinja Željka Kamenov za Radio Sljeme kaže: Danas mlade generacije puno više razmišljaju o svemu pa i o upoznavanju. Previše razmišljaju. Onda ide ‘što ako ovo, što ako ono’, i već si deset koraka unaprijed, a nisi napravio ni prvi. Takav način razmišljanja, kaže, sprječava ljude da uopće pokušaju i tako propuštaju prilike prije nego što su ih i dobili. A tu je i ideja i slika u glavi kako stvari trebaju izgledati, nitko ne izgleda tako i nitko se ne smatra dovoljno dobrim. Problem je i osjećaj šire dostupnosti kroz društvene mreže i aplikacije. Tu je i manjak spontanosti.

Hrvatska energetsku tranziciju provodi stihijski, pogodujući “slučajnim” investitorima dok građane drži u statusu pasivnih potrošača. Iako solarni potencijal raste, on je tek na 15% mogućnosti, a projekti građanske energije (energetske zajednice) sustavno se opstruiraju administrativnim barijerama i nevoljkošću HEP-a. Umjesto lokalne autonomije, država forsira megaprojekte poput sumnjivih podatkovnih centara i skupih nuklearki. Dok 75% građana želi sudjelovati u proizvodnji energije, sustav ostaje “zarobljen” interesima kapitala, ignorirajući energetsko siromaštvo i klimatsku krizu. Zaključak je jasan: prava tranzicija zahtijeva moć u rukama građana, a ne samo sponzorstva javnih poduzeća. Vedran Horvat za Ideje.

• Sjedinjene Države i Iran blizu su usuglašavanja memoranduma o razumijevanju kojim bi proglasili kraj rata i postavili okvir za trajno rješenje nuklearnog pitanja, izvještava Axios, Iranu bi se ukinule sankcije i odmrzle milijarde uz stroga nuklearna ograničenja (Jutarnji)
• Zagrebačka gradska kupališta i bazeni traže dodatne spasioce uoči ljetne sezone, a ovogodišnja satnica gotovo je udvostručena te iznosi 13 eura, i Bundek će ponovno imati dozvolu za kupanje (N1)
• Zanimljiva knjiga za djecu iz 1893. godine: “Čudesno podzemno putovanje baruna Trumpa”, priča o bogatom aristokratskom dječaku Baronu Trumpu koji živi u “dvorcu Trump”, a na putu prema Rusiji vodi ga čovjek imena Don (Index)
• Udruge Prijatelji životinja, Zelena akcija, i predstavnici 12 građanskih inicijativa, uz podršku 159 organizacija, uputile su u srijedu otvoreno pismo Vladi u kojem traže hitno zaustavljanje planiranih peradarskih megaprojekata u četiri županije (HRT)

Iako povjesničari kolutaju očima na termin “mračno doba”, pad Rima doista je donio kolaps trgovine, pismenosti i sigurnosti. Ipak, u idućih tisuću godina Europa nije samo “stajala u kutu”, već je preživjela uspon kalifata, vikinške upade i razvoj sveučilišta. Čak je i crna smrt imala “svijetlu” stranu: manjak radne snage podigao je cijenu rada i srušio feudalne okove. Ironično, tek su renesansni mislioci, uživajući u plodovima tog oporavka, srednji vijek proglasili mračnim kako bi sebe prikazali kao prosvjetitelje. Ako danas proživljavamo novi pad Rima, pripremite se – renesansa bi mogla stići za kojih četrdeset generacija. Open Culture

U ovom razgovoru u Londonu, slovenski filozof Slavoj Žižek i Alex O’Connor (poznat kao Cosmic Skeptic, Youtuber  i podcaster koji se bavi filozofskim temama) pretresli su sve od teologije do politike. Žižek se definira kao “kršćanski ateist”, tvrdeći da je prava poruka kršćanstva smrt Boga (onostranog jamca smisla), što ljudima ostavlja slobodu i solidarnost „Svetog Duha“ kao zajednice.

Pričali su i o:

• Kvantnoj fizici: Žižek je koristi kao dokaz da stvarnost nije cjelovita, već inherentno nesigurna
• Politici: Analizirali su Trumpa i ljevicu, uz zaključak da prava akcija počinje tek kad napustimo svaku nadu
• Književnosti: Žižek nudi bizarno čitanje Hamleta kao izdajnika i zlikovca

Video završava Žižekovom verzijom Marxove teze: previše smo pokušavali promijeniti svijet, sad je vrijeme da ga opet počnemo interpretirati.

Češki studio RDTH architekti srušio je tradicionalne barijere u stanu od 100 m² u Pragu, zamijenivši klasični hodnik i nizove soba protočnim, otvorenim prostorom. Umjesto zidova, funkcije definiraju zavjese, staklene opeke i centralni blok namještaja koji rotacijom stvara zone bez gubitka svjetlosti. Dizajn karakterizira sirovi beton, hrastov parket i pametna rasvjeta. Posebnost su dvije kuhinje (za druženje i rad) te kupaonica integrirana u prostor. Ovaj pristup dokazuje da se osjećaj skučenosti rješava micanjem granica, a ne kvadraturom, pretvarajući stan u dinamičan poligon za suvremeni život. Haus

U SAD-u je najveći broj podatkovnih centara, njih oko 600, izgrađen u Virginiji, a polovica globalnog internetskog prometa prolazi tom američkom saveznom državom. U lanjskoj reportaži Business Insidera navodi se i da će u samo dva okruga, ukoliko se realiziraju predviđeni planovi, centara biti više nego u cijeloj Rusiji. Podatkovni centri ondje se već godinama grade u klasterima u blizini izvora vode, a troše oko četvrtine ukupne električne energije sredina u kojima se nalaze. Dokumentirani su i slučajevi zdravstvenih problema lokalnog stanovništva izazvanih konstantnom bukom i vibracijama, pa je ova država, koja je samo lani tehnološkim kompanija osigurala 1,6 milijardi dolara poreznih olakšica, ujedno središte otpora izgradnji novih centara – pišu Novosti, spomenuvši kako su u državi Maine upravo izglasali zabranu izgradnju centara snage 20 megavata (Pantheon bi trebao imati 1 gigavat)…

• Planirani Pantheon AI trošio bi između 20 i 30 posto ukupne hrvatske godišnje potrošnje električne energije, zbog čega zahtijeva i potpuno novu energetsku infrastrukturu, na HRT-u razgovarali i s mještanima.

I sama ih je objavila na X-u, uz poruku da svi provjere i razmisle prije nego ih odluče podijeliti, pritom se našalivši kako su je “još i uljepšali”. Italija je prošlog rujna postala prva zemlja EU koja je odobrila sveobuhvatan zakon o regulaciji korištenja umjetne inteligencije. Zakon uvodi zatvorske kazne za one koji tehnologiju koriste za nanošenje štete – uključujući stvaranje deepfake sadržaja – te postavlja ograničenja pristupa za djecu. Index, Guardian

• Ruska ofenziva u problemima? Analitičar Barić: Karakter rata se promijenio, situacija za Ukrajinu na bojištu znatno se popravila, Ukrajinci sada imaju sposobnost poremetiti paradu za Dan pobjede u Moskvi ako to žele ( RTL Danas, Index)
• Predsjednik OpenAI-a: Elon Musk želi potpunu kontrolu nad tvrtkom, dijelom i kako bi prikupio 80 milijardi dolara za kolonizaciju Marsa (Index)
• Policija u 2026. uhitila 326 krijumčara ljudi i 53 pomagača… na bosanskohercegovačkoj strani “operiraju” bande krijumčara koje napadaju migrante, otimaju im novac i dokumente (HRT)
• Sindikat biciklista najavio veliku prosvjednu vožnju kroz Zagreb u petak, 8. svibnja, s početkom u 18 sati kod HNK (Index)
• Bogati Rus kupio Zvečevo pa je dotjerao pred stečaj (Danica)

U središtu priče nalazi se Odisej, kojeg tumači Matt Damon, prikazan kao junak na iscrpljujućem povratku kući nakon Trojanskog rata. Umjesto naglašenih vizualnih efekata, naglasak je stavljen na stvarne lokacije, prirodno svjetlo i fizičku prisutnost prostora, što filmu daje gotovo opipljivu dimenziju. Takav pristup posebno dolazi do izražaja u scenama otvorenog mora, ali i u susretima s mitskim bićima. Osim same radnje, pažnju privlači i izuzetno jaka glumačka postava u kojoj se pojavljuju Zendaya, Lupita Nyong’o, Jon Bernthal, Mia Goth i Elliot Page. Do premijere zakazane za srpanj ostaje još vremena, ali već sada je jasno da će “The Odyssey” biti jedan od naslova o kojima će se najviše pričati ove sezone. Fashion

Korado je u svom prepoznatljivom stilu pošteno “prizemljio” velike snove o hrvatskoj “Silicijskoj dolini” u Topuskom. Emisija kreće oštro s kritikom najavljenog AI podatkovnog centra koji bi gutao struje kao pola Hrvatske, što Korado šaljivo uspoređuje s pričama o zmajevima u Pazinu – zvuči epski, ali infrastrukture ni za lijek. Glavni zaključak je da smo energetski nepripremljeni, a obećanja o “zelenoj energiji” na livadama vidi kao ekocid. Zatim se priča seli na teren umjetne inteligencije koja više nije samo alat, već potencijalna dadilja koja bi nam mogla odgajati djecu dok mi “skrolamo”. Korado upozorava na “intelektualnu malaksalost” i opasnost da postanemo sretni robovi algoritama. Ipak, emisija završava u ljepšem tonu kroz forenzičku arheologiju – priču o antičkom brodu kod Ilovika čija je smola (paklina) sačuvala pelud i otkrila povijest putovanja prije dvije tisuće godina. O emisiji pisali i na Bugu. Na HRT-u ima arhiva za slušanje.

Nova studija, objavljena u časopisu Frontiers in Marine Science, istražuje neobične karakteristike i važnost ove mirne, plutajuće zone na sjeveru Atlantika, oko 950 km od Floride, kojom dominiraju morske alge, tzv. sargasi. Iako ovo “bezobalno” more može djelovati prazno, ono skriva izvanredan svijet morskog života i ima ključnu ulogu u Zemljinoj klimi. Nakupine sargasa prepune su života. Kozice, mali rakovi i mlade ribe pronalaze utočište među plutajućom vegetacijom, dok veći grabežljivci, poput grebenskih morskih pasa, koriste rubove nakupina za lov. Regija je ključan dio globalnog sustava oceanskih struja, posebno sjevernoatlantskog suptropskog vrtloga. Taj vrtlog pomaže prenositi toplu, slanu vodu prema sjeveru, dok se hladnija voda kreće prema jugu, stvarajući ravnotežu koja utječe na vremenske obrasce s obje strane Atlantika, a i važan su ponor ugljika. N1

Nova studija u časopisu Acta Astronautica otkriva metodu koja bi povratno putovanje na Mars mogla skratiti na svega 153 dana. Umjesto isključivog čekanja planetarne opozicije, istraživači koriste orbitalne putanje asteroida (poput 2001 CA21) kao geometrijske predloške za brže koridore. Analiza pokazuje da bi poravnanje u 2031. godini omogućilo letjelicama izravnije rute, skraćujući vrijeme putovanja za gotovo polovicu. Ova inovacija ne zahtijeva praćenje samog asteroida, već koristi njegovu “putanju” za optimizaciju leta, čime se drastično smanjuju logistički izazovi i izloženost posade svemirskim uvjetima. Bug

Od 1. svibnja 2026. godine na snazi su ponovna ograničenja za tranzitni promet na seoskim i lokalnim cestama u Tirolu. Cilj je spriječiti vozače da zaobilaze zastoje na glavnim prometnicama. Ovakve zabrane isključivanja s autocesta i glavnih cesta u Austriji se primjenjuju već dugi niz godina i obuhvaćaju nekoliko okruga duž središnjih prometnih pravaca sjever-jug. Zabrana se odnosi na ceste nižeg ranga, dok glavne prometnice ostaju prohodne. Cilj je zadržati tranzitni promet na autocestama i brzim cestama, te zaštititi lokalne centre i stanovništvo od prevelikog opterećenja. Samo u ovoj zimskoj sezoni vraćeno je više od 411.400 vozila. Zabrane vrijede vikendom i na odabrane dane putovanja, pojedinih praznika i slično. Kazne su od 90 eura. Fenix… komentiraju na Forumu

• Rubio: Operacija ‘Epski bijes’ u Iranu je završena (Jutarnji)
• Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša nakon medijske šutnje za Telegram je progovorio o sumnjama na nezakolitosti koje pretresaju krovnu sportsku organizaciju, ne namjerava dati ostavku, za zakonitost poslovanja upućuje na tajnika (Index)
• Afera ‘ilegalno groblje’: Nakon napada na novinare načelnik općine Marina u pritvoru (HRT)
• Plenković: Parlamentarna većina podržat će Mirtu Matić za dužnost predsjednice Vrhovnog suda (radi se o Milanovićevom izboru) (HRT)
• Slavni glumac hrvatskih korijena John Malkovich dobio državljanstvo, bio je u posjetu Banskim dvorima (HRT)

Analitičarka Tatjana Stanovaja upozorava na dramatične promjene unutar ruskih elita. Sustav, pritisnut ukrajinskim udarima na rafinerije i međunarodnom izolacijom, postaje autodestruktivan. Među elitama kopni vjera u Putinov plan, jer trenutni status quo ugrožava njihov opstanak. Simbolički poraz očituje se i u “ogoljenoj” paradi na Crvenom trgu, kojoj je srezan budžet i koja će biti bez teške mehanizacije. Dok se unutarnje napetosti i strah od državnog udara gomilaju, Putin djeluje nesposobno za promjenu smjera. Tolerancija sustava prema trenutnom stanju ubrzano nestaje, sugerirajući da je ruska “vertikala moći” ušla u fazu opasne nestabilnosti. Index

Dok globalni sjever profitira od uspona umjetne inteligencije, zemlje poput Čilea i Filipina podnose teret njezinih ekoloških i društvenih troškova. U Čileu se aktivisti bore protiv tehnoloških divova poput Googlea i Microsofta zbog prekomjerne potrošnje vode u podatkovnim centrima usred kroničnih suša. Istovremeno, na Filipinima se radnici organiziraju protiv masovnih otkaza i loših uvjeta rada uzrokovanih automatizacijom. Ovi pokreti razotkrivaju tamnu stranu tehnološkog napretka, upozoravajući da AI ne žanje samo podatke, već crpi prirodne resurse i ugrožava egzistenciju radnika na globalnoj periferiji. Novosti