Odobrena prodaja laboratorijski uzgojenog mesa - Monitor.hr
23.06. (08:00)

Zero kill

Odobrena prodaja laboratorijski uzgojenog mesa

Ovim postupkom SAD postaje druga zemlja u svijetu, nakon Singapura, koja je dopustila prodaju uzgojenog mesa koje se dobiva iz uzoraka stanica stoke. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) već je utvrdila da je meso sigurno za konzumaciju. Kompanije, koje obje proizvode uzgojenu piletinu, planiraju svoje proizvode najprije poslužiti u luksuznim restoranima prije nego što povećaju proizvodnju čime bi postigli nižu cijenu za trgovinu mješovitom robom. Ipak, kompanije još uvijek utvrđuju točan vremenski okvir u kojem će se proizvodi naći na tanjurima. Green


Slične vijesti

12.11. (21:00)

Svi bi sve na gotovo

Umjesto tradicionalne, sve se više jede ultraprerađena hrana koja zahtijeva više energije za proizvodnju

Industrija fosilnih goriva ulaže velika sredstva u petrokemiju kako bi zaustavila ovisnost proizvodnje hrane od nafte. Kada se govori o ovisnosti, to se konkretno odnosi na plastiku koja se koristi u ambalaži, kao i proizvodnju pesticidi i gnojiva. Upozorava se na zapadnjački način prehrane gdje ultraprerađena hrana zahvaljujući marketingu u regijama s niskim prihodima potiskuje tradicionalnu hranu. Smatra se da proizvodi poput grickalica, bezalkoholnih pića i gotovih jela zahtijevaju dva do 10 puta više energije nego cjelovita hrana, prema istraživanju iz 2019. godine. Zbog toga zemlje s visokim dohotkom moraju preuzeti vodeću ulogu u odvraćanju od takvih nezdravih proizvoda. Agroklub

10.11. (17:26)

Jela naših starih: Krpice sa zeljem, jednostavne, a tako savršene

16.10. (12:00)

Kupuj koliko misliš pojesti

Direktor Dukata: Da je bačena hrana država, bila bi treći najveći izvor stakleničkih plinova

Svaki odbačeni komad kruha, voća ili povrća, neiskorišteni ostaci obroka iz restorana ili onih pripremljenih kod kuće, baš svaka neiskorištena namirnica predstavlja ne samo gubitak novca, već i prijetnju očuvanju ekosustava. Odbačena hrana ima značajan doprinos stvaranju stakleničkih plinova, čime negativno utječe na klimatske promjene. Alarmantan je podatak Eurostata o tome da godišnje u Hrvatskoj bacimo više od 280 tisuća tona hrane. Radi se o količini koja je, primjerice, veća nego ukupna količina koju u godinu dana proizvedemo u naše tri tvornice u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. No još više zabrinjava podatak da čak 76 posto ukupno bačene hrane u zemlji stvaraju kućanstva. Naši građani bacaju hranu jer loše planiraju – kako kupnju namirnica, tako i pripremu obroka. No dobra je vijest to da od svih uzročnika klimatskih promjena možda najlakše možemo riješiti upravo problem prehrambenog otpada, jer svatko od nas može utjecati na njegovo stvaranje. Zoran Ković za tportal.

28.09. (20:00)

Opametili i kantu

Osmislili pametnu kantu koja mjeri koliko se hrane baca

Rezultat inovativne tehnologije nizzmeskog startupa koja pokušava svjetski prehrambeni sustav učiniti barem malo održivijim. Omogućuje detaljno praćenje bacanja hrane. Automatizirana pametna kanta za otpad povezana je s vagom pa će tako automatski registrirati svu hranu koja se baca, prikazat će o kojim je količinama riječ i u koje doba dana se najviše bacalo. Na taj način, restorani, ali i kućanstva, točno mogu pratiti koliko bacaju i tako reagirati na količine. Green

07.09. (00:00)

Sve je otrov u malim dozama

Jarić Dauenhauer: Gotovo je nemoguće proizvoditi hranu bez pesticida, a nije ni organska uvijek sigurnija

Kriteriji kojima se podvrgavaju pesticidi u EU stalno se postrožuju, što rezultira sve većim ograničenjima primjene pojedinih pesticida, pa i njihovim zabranama. To je dobro za sigurnost stanovnika EU i okoliš, međutim, stvari nisu baš sasvim jednostavne. Prije svega, granice EU nisu sasvim nepropusne za poljoprivredne proizvode iz zemalja koje nemaju slično stroge regulacije i provjere. Budući da svako toliko svjedočimo povlačenju nekih proizvoda s hrvatskih polica, ne možemo reći da te mjere nešto i znače. Postoje neka rješenja za održivi razvoj poljoprivrede uz smanjenje korištenja pesticida, kakvo bismo svi voljeli, no ona nisu ni jeftina ni jednostavna. Ne treba zaboraviti da biljke nisu samo izvor hrane za ljude i domaće životinje nego i važan izvor sirovina za najrazličitije namjene. S druge strane, ljudi vole misliti da je organska hrana sigurna, odnosno da nije tretirana pesticidima, no to nije točno. Naime, u organskom uzgoju dozvoljeno je korištenje tzv. prirodnih pesticida, a neki od njih su opasni po ljudsko zdravlje i okoliš slično kao i tzv. umjetni. Index

21.08. (19:00)

Za očuvanje svih devet života

Što mačke ne smiju jesti – štetne tvari i otrovna hrana

Nema potrebe da ih potpuno izbacite iz svog doma, ali pazite na njih kako se vaša mačka ne bi odlučila igrati s njima. Poput kovanica, mirisnih ulja, kuglica protiv moljaca, omekšivača za rublje, plastelina, kave, alkohola, čokolade, grožđa, češnjaka, luka…  Osim uobičajenih kućanskih i vrtnih proizvoda koji bi vašoj mački mogli djelovati primamljivo, tu su i otrovne biljke, od kojih neke rastu i u našim vrtovima: aloe vera, mrazovac, narcis, sjeme jabuke, koštice marelice, sjemenje trešnje i jabuke, narcis, oleander… Simptomi trovanja mačke i znakovi gutanja otrova uključuju povraćanje, proljev ili zatvor, gubitak apetita ili koordinacije mišića, sljepoću i napadaje. Ako niste sigurni, uvijek je najbolje kontaktirati svog veterinara za savjet. Index

10.08. (19:00)

Da se ne baci

Europska komisija želi da supermarketi doniraju hranu

Milijuni tona hrane – često sasvim upotrebljive – u Europi svake godine završe u smeću. Regija Bruxellesa namjerava obvezati supermarkete da doniraju namirnice kojima ističe rok. Ne bacaju samo supermarketi hranu. Europska komisija kaže da preko polovine hrane u smeće dolazi iz privatnih domaćinstava. Komisija želi do 2030. ograničiti količinu tih otpadaka. Raznim pravilima, trebalo bi za deset posto smanjiti količinu bačene hrane u proizvodnji, a za trideset posto u prodaji i domaćinstvima. Prijedloge još moraju razmotriti Europski parlament i države članice. Problematično je hraniti socijalno ugrožene ljude namirnicama koje bi inače otišle u smeće. Vjeruje se da ima mnogo boljih načina da svi budu siti, a da ne moraju ići u banke hrane koje su često povezane s društvenom stigmom. DW

05.08. (00:00)

Ok se tu i tamo počastit

Kebab bi inače trebao biti od janjetine, no to nije uvijek slučaj

Kebab ili doner kebab jedan je od viđenijih vrsta brze hrane diljem Europe. Dolazi od turske riječi döner kebap – döner što znači “rotirajući” i kebap “pečeno meso”. Začinjeno meso obično se peče na okomitom roštilju koji ima oblik stošca. Originalno bi se trebao sastojati od janjetine, no to nije uvijek slučaj. U jednoj su tv emisiji prikazali kako su uzorke mesa koji se nudi u većini kebabdžinica povrgnuli DNK testiranju. Rezultati pokazuju da je od devet ispitanih kebaba samo jedan sadržavao isključivo janjetinu. Ostatak se sastojao od piletine, govedine i svinjetine. To je problematično za muslimane i židove, a i svima ostalima koji iz zdravstvenih i drugih razloga moraju znati što im se servira. Dobro je imati pouzdanu radnju kojoj vjerujete ili pak prema preporuci. IFL Science