Olovo: otrovni, ali nezamjenjivi metal koji je oblikovao rat, tisak i civilizaciju - Monitor.hr
Danas (18:00)

Teški metal s još težom poviješću

Olovo: otrovni, ali nezamjenjivi metal koji je oblikovao rat, tisak i civilizaciju

Polazeći od misli Miroslav Krleža iz romana Banket u Blitvi, tekst istražuje simboliku i kemijsku stvarnost olova. Kao gust i mekan metal, olovo je idealno za municiju, ali i za tiskarska slova zahvaljujući legurama s kositrom i antimonom. Kroz povijest se koristilo u graditeljstvu, pigmentima, glazurama i benzinu, unatoč svojoj otrovnosti. Kronično trovanje ostavlja teške posljedice, osobito kod djece. Ipak, zbog otpornosti na koroziju, sposobnosti prigušivanja vibracija i ključne uloge u akumulatorima, olovo je i danas teško zamjenjiv materijal. Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

29.01. (16:00)

Opet negira horoskop. Tipično za rakove

Kako su zvijezde, bogovi i metali oblikovali astrologiju prije nego što je postala horoskop

Astrologija danas nema znanstveni smisao, ali pokazuje da je u antičkim kulturama imala unutarnju logiku. U drevnim civilizacijama zvijezde i planeti smatrani su božanstvima koja djeluju na zemaljski svijet, pa su povezivani s metalima, bojama i ljudskim sudbinama. Iz toga je nastala simbolika sedam planeta i sedam metala, koju su kasnije preuzeli alkemičari, medicina i biologija. Današnja astrologija zadržala je simbole, ali je izgubila kozmološki i religijski kontekst koji joj je nekoć davao smisao. Riječ je o tipičnom pseudoznanstvenom tumačenju, a ono – da skratimo priču – pretvara znanstvene pojmove u mitološka bića, kazuje Nenad Raos za Bug

22.01. (00:00)

Materijal je dobar. Stoljeće nije

Raos: Zašto vučedolska bronca nije bila od kositra

Fotografija kasiterita u muzeju vučedolske kulture sugerira da se ondje koristila bronca od bakra i kositra, što je pogrešno. Vučedol pripada starijem brončanom dobu, kada se bakar legirao arsenom, a ne kositrom. Pojam „bronca“ tada nije imao današnje značenje, kao ni pojam „bakar“ u kemijskom smislu. Tek u mlađem brončanom dobu, uz razvoj dalekih trgovačkih putova, kositar postaje ključni dodatak i bronca poprima značenje koje danas podrazumijevamo. Nenad Raos za Bug

14.01. (14:00)

Da vidimo tko nije pazio na satu

Kratka povijest elemenata: od stihija do protona

Nenad Raos pokreće serijal članaka za Bug u kojem donosi lekcije iz kemije. Za početak pitanje – što je to element? Od grčkih stihija – vode, vatre, zraka i zemlje – koje su objašnjavale svijet kroz filozofiju i opažanje, do modernog shvaćanja elementa kao atoma s istim brojem protona, prošla su tisućljeća zabluda i korekcija. Empedoklo, Platon i Aristotel nudili su koherentne, ali danas netočne modele tvari. Prekretnicu donosi Lavoisier, eksperimentalno dokazujući da voda nije element nego spoj. Tako kemija napušta stihije i ulazi u eru znanstveno definiranih elemenata.

04.01.2025. (13:00)

Putovanje kroz metale i natrag do Zemlje (ali ne baš lako)

Rijetke zemlje: Ne tako rijetke, ali itekako bitne

Nenad Raos za Bug opisuje ulazak u “doba rijetkih zemalja” (lantanoida, skandija i itrija) nakon doba aluminija. Iako se ne koriste u izradi oružja ili posuđa, ovi metali su ključni u modernoj tehnologiji, od magneta u vjetroturbinama i električnim automobilima do katalizatora u automobilima i industriji. Unatoč imenu, nisu iznimno rijetki, ali se pojavljuju u složenim smjesama, što otežava njihovo dobivanje i recikliranje. Recikliranje je problematično zbog upotrebe otrovnih kemikalija. Iako se radi na “zelenim” metodama, trenutna stopa recikliranja je manja od 1%.

12.10.2023. (22:00)

Tajne svemira

Asteroid otkriven u 19. stoljeću mogao bi se sastojati od nama nepoznatih kemijskih elemenata

Asteroid 33 Polyhymnia iznimno je velike gustoće, zbog čega znanstvenici vjeruju kako se sastoji od kemijskih elemenata s brojem protona većim od trenutno najvećeg s periodnog sustava elemenata, koji još nisu poznati. Gustoća svemirskog tijela prema jednom mjerenju iznosi 75.28 prema kubnom centimetru, što ga čini ultragustim svemirskim tijelom. Iako je osmij najgušći stabilni element, elementi s višim atomskim brojevima proizvedeni su putem eksperimenata. Tako je nastao Oganeson, element s atomskim brojem 118, koji je nastao “bombardiranjem” kalifornija. Kemijski elementi s većim atomskim brojevima obično su nestabilni i radioaktivni, s relativno kratkim vremenom poluraspada. No, s obzirom da se asteroid proučavao putem radara, astrofizičari zasad mogu samo pretpostavljati kakvi su elementi u pitanju. IFL Science