Opasna hrana - kako otrovi stižu na naše tanjure? - Monitor.hr
29.03.2018. (22:30)

Čitajte deklaracije

Opasna hrana – kako otrovi stižu na naše tanjure?

Živim.hr piše koji su najčešći otrovi u hrani: primjerice, u košticama marelice otkriven je cijanovodik, bezbojan, vrlo otrovni plin koji miriše na gorke bademe, a čija velika doza djeluje smrtonosno. Također pišu o kvaliteti hrane koja dolazi iz uvoza, lažiranju podataka na certifikatima i deklaracijama.


Slične vijesti

27.05. (23:00)

Ako još uvijek budemo živi

Hrana budućnosti: Evo što ćemo jesti 2050. godine

Globalna potrošnja voća, povrća, orašastih plodova i mahunarki morat će se udvostručiti, a potrošnja namirnica poput crvenog mesa i šećera morat će se smanjiti za više od 50%. Prehrana bogata biljnom hranom i s manje hrane životinjskog podrijetla donosi poboljšane zdravstvene i ekološke prednosti. Evo nekih namirnica prema mišljenjima stručnjaka koje možemo očekivati ​​više u sljedećim godinama: alge, morska trava, više graha, mahunarki i orašastih plodova, divlje žitarice, umjetno uzgojeno meso, lažne banane, kukci, kava otporna na toplinu… Green

06.05. (22:00)

Bit će hrane, ali ne baš jeftine

Iz EU kritiziraju širenje straha zbog nestašice hrane

Iako je rat u Ukrajini izazvao ozbiljne probleme na tržištima pšenice i kukuruza, kao i logističke i financijske probleme, u priopćenju Europske Komisije o sigurnosti hrane, objavljeno još u ožujku, zaključuje se da ne postoji rizik od nestašice hrane u EU. Oni koji nisu na početku voljeli Farm to Fork (Od polja do stola), iskoristili su rat kao izgovor da se vrate na svoje stare pozicije i pokušaju spriječiti provođenje ciljeva Strategije. Iz EK ističu kako treba shvatiti da je Strategija pokušaj da se oporavi poljoprivreda, a ne da ju se kažnjava razornim efektima gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, a koje imaju na globalnu proizvodnju hrane. Agroklub

01.03. (18:22)

Ruska invazija prijeti globalnoj opskrbi hranom

I Ukrajina i Rusija velike su izvoznice nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda, pa tako zajedno čine oko 29 posto svjetskog izvoza pšenice, 19 posto svjetske ponude kukuruza i 80 posto svjetskog izvoza suncokretovog ulja. Rusija također izvozi hranjive tvari potrebne usjevima, kao i prirodni plin, ključan za proizvodnju gnojiva na bazi dušika. Posljednjih dana poskočile su cijene pšenice. Jedna moguća posljedica rata mogla biti da samo najprivilegiraniji dio svjetske populacije imao pristup dovoljnoj količini hrane. Norveški proizvođač umjetnih gnojiva Yara International, kako bi trebalo smanjiti ovisnost o ruskim sirovinama za poljoprivredu. T-portal

23.01. (13:00)

Samo prirodna farba

Kemičar u kući: O čemu ovisi boja hrane

Teorija kaže da boja organskih spojeva, točnije frekvencija ili valna duljina elektromagnetskog zračenja koju apsorbiraju njihove molekule, ovisi o njihovoj strukturi, ili što se svodi na isto, ovisi o kemijskoj formuli. Molekula će apsorbirati to veće duljine elektromagnetskog zračenja u vidljivom i ultraljubičastom području što ima više konjugiranih dvostrukih veza. Kako vidljivo zračenje ima veću valnu duljinu od onog nevidljivog, ultraljubičastog, jasno je da će molekule s mnogo konjugiranih dvostrukih veza apsorbirati zračenje većih valnih duljina, a to znači da će organski spoj imati boju. Recimo, ako hrana koju jedemo mijenja boju zakiseljavanjem, to je znak da u njoj ima polifenola, a polifenoli su antioksidansi, dakle spojevi koji spječavaju oksidativni stres, a s njime mutacije gena i nastanak raka. Nenad Raos za Bug.

08.01. (13:03)

Kulen, pršut i maslinovo ulje postaju prepoznatljivi hrvatski brendovi na globalnom tržištu

16.10.2021. (15:30)

Sve će se pomnije vagati

Ovogodišnji Svjetski dan hrane obilježava se uz rast cijena, različite potrebe potrošača i zaštitu okoliša

Na Svjetski dan hrane, međunarodne organizacije najčešće govore o problemima velikog broja stanovnika na Zemlji kojima je nedostupna kvalitetna i zdrava prehrana, a taj se broj procjenjuje na 3 milijarde ljudi ili čak 40 posto svjetske populacije.Tu postoji i druga strana, prema kojoj je dostupno i više nego dovoljno hrane, te dolazi do njezine prekomjerne konzumacije. Rezultat su zdravstveni problemi te bacanje ogromne količine hrane. Top tema su i klimatske promjene koje uništavaju žetve i smanjuju prinose, dok je i tehnologija koja se koristi u poljoprivredi štetna za okoliš. Analize upućuju na to kako je vrijeme jeftine hrane iza nas. Lider

02.10.2021. (13:00)

Eko industrija nije uvijek eko

Unatoč uvriježenom mišljenju, nije ni sva biljna hrana dobra za okoliš

Izbacivanje mesa, ribe i mliječnih proizvoda ima određene koristi za okoliš, ali nisu sve biljke i usjevi dobri za okoliš. Iako je sve biljnog porijekla ekološki gledano bolje od bilo koje vrste mesa, ima i ono svoju cijenu. Soja je, recimo, dobar izvor proteina, ali je i štetna za okoliš. Većinski postotak soje uzgaja za stočnu hranu, pa tako mesna industrija ima jednaku ili veću odgovornost za ovaj agresivni uzgoj. Proizvodnjom soje se proizvodi i puno stakleničkih plinova, a gnojiva i pesticidi koje koriste poljoprivrednici često ulaze u vodoopskrbu tamo gdje se uzgaja. U biljke štetne za okoliš spadaju i kvinoja, avokado i bademi. Štetnost se očituje uglavnom u njihovoj proizvodnji za koju, osim pesticida i emisija stakleničkih plinova, se troši i velika količine vode i utječe na populaciju ostalih vrsta. Green

12.09.2021. (01:00)

Puno putujem, ali loše jedem

Gdje se najgore jede? Države u kojima se putnici najviše žale na hranu

Portal za gastronomiju i turizam Punkufer naveo je nekoliko zemalja s najčešćim komentarima turista koji su kušali hranu raznih zemalja. Za finsku kuhinju kažu da je dosadna i nekreativna, iako zdrava. Daleko nije ni Nizozemska, čiju je hrana jednostavna za pripremu i hranjiva, ali bezukusna. U Nikaragvi hranu poslužuju hladnu, suhu i nezačinjenu. Mongolska kuhinja je priča za sebe – samo tjestenina s mesom, bez povrća i umaka. Na popisu su se još našle države Nepal, Kenija, Jamajka i Engleska, koja se trudi riješiti svoje inače loše reputacije, ali ne baš s previše uspjeha. Poslovni

27.06.2021. (14:00)

Hranu, ne muhu. (Dobro, i muhu)

Ako vam muha sleti na hranu, trebali biste je baciti

Muha može prenijeti barem sto različitih vrsta bakterija i virusa te ako vam sleti na hranu koju jedete, pa čak i ako se tamo zadržala jako kratko, trebali biste je baciti, tvrdi znanstvenik s njujorškog sveučilišta. Postoji rizik od zaraze i bolesti bez obzira na to što je količina bakterija koju stigne prenijeti u tom kratkom vremenu mala (Večernji). Međutim, još je gore kad se muha ispovraća, odnosno ispusti izlučevinu kako bi omekšala hranu. Muha može prenijeti niz bakterija, virusa i bolesti, od kojih su E. coli, hepatitis A, salmonela i rotavirus samo neke.

11.06.2021. (13:30)

Preslatko, preslano, premasno...

Kako je prerađena hrana postala tako nezdrava?

Našim je tijelima jako teško izvući nešto korisno iz zrna pšenice, no kad se pšenica fermentacijom preradi u pivo ili mljevenjem pretvori u brašno, od nje možete napraviti hranu bogatu kalorijama. Tehnike poput soljenja i pasterizacije čine hranu sigurnijom i dugotrajnijom. To je omogućilo ljudima da putuju dulje i prežive hladne zime i razdoblja gladi. To sve činimo i danas, no uz dodatke koji su često samo kozmetički i nemaju nikakvu hranjivu vrijednost. Jutarnji, BBC