Oporba lijevog centra nije ni približno ujedinjena kako se to čini na prvi pogled, a razloga za zadovoljstvo imaju jedino Plenković i HDZ - Monitor.hr
02.03. (18:00)

Nikako na zelenu granu

Oporba lijevog centra nije ni približno ujedinjena kako se to čini na prvi pogled, a razloga za zadovoljstvo imaju jedino Plenković i HDZ

Očito je da su nakon još jedne odbijenice Možemo! odnosi te stranke i SDP-a poprilično loši te su u SDP-u nezadovoljni, kako kažu, potpunim nerazumijevanjem druge strane za situaciju u kojoj s država nalazi. S druge strane, čini se kako je zagrebački skup ipak približio čelnike SDP-a i stranke Centar, odnosno Peđu Grbina i Ivicu Puljka, što je do prije desetak dana bilo gotovo nezamislivo. I dok SDP traži partnere po izbornim jedinicama i pokušava dogovoriti savez s Centrom, širi dogovor na ljevici u ovom se trenutku čini nemogućom misijom. S jedne strane, tu su spomenute razmirice s Možemo!, a s druge je sukob između SDP-a i Socijaldemokrata. Savezu s Puljkom protive se i splitski SDP-ovci koji su zapravo i oporba Puljku u splitskom Gradskom vijeću te smatraju da SDP ne bi trebao podilaziti i davati ustupke gradonačelniku Splita, iako je računica jasna – s njim bi se oslabio HDZ u 10. jedinici. Nacional


Slične vijesti

25.04. (23:00)

Nešto se izlilo u proljeće, a to nisu rijeke...

Činjenica je da su birači u Hrvatskoj većinski birali između desnih i još desnijih opcija, dok ljevica stagnira

Politička ljevica u Hrvatskoj na četvrtim saborskim izborima zaredom (2015, 2016, 2020, 2024.) ostaje u manjini. SDP stagnira, Radnička fronta se vratila u izvanparlamentarne okvire, Možemo! je narastao za tri fotelje. Može li se takav rezultat smatrati uspjehom? Valja uzeti u obzir kako su stranke lijevog centra dobile desetke tisuće glasova više, a osvojile manje mandata od HDZ-a. Na to je utjecao način na koji su prekrojene izborne jedinice. No, bez obzira na to, ovaj rezultat može se smatrati dobrim. SDP je već kompromitiran zbog svojih neoliberalnih, odnosno, tehnomenadžerskih politika koje su dopustile da se SDP zarobi na dva nova načina, Možemo je najbliži zapravo “zelenima”, dok je Radnička fronta marginalizirana zbog demonizacije u medijima i manjka financija u svojoj organizaciji. Dragan Markovina kaže da je danas ljevica zastupljenija u Saboru nego prije, iako je manjak dogovora nekoliko stranaka veliki gubitak. Potrebno je ponovno pozicioniranje ljevice, smatraju sugovornici za H-alter.

24.02. (15:00)

Bolje vani sam nego kod kuće sa svojima i s puškom u ruci

Protivljenje vojnom roku ljevici bi donijelo više od 200 tisuća novih glasova

Hrvatska ljevica prošle je subote pokazala protiv čega se ujedinila i prvi put osjetila da bi možda mogla dobiti izbore. I zato događaji nakon tog prosvjeda imaju veću političku težinu, prije svega u kontekstu odnosa između SDP-a i Možemo!, i nije to više samo njihovo međusobno nadigravanje za postizanje boljega stranačkog rezultata i šefovanje oporbom nego i pitanje mogućeg upravljanja državom. Posebna pozornost trebala bi se pridati mladim potencijalnim biračima. Naime, u Hrvatskoj je, prema DZS-ovim podacima, sredinom 2022. živjelo više od 445 tisuća stanovnika u dobi od 16 do 26 godina. To je korpus koji će imati pravo glasa na ovim izborima, a koji je veći od ukupnoga broja članova svih stranaka.

Čak 71 posto od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina živi u roditeljskom domu. I Eurostatovi podaci govore da se mladi u Hrvatskoj u prosjeku osamostaljuju tek nakon 33,4 godine, što je najstarija životna dob u Europskoj uniji. Koje ih teme privlače? Osamostaljivanje, iseljavanje, migranti, vojni rok – dok HDZ najavljuje vraćanje obveznoga vojnog roka, ljevica bi mogla kontrirati jasnim zauzimanjem protiv te obveze. Tako bi pridobila više od dvjesto tisuća punoljetnih mladića, a ne treba zanemariti ni još toliko njihovih vršnjakinja te roditelje vojnih obveznika. Goran Litvan za Lider.

13.01. (19:00)

Lijevo, desno, nigdje mog birača...

Analiza: usvajanje desničarskih politika o pitanjima kao što su imigracija i gospodarstvo ne pomaže strankama lijevog centra u osvajanju glasova

Suočene s padom udjela glasova, a istodobnim rastom potpore desnici, a ponekad i krajnjoj ljevici, socijaldemokratske stranke diljem Europe sve su više tražile spas u pomicanju prema političkom centru. Međutim, analiza pokazuje da stranke lijevog centra koje obećavaju da će biti oštre po pitanju imigracije ili neumoljive u javnoj potrošnji, vjerojatno neće privući potencijalne birače na desnici i riskiraju otuđenje postojećih birača. Društvene strukture potpuno su se transformirale od vremena vrhunca socijaldemokracije i zato pokušaj oponašanja desničarskih pozicija jednostavno nije uspješna strategija za ljevicu. I u Danskoj, gdje je vlada pod vodstvom socijaldemokrata uvela jedan od najstrožih antiimigracijskih režima u Europi, izborni podaci sugeriraju da ograničavanje prava imigranata nije popularno među značajnim brojem stranačkih glasača. (Guardian)

23.10.2023. (23:00)

Ideš skroz lijevo pa izađeš s desne strane

Sahra Wagenknecht – radikalna ljevičarka koju bi moglo podržati 27 posto Nijemaca

Sahra Wagenknecht, zastupnica krajnje ljevičarske stranke Die Linke (Ljevica): “Ovako se više ne može nastaviti”, rekla je Wagenknecht (54) na krcatoj konferenciji za novinare. “Inače vjerojatno nećemo prepoznali vlastitu zemlju za 10 godina”, rekla je i osudila “nekontroliranu migraciju” koju krivi za pogoršanje “problema u školama, prije svega u siromašnim četvrtima”. Wagenknecht je najavila da će njezina politika biti oštar odmak “od slijepog, nasumičnog ekoaktivizma koji ljudima poskupljuje živote, a ne čini ništa da pomogne klimi”. Die Linke, stranku koja korijene ima u istočnonjemačkom komunizmu i u zapadnonjemačkom radničkom pokretu, već dugo razdiru unutarnja trvenja i stalno je na rubu prelaska izbornog praga. Odlazak Wagenknecht i njezinih prebjega mogao bi Ljevici zabiti čavao u lijes. Index

12.11.2022. (17:00)

Kako ideju bratstva među narodima i jedinstva radničke klase vratiti u javni prostor? Zvuči nemoguće, znam.

Dragan Markovina: Što je ostalo od Oktobra?

Oktobarska revolucija 07.11.1917 - Antifašistički VJESNIK

Činjenica da je 105. godišnjica Oktobarske revolucije prošla u tišini, ne znači da o pitanju nasljeđa Oktobra ne trebamo razgovarati. U jednoj od kultnih scena Smojina “Velog mista”, zaneseni Očalinko kojeg u seriji maestralno igra Ivica Vidović, opsjednut idejom komunizma i Krležinim “Putom u Rusiju”, pita Meštra, odnosno Borisa Dvornika, otprilike sljedeće: „Znate li vi, Meštre, odakle trenutačno dopire jedino svjetlo na ovu napaćenu zemaljsku balotu?“ Meštar mu genijalno odgovara: „A od sunca, Gospe ti, oklen će?“ A Očalinko će: „Sa Lenjinovog svjetionika u Moskvi.“ Ovu minijaturu vrijedi ispisati, ne samo zbog Smojina genija, nego i zbog toga što ovakve iskrene vjere u svjetsku revoluciju i u preobražaj čovječanstva danas više nema. Ljevica, barem ona u Europi, ili je potpuno razbijena, ili je izgubila bilo kakvo uporište među prekarijatom i sirotinjom, ili tek retorički brani tekovine revolucije, ili se  okrenula pitanju okoliša i javnih prostora. Dragan Markovina

 

26.06.2022. (21:00)

Što bi na to rekao Karl Marx?

Dok socijalisti vladaju Portugalom i Španjolskom, u Njemačkoj je Ljevica skoro pa zaboravljena

Iz svemoćne velike stranke Socijalističkog jednistva Njemačke (SED) je prvo nastala Stranka demokratskog socijalizma (PDS), a zatim 2007. je od njih nastala stranka Ljevice. Njen najveći uspjeh je bio nakon izbora 2013. godine, kada je četiri godine bila najveća opozicijska stranka, sve do 2017. godine. To se sada potpuno promijenilo te je ona najprije jedva ušla u njemački parlament, a trenutno je jedna od najslabijih stranaka oporbe. Usto, uistinu dobre rezultate ona nikada nije postigla na saveznom nivou, već na pokrajinskim izborima i to na području bivšeg DDR-a. (…) U ovim teškim vremenima za njemačke socijaliste, Ljevica se samo može tješiti činjenicom da još uvijek sudjeluje u četiri od 16 pokrajinskih vlasti i to u Berlinu, Bremenu, Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji i Tirinškoj. Deutsche Welle

23.12.2021. (17:00)

Brada i brkovi su na mjestu

Gabriel Boric – ‘skandinavski’ ljevičar na čelu Čilea

Izbor Borica zanimljiv je u svjetlu činjenice da se hrvatsku dijasporu uglavnom percipira kao desno orijentiranu, iako se u ovdašnjim medijima Boricevom porijeklu daje pretjerana važnost. 35-godišnji bivši vođa studentskih protesta za besplatno obrazovanje obećavao je jednom za svagda raskrstiti s neoliberalizmom, čiji je pokusni kunić Čile postao nakon svrgavanja socijalističkog premijera Salvadora Allendea 1973. i dolaska Pinochetove vojne hunte na vlast. Boriceva pobjeda vrhunac je procesa koji su započeli 2019. nizom dugotrajnih protesta protiv mjera štednje i ekonomske nejednakosti. Pobjednička koalicija Apruebo Dignidad sastoji se od devet stranaka prilično širokog spektra – od zelenih i kršćanskih socijalista do komunista. Sam Boric, međutim, sa svojom strankom Društvena konvergencija manje je radikalan nego neke druge članice koalicije, te ga se smješta na socijaldemokratski dio lijevog spektra, mekšu, skandinavsku verziju. Novosti

01.03.2020. (20:30)

50 nijansi crvenog

Hoće li Hrvatska uoči izbora dobiti novi lijevi pokret?

Dok se u SDP-ovu taboru pregovara sa strankama koje su davno preživjele politički vrhunac i sada se kreću oko rejtinga od 1 posto, na drugoj se strani ujedinjuje moderna ljevica koja ne želi ni čuti za Bernardićev SDP. Radi se o imenima koji će se naći na novim izbornim listama: Tomislav Tomašević, Sandra Benčić koordinatorica Možemo!, glumci Vilim Matula, Urša Raukar, Nebojša Zelić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, književnica Mima Simić, Damir Bakić s PMF-a, Dario JuričanGoran Aleksić iz Snage je prilično načisto s time da će na izbore sa SDP-om, Dalija Orešković još ne zna, ali je sigurna da neće sa SDP-om… Situaciju na ljevici analizira Ivanka Toma. Jutarnji

07.09.2018. (17:01)

Nova nada

Šibenska deklaracija – ljevica bez SDP-a

Šef Nove ljevice Dragan Markovina kaže: “Sada su se ljudi konačno spremni odreći sitnih razlika kako bi ljevica u Hrvatskoj bila relevantna.” Iz te nove lijeve platforme izostavili su SDP jer: “Da je SDP, ranije dok je bio na vlasti i sada kad je u opoziciji, provodio lijevu politiku, do osnivanja novih malih lijevih stranaka ne bi ni došlo…”

02.10.2017. (19:47)

Alternativni forum

Raddle – Reddit za ljevičare

Na Redditu je svojevremeno postojao podforum pod nazivom r/LeftWithSharpEdge, koji je okupljao ljevičare. No grupa je zabranjena, navodno zbog kršenja pravila web stranice, a jedan je član zbog toga pokrenuo alternativni forum samo za istomišljenike – Raddle. Socijalisti i anarhisti ovdje neće biti kažnjeni što otvoreno govore protiv fašizma i korporacija, kaže osnivač. Metafilter