Ove godine bit će rekordno mnogo umrlih i rekordno malo rođenih - Monitor.hr
29.11.2020. (16:30)

Nema ni bake ni unuka

Ove godine bit će rekordno mnogo umrlih i rekordno malo rođenih

DZS je objavio statističke podatke koji potvrđuju negativne trendove prijašnjih godine. Lani su u Hrvatskoj umrle 51.794 osobe, a u prvih deset mjeseci ove godine 43.796 ljudi (dakle, u prosjeku preko 4 tisuće mjesečno). U prvih deset mjeseci rođeno je 30.207 djece (3 tisuće mjesečno), a lani je u cijeloj godini bilo rekordno malo 36.135 rođenih. Brakova je sklopljeno 14.747, odnosno 4.203 manje nego u istom razdoblju lani. Dobra vijest? – manje razvoda. Večernji


Slične vijesti

27.07. (10:00)

Profesija: informirani optimist

Šonje: Može li se Hrvatska za 10 godina vratiti na 4 milijuna stanovnika?

Velimir Šonje donosi brojke koje bi mogle umanjiti histeriju zbog imigranata, a možda nekome pomogne da malo izliječi povijesnu anksioznost „jer nestajemo“. Svi podaci su izvedeni iz Priopćenja DZS-a od 22. srpnja. Prva slika pokazuje tri stvari:

  • Veliki rast iseljavanja završen je 2017., ali iseljavanje još uvijek traje (oko 40,000 na godinu), uz jednokratno izraženiji pad 2020. zbog pandemije.
  • Od 2018. traje veliki val useljavanja u Hrvatsku (očita je korelacija s gospodarskim oporavkom nakon krize 2009.-2015. Taj val se, izgleda, stabilizira na razini 30-40 tisuća osoba na godinu.
  • Blagi pad iseljavanja i veliki porast useljavanja doveo je neto migracije (migracijski saldo) gotovo do nule, pa možemo reći da je val velikog gubitka stanovništva kroz migracije završen (stavimo li kriterij za pojam „značajno“ na saldo od -10,000 ljudi na godinu). Val je trajao 2014.-2018. zbog pojave aspiracijske emigracije nakon ulaska u EU u uvjetima ekonomske krize

Bio bih preveliki opstimist kada bih zaključio da je uz dobre politike i malo sreće moguće ponovno dostizanje broja od 4 milijuna stanovnika na sljedećem popisu (nakon 3,88 milijuna na popisu 2021.). Odgovor na pitanje iz naslova glasi: ne, nije moguće… – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

23.05. (14:00)

Loša i dobra vijest: Starimo, jer duže živimo

Zanimljiva interaktivna grafika o starenju stanovništva Europske unije

Gomila zanimljivih podataka smještena je u nekoliko interaktivnih grafova Eurostata o demografiji EU iz kojih možete izvući mnoštvo informacija (ovo gore je samo jedan od grafova). Medijalna dob stanovnika svih država konstantno raste, no kod nekh ide brže kod nekih sporije, Talijani najbrže stare, prosječna starost im je porasla za 20 godina 7,2 godine! Također raste udio stanovnika starijih od 80 godina – 2001. je bilo 3,4% stanovnika starije od 80 godina, 2021. već 6%. Rast populacije do 2020. u 2021. je bio pad. Više je žena nego muškaraca – 229 milijuna žena i 219 milijuna muškaraca. U Hrvatskoj na 100 muškaraca dolazi 105,4 žene. Koliko brakova se razvodi… Klikajte, mnogo toga možete doznati, uspoređujte sa prosjekom EU i drugim zemljama. Via Ekonomski lab

21.04. (20:00)

Velesili baš ne ide sve po planu

Rusija je pred demografskom katastrofom

Loša demografska slika je problem gotovo svih modernih društava, od SAD-a i Europske unije do Kine, ali ako se tom problemu doda problem iseljavanja, situacija postaje dramatična. Posebno ako država ima ambicije da postane velesila. Još u siječnju ove godine je državna statistička agencija Rosstat objavila da se tijekom 2021. stanovništvo Rusije smanjilo za gotovo milijun ljudi. To je najveći pad još od Drugog svjetskog rata. Invazija na Ukrajinu je dovela do egzodusa stanovništva iz Rusije, uglavnom mladog i visokoobrazovanog. Velik je to gubitak ljudskog kapitala, kvantitativno i kvalitativno. Osim što odlazak mladih smanjuje mogućnost za demografski oporavak u budućnosti, gubitak obrazovanog stanovništva smanjuje potencijal za gospodarski rast. Index

03.02. (14:00)

Bijedan pa još bira

Ante Tomić: Otac mog prijatelja htio je Severinu za spremačicu. Dođe to s godinama…

Dođe to s godinama, postanete djetinjasto razmaženi, bezobrazni i oholi. Opazit ćete to katkad i na cijelim narodima. Evo, na primjer, naš hrvatski, prema posljednjem popisu stanovništva, jedan je od najstarijih u Europi. Želimo li oživjeti ovu staračku zemlju, trebali bismo biti popustljiviji, odreći se nacionalne isključivosti, dovesti nekoga da živi u praznim kućama. Da netko rastvori daskama zakucane škure, promijeni razbijene crepove, osvijetli mračne prozore, pokosi visoku travu u dvorištima, da dječjom grajom ispuni naše gluhe sokake, da imamo neke susjede koji će pogledati nas stare i nemoćne, koji će zabrinuto pokucati na naša vrata ako nas dva dana ne vide. To je neminovno, nema drugog rješenja. Pa opet, kako vrijeme ide i mi bismo trebali biti otvoreniji za primanje tuđinaca, mi smo, naprotiv, sve zatvoreniji. Sve zluradije navijamo da policija degeneči arapske izbjeglice u šumama – piše Ante Tomić. Slobodna

02.02. (00:00)

Sila Afrike

Broj žitelja Afrike do 2050. će se udesetostručiti

Nastave li se postojeći demografski trendovi, svjetska populacija će do 2050. godine s postojećih 7,7 skočiti na 9,5 milijardi, pri čemu će četvrtina stanovništva živjeti na afričkom kontinentu. Najveći porast broja stanovnika zabilježit će Nigerija u kojoj bi do sredine ovog stoljeća moglo živjeti 400 milijuna ljudi, što znači da će ta zapadnoafrička država po broju stanovnika prestići SAD i tako postati treća najmnogoljudnija zemlja svijeta. Novosti

04.10.2021. (21:00)

Još Hrvatska ni propala dok mi živimo. Al poslije...

Demograf Marin Strmota: Mi izumiremo

Ove godine će biti loša slika, imat ćemo rekordan prirodni pad. Broj djece opada, mi smo pali ispod 36 tisuća i sad će to ići sve manje i manje, govori Strmota. Nema strategije. Ovo je sad nešto izbačeno, ići će, ne sutra, nego sljedeće godine. Presporo za situaciju koju imamo. Gasimo demografski požar čašom vode. Mi izumiremo, nije nam potreban ovaj popis stanovništva da bismo znali koliko nas ima. Nije bitan broj, nego broj starih, mladih, struktura. Sve brže raste prirodni pad. Ići s jednom mjerom (najavljeno delimitiranje porodiljnih naknada) kao spasonosnom je gotovo tragikomično. Smatra se da će ekonomija riješiti sve probleme. Ta zabluda vlada i u Hrvatskoj i u Europi. Često vodeći ljudi smatraju da je rast jedino rješenje. Nije. Vidimo da i ljudi koji imaju visok standard nemaju djecu. N1

31.07.2021. (09:00)

Procjene demografskih stručnjaka

Svakih 13 minuta i 47 sekundi Hrvatska ostane bez jednog stanovnika

Svakih 10 minuta u Hrvatskoj jedna osoba umre, a svakih 14 minuta se rodi, procjenuje Centar za longitudinalne populacijske studije ustrojen pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Procjena kaže i kako ovog trenutka imamo oko 3,97 milijuna stanovnika. Centar je izračunao i višak mortaliteta u Hrvatskoj tijekom 2020. godine koji se, kako ističu, gotovo u potpunosti može objasniti pandemijom Covida. Tako je, prema njihovu izračunu, prosječan višak mortaliteta u Hrvatskoj lani iznosio 105 smrti više na 100.000 stanovnika u odnosu na procjene. Najveći višak smrti zabilježen je na području Slavonije i Baranje (190), Karlovca (162) i Međimurja (144 smrti više od očekivanog). Danica

20.07.2021. (10:30)

Demografske računice

Ako trudnice koje su htjele biti roditelj odgojitelj rode nakon 5. rujna, gube pravo na novac

Priča o ukidanju mjere roditelja odgajatelja nastavlja se pa je tako rok za prijavu novih korisnika 5. rujna ove godine kad se mjera privremeno ukida da bi se evaluirali njezini učinci te donijeli zaključci o korisnosti. Majke koje rode nakon tog datuma ne bi se ionako mogle odmah prijaviti jer to mogu tek nakon isteka roditeljskog dopusta, ali pretpostavka je da će biti nezadovoljnih. Trenutačno je u Zagrebu 5586 korisnika s 21 000 djece, a u prvih 6 mjeseci za nju je izdvojeno 246 670 192 kuna. Jutarnji list

29.04.2021. (14:30)

Hoćemo li imati penziju, i koliku?

Mirovine i starenje: Pad, prilagodba, rast

Ekonomski lab pokrenuo je serijal tekstova o mirovinama za 21. stoljeće (sponzorira RBA, izlazit će mjesečno), s fokusom na to kako kako planirati umirovljenje i mirovinu, kakve su opcije isplate mirovina i kako birati mirovinski fond. Prvi tekst bavi se temeljnim problemom demografskih trendova i širim društvenim promjenama vezanim uz starenje stanovništva.

16.03.2021. (10:16)

U svijetu se rađa 1,6 milijuna blizanaca godišnje, nikad više