Ove godine građani će bankama platiti 1,5 milijardi kuna kamata manje - Monitor.hr
16.07.2016. (16:53)

Bar nešto

Ove godine građani će bankama platiti 1,5 milijardi kuna kamata manje

Na otplatu kamata za svoja zaduženja građani će u ovoj godini potrošiti 7,9 milijardi kuna ili 5% ukupnog raspoloživog dohotka svih kućanstava u Hrvatskoj. Trošak kamata je za milijardu i pol kuna manji nego prošle godine. To smanjenje dijelom je posljedica konverzije kredita u švicarcima, ali i snižavanja kamatnih stopa. Novi list


Slične vijesti

21.12.2023. (23:00)

Nemre više kredit sam tak

EU postavlja nova pravila za zaduživanja

Gornja granica ukupnog zaduživanja ostaje na 60 posto BDP-a. Granica za godišnji novi dug ostaje na tri posto. Međutim, brzina smanjenja duga prilagođena je željama visoko zaduženih zemalja, među kojima su Grčka, Italija i Francuska. Polovica članica EU-a prelazi granicu od 60 posto. Njemačka, koja je samo malo iznad te granice, uspjela se izboriti za to da postoje fiksne smjernice za smanjenje duga i novo zaduživanje, o čemu svaka članica neće moći pojedinačno pregovarati s Europskom komisijom. Ubuduće će iz obračuna ukupnog duga biti isključeni određeni državni rashodi za obranu i zaštitu klime koji se financiraju zaduživanjem. DW

09.11.2023. (08:00)

Malo se pretjeralo s minusom

EU pred novom dužničkom krizom?

Prema navodima Agencije za statistiku Eurostat, dug članica eurozone za 2022. godinu iznosio je 91,4 posto BDP-a odnosno ukupne vrijednosti roba i dobara proizvedenih u jednoj zemlji tokom godinu dana. Razina duga je znatno iznad maksimalne granice od 60 posto BDP-a utvrđene u takozvanom Paktu o stabilnosti i rastu EU-a. Pakt je posebno važan za zemlje eurozone, odnosno 20 članica EU-a koje imaju euro kao zajedničku valutu. Pakt i njegovi strogi kriteriji suspendirani su na četiri godine zbog pandemije koronavirusa i visokih cijena energije kao rezultat ruskog napada na Ukrajinu. Europska komisija nije pokretala nikakav postupak prema članicama EU-a zbog njihovog prevelikih državnih dugova. Deutsche Welle

21.05.2023. (14:00)

Dokle ćemo ovako, iz šupljeg u prazno?

U godinu dana Hrvati uzeli milijardu eura novih kredita, rastu minusi i kamate

Hrvatska kovnica novca u 5 mjeseci iskovala 405 milijuna kovanica — eZadar.hr
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka 2023. iznosili su 20,1 milijardu eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,06 milijardi eura ili 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U odnosu na veljaču, krediti stanovništvu porasli su za 0,2 milijarde eura ili 1,1 posto. Promatrano po instrumentima, rast ukupnih kredita stanovništvu odražava poglavito rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 1,4 posto mjesečno i 3,3 posto godišnje. Krajem ožujka iznosili su 7,4 milijarde eura ili 36,6 posto ukupnih kredita. Tportal

16.07.2021. (11:30)

Dugovi u nasljeđe

U općini Podgora je Bandić počasni građanin: Po stanovniku su 8 puta zaduženiji od Zagreba

Općina Podgora na Makarskoj rivijeri, koja ima nešto malo više od 2000 stanovnika, u minusu je 31.230.388.30 kuna ili dva i pol godišnja proračuna, objavila je to nova načelnica Petra Radić. Usporedbe radi, Tomislav Tomašević naslijedio je dug od pokojnog Milana Bandića koji iznosi 1.59 milijardi kuna, što bi bilo oko 1969 kuna po stanovniku, dok je u Podgori dug po stanovniku 15.615 kuna, skoro osam puta veći nego u Zagrebu. Radić je mandat preuzela od Ante Miličića, poznatog po prijateljstvu s Bandićem, kojeg je proglasio počasnim građaninom Podgore. Index…

18.06.2021. (10:30)

Stisnulo

Grad Zagreb se kod države zadužio za 867,8 milijuna kuna u prošloj i ovoj godini. Nije vratio još ni lipe

Zagreb duguje državnom proračunu za zajmove odobrene u prošloj godini 424,5 milijuna kuna. Od tog iznosa, 303,8 milijuna kuna otpada na zajam koji je država Zagrebu odobrila kako bi se mogao građanima isplatiti povrat poreza, a taj novac trebalo je vratiti do lipnja. Država je ‘uskočila’ i Rijeci, Opatiji i Crikvenici, te Primorsko-goranskoj županiji, no oni su vratili pozajmicu. Zagreb se, a da nije vratio ni lipe duga, dodatno zadužio kod države za 444,2 milijuna kuna. Novi list…

26.03.2019. (10:30)

A minus i minus ne daju plus

Osobe u velikim dugovima vjerojatno pate i od mentalnih problema

Kod ljudi koji imaju problema s mentalnim zdravljem veliki je dug tri i pol puta zastupljeniji nego kod populacije bez takvih zdravstvenih teškoća, utvrdili su u britanskon Institutu za novac i mentalno zdravlje. „Kad imate problema s mentalnim zdravljem, to može znatno otežati ostanak na poslu ili upravljanje potrošnjom. Zaduženost pak može prouzročiti ogroman stres i tjeskobu, pa se ta dva problema međusobno hrane i stvaraju začarani krug koji može uništiti živote”, upozorava izvršna direktorica instituta Helen Undy. Jutarnji / BBC…

16.11.2018. (22:00)

Zvuči poznato?

Sedam milijuna Nijemaca je prezaduženo

Gotovo sedam milijuna građana Njemačke je prezaduženo, 19.000 više nego u prethodnoj godini. Kako je to moguće u jednoj od najbogatijih zemalja svijeta? “Glavni razlozi su danas nezaposlenost i dugoročno nizak osobni dohodak. Sektor niskih plaća je jednostavno u posljednjih deset, 15 godina znatno porastao”, objašnjava šef njemačkog savjetovališta za prezadužene Henning Dimpker. DW…

04.06.2018. (14:54)

Što bogatiji više dužni

CIA Factbook: Najzaduženije zemlje svijeta u odnosu na svoj BDP, mi smo ko Austrija

U 2017. godini, najviši nacionalni dug imao je Japan i iznosio je 223,8 posto BDP-a. To znači da bi cjelokupno gospodarstvo Japana moralo raditi 2,23 godina, samo da bi u potpunosti isplatilo državni dug kreditorima. Najmanji javni dug u odnosu na BDP imaju zemlje koje ionako imaju mali BDP – Makao, Istočni Timor, Bruneji, Libija i Afganistan. U ex-Yu regiji: Hrvatski javni dug čini 81,5 posto BDP-a, a slovenski 78,6 posto. Najniži imaju Kosovo – 20,6 posto BDP-a i Bosna i Hercegovina – 43,2 posto BDP-a. Pogledajte i infografiku, a popis svih zemalja svijeta i njihov postotak zaduženosti u nezaobilaznoj CIA World Factbook.

25.05.2018. (11:43)

Država preuzela dug Petrokemije od 450 milijuna kuna

27.04.2018. (17:30)

Društvo otpisanih

Vladine mjere za blokirane: Otpis dugova do 10.000 kuna

Vlada za pomoć blokiranima predlaže Zakon o otpisu dugova, kojim bi se privatnim osobama dug prema državi i pravnim osobama povezanima s državom otpisao do 10 000 kuna. To se odnosi na oko 11 000 građana, čiji će se dug smanjiti za oko 1 milijardu kuna. Zakonom o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima Vlada predlaže obustavu ovrhe koja nije naplaćena tri godine. Dug se time ne otpisuje, ali ta će mjera omogućiti deblokadu računa 71 000 građana. Treća je mjera Vlade Zakon o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača. Pojednostavio bi se stečajni postupak za građane blokirane dulje od tri godine, kojima glavnica duga ne prelazi 20 000 kuna. HRT