Ove godine na Mediteranu poginulo 1.000 migranata - Monitor.hr

Slične vijesti

11.03. (07:00)

Gostoljubivost u padu

I u migracijskoj politici Europa skrenula udesno

Pitanje stranih radnika odsad će se čvrsto vezati uz pitanje migracija. Čak i u Hrvatskoj, a uoči superizborne godine, tom će se problemu pristupati u rukavicama. Osim na granicama. Zakon o strancima priprema se i dalje. Propisi koje će Pakt uvesti pokrivat će sve faze azilantskog procesa: od provjere tražitelja azila nakon dolaska i prikupljanja biometrijskih podataka do pravila za određivanje koja je država članica odgovorna za rješavanje njihovih zahtjeva, no ima i nejasnoća koje otvaraju put uvođenju pritvaranja tražitelja azila, uključujući obitelji s djecom, u objekte slične zatvorima, što, kažu kritičari, može povećati nasilje graničnih vlasti i omogućiti deportaciju u nesigurne treće zemlje. Lider

02.03. (00:00)

Za topliju dobrodošlicu

Mijenjaju se zakonski uvjeti za strane radnike: produžuje se rok važenja dozvola, poslodavci će morati osigurati primjeren smještaj…

Država je, nakon tri godine nereda na tržištu, odlučila pokušati uvesti reda u sustavu zapošljavanja radnika iz trećih zemalja te je u javno savjetovanje pušten Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o strancima. Među ostalim, predlaže se produžavanje važenja radne dozvole s jedne na tri godine, strani radnici će nakon isteka ugovora imati dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana (ako nakon gubitka posla u roku od dva mjeseca ne nađe novi, gubi radnu dozvolu), u slučaju da smještaj radniku osigurava poslodavac on će morati dati dokaz o primjerenom smještaju stranih radnika. Prema MUP-ovim zadnjim podacima, u siječnju tekuće godine izdano je 14 219 dozvola za boravak i rad. Najveći broj dozvola izdan je radnicima iz Nepala, a potom Bosne i Hercegovine, Indije, Filipina i Srbije. Prošle godine sveukupno izdano je više od 170 tisuća dozvola. Faktograf

29.01. (09:00)

Valjda isplativiji biznis od šverca droge (ako te ne uhvate)

Za stanovnike uz granicu migranti su sada manji problem od krijumčara, koji su opasnost za sve na cesti

Osim za stanovništvo, krijumčari su postali mnogo veći problem od migranata i za policiju koja je, kako je za Index objasnio voditelj službe za granicu u Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj Alenko Vrđuka, potpuno promijenila percepciju o problematici migracija kroz Hrvatsku. Migranti su jadni ljudi koji bježe od nekih problema, a krijumčari su dobro organizirane kriminalne skupne. S njima se uvijek treba nadigravati. Uvijek promatraju naša postupanja i reorganiziraju svoje rute, a mi ih moramo pratiti, analizirati njihovo ponašanje i prilagođavati im se na dnevnoj bazi. I tako u krug. Uglavnom se radi o stranim državljanima, redom Moldavcima, Bugarima, Rumunjima, Litvancima, Ukrajincima, Talijanima, a nešto manje je Hrvata i državljana Bosne i Hercegovine. Regrutiraju preko TikToka, na WhatsApp šalju upute. No, na nekim punktovima su zahvaljujući naprednoj tehnologiji ilegalne prelaske granice sveli na minimum, a uz granicu su sve češće specijalne jedinice policije.

15.01. (19:00)

Druga strana 'trbuhom za kruhom'

Rasna diskriminacija ima utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje kod migranata

Žrtve mikroagresija, poput podbadanja ili uvredljivih pogleda, suočavaju se s povećanim rizikom od psihičkih oboljenja, uključujući anksioznost, depresiju i posttraumatski sindrom. Strukturalni i institucionalni rasizam dodatno otežava situaciju, s diskriminacijom u traženju stana ili na radnom tržištu, a stres koji ljudi dožive uslijed rasističke diskriminacije može izazvati i probleme poput visokog krvnog tlaka i pretilosti, a mogu slijediti dijabetes i oboljenja srca i krvožilnog sustava. Istraživanja pokazuju povezanost rasizma s povećanom smrtnošću među pogođenim osobama. Svijest o različitim oblicima rasizma ključna je za promjenu društvenih normi i jezika te smanjenje negativnih utjecaja na zdravlje. (DW)

14.01. (12:00)

Nikako da im se pokvari biznis

Izmijenjene rute i korumpirani granični policajci razlog su velikog broja krijumčara migranata na cestama

Krijumčarske rute sve više mijenjaju i zapravo veliki broj migranata ulazi u državu mimo službenih graničnih prijelaza. Krijumčara je sve više, a u pitanju su i ogromne količine novca te korupcija granične policije. Ovakve situacije mogu se suzbiti jačim kontrolama prometne policije te da postoje i tehnička rješenja umjetne inteligencije koja mogu detektirati koliko je osoba u automobilu, jesu li vezane, koristi li se mobitel i slično. Samo je 2022. godine uhićeno 1800 krijumčara. U samo pet dana ove godine uhićeno je njih 25. Rat u Ukrajini je preusmjerio policiju i humanitarne resurse, olakšavajući migrantima da lakše prijeđu granice. Ovdje moramo govoriti o fenomenu organiziranog kriminala. Index

28.12.2023. (11:00)

Gostoljubiva sredina

Migranti u Hrvatskoj žive izolirano. To je ozbiljan problem

Vodeći stručnjaci za migracije kažu da vlada nije donijela odgovarajuće programe i propise za integraciju ekonomskih migranata iako je jasno da gospodarstvo bez stranaca u nekoliko sektora, poput građevine, prijevoza i turizma, više ne može funkcionirati. Novi radnici sada dolaze preko specijaliziranih agencija, ali ne može se reći kako postoji neka osmišljena politika useljavanja. Do sada su se integracijske mjere i akcijski planovi donosili i bili namijenjeni azilantima, odnosno osobama pod međunarodnom zaštitom, pri čemu nije bilo i ciljanih mjera za kategoriju stranih radnika. To i nije čudno s obzirom da su inozemni radnici uglavnom bili ljudi iz regije koji su slične kulture i jezika. Točka prave integracije je svladavanje jezika, bez obzira gdje rade, što bi izbjeglo stvaranje paralelnih društava. Index

27.12.2023. (12:00)

Posljednja počivališta umjesto boljeg mjesta za život

U Hrvatskoj pokopano 59 migranata: 45 je neidentificiranih, među njima beba i curica

U pokušaju prelaska granica Europske unije, svakodnevnu ginu migranti. Njihovi grobovi često ostaju neobilježeni, a obitelji bez spoznaje o sudbini najbližih. Priču donosi Deutsche Welle. Na groblju u Sičama, selu na istoku Hrvatske, postoje tri groba o kojima nitko ne vodi računa. Za otprilike pet godina mogao bi im nestati svaki trag. Komunalna poduzeća su dužna ukopati neidentificirana tijela, ali ne i održavati grobove osim ako grob nije od osobe od „posebnog povijesnog i društvenog značaja“. Nema jedinstvene europske baze podataka o broju migranata koji su pokopani u Europi. Zasad je potvrđen najmanje 1931 takav grob u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj, Malti, Poljskoj i Francuskoj u zadnjem desetljeću, dakle od 2014. do 2023. Od toga je 1015 NN grobova. Index

20.12.2023. (17:00)

Ili ih primi ili daj pare

EU postigla dogovor o migrantima, svaka članica će birati hoće li ih prihvatiti ili uplatiti sredstva u zajednički fond


Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o migraciji i azilu, objavila je povjerenica EU za unutarnje poslove. Preliminarni sporazum trebaju ratificirati oba tijela. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da će Pakt o migraciji i azilu osigurati učinkovit europski odgovor i zaštitu onih kojima je potrebna pomoć. S druge strane, skupina ljevice u Europskom parlamentu rekla je: “Mračan dan za EU. Upravo dogovoreni Pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Europi. Ovo je najznačajniji napad na prava azila i migracija od osnutka EU.” Očekuje se daljnja rasprava i ratifikacija. (Index)

13.12.2023. (18:00)

Nema zemlje za strance

Nekome je u interesu da se strani radnici u Hrvatskoj ne integriraju, odrade posao i odu

Porastom vidljivosti migrantskih radnika i radnica raste i potreba za tematiziranjem uvjeta njihovog rada, politika integracije, kao i širih strukturnih uzroka migracija. Kao društvo u toj novoj situaciji nismo se snašli. Jedan od najvećih problema koji se ističe je jezična barijera. Strani radnici uglavnom ne govore hrvatski jezik, što im onemogućava razumijevanje ugovora o radu i drugih pravnih dokumenata – koji se ne prevode pa radnici zapravo ne znaju iz prve ruke što potpisuju – što i otežava komunikaciju s poslodavcima i nadležnim institucijama. Iako je država najavila program financiranja tečajeva hrvatskog jezika za strane radnike putem vaučera, on se još uvijek ne provodi. Kulturpunkt

21.11.2023. (23:00)

Nichts od herzlich willkommena

Njemačka ne želi izbjeglice: nema stanova, nema integracije

Savezna Vlada u Berlinu već je donijela paket mjera, ističući kao cilj smanjivanje broja došljaka u Njemačku. Produljene su granične kontrole, otežano doseljavanje obitelji, smanjena su socijalne povlastice za tražitelje azila. Kancelar Olaf Scholz kaže da je vrijeme da se „konačno u velikom stilu deportiraju oni koji nemaju pravo na ostanak u Njemačkoj“. Osam godina nakon što je kancelarka Angela Merkel rekla čuveno „Uspjet ćemo!”, primajući migrante koji su stizali Balkanskom rutom – ton u Njemačkoj potpuno se promijenio. Načelnica okruga Bad Kreuznach primjećuje da je i građanima dosta. Sve je to povezano: što više došljaka, to je sve lošije raspoloženje prema izbjegličkoj politici. U Njemačkoj je ove godine do listopada podneseno 286.000 zahtjeva za azil – najviše od 2016. godine koja je sa 745.000 zahtjeva bila rekordna. Međutim, od početka rata u Ukrajini u veljači prošle godine u Njemačku je stiglo i preko milijun ukrajinskih državljana. Oni se ne broje u tražitelje azila jer, odlukom Europske unije, odmah stječu privremenu zaštitu. DW