Papa: Crkva mora biti milosrdnija prema "nesavršenim" katolicima (gejevima i razvedenima)
Katolička Crkva ne može odustati od svojih dogmi, ali bi trebala imati više razumijevanja, blagosti i milosrđa prema “nesavršenim” katolicima poput onih razvedenih, poručio je papa Franjo u ključnom dokumentu o braku i obitelji.
U apostolskoj pobudnici Amoris Laetitia (Radost ljubavi) Franjo naglašava da homoseksualce treba poštivati, ali ponavlja stajalište Crkve da “apsolutno nema temelja” za izjednačavanje heteroseksualnih i istospolnih brakova.
Dugo očekivani dokument sadrži 260 stranica. Franjo u pobudnici citira Martina Luthera Kinga, argentinskog pjesnika Jorgea Luisa Borgesa pa čak i danski kultni film “Babettina gozba” kako bi argumentirao potrebu da Crkva bude puna ljubavi i milosti.
Uoči objave pobudnice najviše se čekalo što će Franjo reći o reintegraciji u crkvenu zajednicu onih katolika koji su se razveli i stupili u nove građanske brakove. Po postojećem crkvenom nauku oni ne mogu primiti pričest jer im je prvi brak u očima Crkve i dalje valjan.
“Nitko ne može biti osuđen zauvijek, jer to nije logika Evanđelja. Ne govorim samo o razvedenima i ponovo vjenčanima, nego o svima, u kojoj se god situaciji našli”, poručio je Papa.
Progresivna struja predvođena njemačkim biskupima predlagala je rješenje po kojem bi svećenici ili biskupi nakon razgovora s ponovo vjenčanim vjernicima od slučaja do slučaja diskrecijski odlučivali o njihovom cjelovitom uključenju u crkvenu zajednicu i primanju pričesti.
Nije otvorio vrata, ali je ostavio ključ ispod otirača
Franjo je izgleda prigrlio takvo stajalište. “Ni biskupska sinoda niti ova pobudnica ne mogu proglasiti novi set općih pravila, koji bi bio primjenjiv na sve slučajeve”, rekao je Papa, ali je pozvao na “odgovorno, osobno i pastoralno rasuđivanje pojedinačnih slučajeva”.
Otac James Bretzke, profesor moralne teologije na Bostonskom koledžu, kaže da Franjo nije posve upalio zeleno svjetlo pričešćivanju ponovo vjenčanih katolika, “ali točkice koje je iscrtao su jako blizu jedna drugoj i lako ih je povezati”.
“Ako možda i nije otvorio vrata, ostavio je ključ ispod otirača”, smatra Bretzke.
Franjo je rekao da razumije one konzervativce koji “preferiraju stroži pastoral, u kojem nema mjesta zabuni”, ali dodaje da Crkva mora obratiti više pozornosti na dobro koje se može pronaći usred ljudske slabosti.
“Crkva se s ljubavlju treba okrenuti onima koji ‘nesavršeno’ sudjeluju u njezinu životu”, rekao je Papa.
“Amoris Laetitia” nastala je nakon dviju sinoda o obitelji održanih u listopadu 2014. te listopadu 2015. godine.
U dokumentu je istaknuo da homoseksualce treba poštovati, “ali nema apsolutno nikakva temelja da se istospolni brakovi na bilo koji način smatraju sličnim Božjem planu o braku i obitelji”.
Potvrdio je tradicionalno crkveno protivljenje razvodu i umjetnoj oplodnji, te naveo siromaštvo, migracije, lošu socijalnu skrb, zlopurabu droga i nasilje nad ženama kao prijetnje stabilnom obiteljskom životu.
Osuda pobačaja, uvjetna podrška seksualnom odgoju
Pišući o pobačaju Franjo je bio nedvosmislen. “Nevino dijete koje raste u majčinoj maternici ima neotuđivo pravo na život. Odluka da se taj život prekine ne može se opravdati navodnim pravom na vlasito tijelo”.
Bio je i iznenađujuće otvoren po pitanju seksa. “Ne možemo ni na koji način erotsku dimenziju ljubavi smatrati nužnim zlom ili teretom koji treba tolerirati na dobrobit obitelji. Treba je gledati kao na Božji dar koji obogaćuje život supružnika”, napisao je.
Osudio je bilo kakav oblik “seksualne podređenosti” i rekao da odobrava seksualni odgoj dokle god sadrži “zdravu čestitost”, ne širi propagandu o kotraceptivima i ne potiče adolescente da se “igraju sa svojim tijelima i žudnjama”.
Otac Bernd Hagenkord, direktor njemačke sekcije Vatikanskog radija, smatra da će ova pobudnica ipak otvoriti mnoga vrata iako je vjerojatno podložna mnogim interpretacijama.
“Papa prvi put piše o seksu i eroticizmu, čini to bez stida, kao da je djed pun ljubavi. To je osvježenje”, rekao je Hagenkord, koji je jezuit kao i Franjo.
Pobudnica “Amoris Laetitia” poslana je na adrese svih 4700 biskupa u svijetu.
