Peović: Ratovi su posljedica ekonomskih kriza koje SAD 'rješavaju' ulaganjem u vojno-industrijski kompleks, dok profitiraju kapitalisti - Monitor.hr
Jučer (20:00)

Ako smo svi prerazvijeni, ne preostaje nam ništa drugo nego da se sukobimo

Peović: Ratovi su posljedica ekonomskih kriza koje SAD ‘rješavaju’ ulaganjem u vojno-industrijski kompleks, dok profitiraju kapitalisti

Nas ovdje na periferiji dežurni ideolozi uvjeravaju da je nerazvijenost tek ‘faza’ u razvoju, te da ćemo, dosegnemo li idealnu formu kapitalizma, sustići bogate zemlje. No nerazvijenost je nužan preduvjet kapitalističke geopolitike. Dominantni narativ europske birokracije ima vrlo konkretnu funkciju – održavanje mira između bogatog centra i siromašne periferije. Pritom se stalno ponavlja teza da ćemo s još više tržišta i odbacivanjem štetnog državnog intervencionizma prevladati nejednakosti, te da samo treba promijeniti svijest ljudi. Sukobi prijete da će zahvatiti cijeli svijet, pogotovo ako uzmemo u obzir da je američka hostilnost usmjerena prema Kini, koja je zasad neutralna. Iranski rat, kao i opća mobilizacija i naoružavanje, posljedice su pokušaja spašavanja američke ekonomije, koja počiva na vojno-industrijskom kompleksu. Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja ulaže više u vojsku, kaže Katarina Peović za tportal, povodom nove knjige “Kraj kapitalizma? Dok staro umire, a novo se ne može roditi”.


Slične vijesti

Ponedjeljak (19:00)

Geopolitički check - da vidimo gdje smo i kako stojimo

Vidaković: Kineski uspon na vrh svijeta će završiti onoga trenutka kada se Tajvan dobrovoljno vrati Kini

Bez ikakve sumnje, to će se dogoditi. Kina ne ratuje. Oni rat smatraju gubitkom resursa. S druge strane, smatraju da snagom i fokusiranošću na same sebe mogu postići puno više. SAD će iznevjeriti Tajvan, kao što je iznevjerio saveznike povlačenjem iz Afganistana, i Tajvan će se dobrovoljno vratiti Kini. Naravno, uz veliku autonomiju kao i Hong Kong. Taj trenutak će označiti kraj američke globalne hegemonije. Osim nafte, nije došlo do značajnijeg poremećaja na drugim tržištima. Zlato je palo, ali ono je bilo u špekulativnom balonu. Problem je što su kamatne stope došle do osjetljivih razina. Trenutna situacija je takva da svi čekaju kraj sukoba. EU birokrati misle da mogu zamisliti svijet, kreirati regulativu i da će sve postati onako kako su oni to željeli. To, naravno, nije moguće. EU samo priča o zelenoj tranziciji, povećanju regulative i osvajanju tržišta. Neto rezultat je: gubitak tržišta te ekonomska i politička irelevantnost. Neven Vidaković za Novosti

17.03. (12:00)

Balkanski perpetuum mobile: Mržnja na leru

Jergović: Hrvatska ima taj problem da je vlast gora od građana, u sretnim i bogatim zemljama stvar je obrnuta

Mislim da se tu naprosto radi o tome da nema boljeg i efikasnijeg sredstva za vladavinu masama ili za vlastito anesteziranje od nacionalizma. I nacionalizam je, rekao bih, jedini model postojanja koji je za sada u ovim zemljama u kojima mi živimo otkriven i patentiran. Ničeg drugog ovdje u tom smislu osim nacionalizma nema. I ono što je zapravo najstrašnije, a što je dosta teško objasniti, recimo, ljudima u Njemačkoj ili općenito ljudima u Evropi, je to da je potencijal mržnje između ljudi i potencijal mržnje u ljudima koji danas postoji u zemljama bivše Jugoslavije zapravo mnogo veći i mnogo snažniji od potencijala mržnje koji je postojao u trenucima pred izbijanje rata u bivšoj Jugoslaviji. Razlika je samo u tome što danas ti ljudi koji mrze one druge nemaju na raspolaganju teško naoružanje. Činjenica da nemaju na raspolaganju teško naoružanje ih sprečava i da se koriste ostalim oružjem koje vjerojatno posjeduju. To je u osnovi ono što je najstrašnija poruka i pouka koju danas proizvode postjugoslavenska društva. Miljenko Jergović za DW

24.02. (21:00)

Kad narastem, bit ću učenik (i imat ću nalakirane nokte)

Damir Urban ‘U pravom llicu’: Ranjivost je jedini pravi profit

Damir Urban o svijetu ne priča kao o estradi, već kao o intimnom dnevniku. Za njega je najveći izazov „oguliti sebe“ i pred publiku staviti vlastite nedostatke, jer vjeruje da se kroz iskrenost i ranjivost zapravo najviše dobiva. Ne zanima ga širenje teritorija ni pjevanje na engleskom; on radije ostaje „lokalni dinosaur“ koji vjeruje u promjenu kao društvenu higijenu. Svoju slobodu čuva malim ritualima, poput lakiranja noktiju, koji ga podsjećaju da sa sobom može raditi što god želi, dok god ne dira tuđi mir. Zaključno, on ne želi biti učitelj koji sve zna, već vječni učenik koji kroz glazbu istražuje vlastiti mrak kako bi drugima (i sebi) pružio malo ljekovite svjetlosti. U intervjuu za Vidu TV

21.02. (18:00)

Glumac je glumac je revolucionar je glumac

Zijah Sokolović: Umjetnost kao jedini “pancir” protiv društvenog ludila

Glumac Zijah Sokolović za Vidu TV analizira apsurd modernog društva kroz prizmu kazališta. Objašnjava kako nas svakodnevno bombardiranje s 500 informacija čini nemoćnima te zašto je pronalaženje vlastitog „vremena, prostora i radnje“ ključno za opstanak. U svom stilu duhovito, ali i oštro, komentira političku scenu, korupciju i gubitak identiteta u masi. Posebno ističe važnost revolucije – makar one banalne, poput penzionera u njegovom novom filmu – te poručuje da je umjetnost jedini alat koji nam pomaže razumjeti pravdu i sačuvati razum dok čekamo da „bombe“ prestanu padati.

07.02. (23:00)

Hvala na traumama

Autor kultnog horora ‘Leptirica’ u podcastu: Užas kao vrhunska umjetnost

Redatelj Đorđe Kadijević u ovom razgovoru zapravo drži lekciju o tome kako mrak pretvoriti u vrhunsku umjetnost. Ne priča o filmu kao o zanatu, već kao o sudbinskoj potrebi da se dotakne ono onostrano. Fokusira se na ideju da je prava strava duboko ukorijenjena u našem tlu, u onim zabačenim vodenicama i kolektivnom nesvjesnom koje balkanski čovjek nosi u genima. Njegov glavni zaključak je da moderna kinematografija gubi bitku jer bježi od metafizike. On tvrdi da film mora imati težinu slike i filozofsku dubinu, a ne samo jeftine trikove. Kroz cijeli intervju provlači se ta njegova prepoznatljiva, pomalo mračna elegancija kojom objašnjava da je zlo zapravo integralni dio ljepote, a strah jedini iskren odgovor na misterij postojanja. To je razgovor koji više sliči na filozofski ogled nego na klasičan intervju o snimanju filmova.

24.12.2025. (11:00)

Nadamo se da nećemo morati saznati

Šef NATO-a otvoreno: ‘Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?’

Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.

15.12.2025. (18:00)

Na mladima rat ostaje

Jokić: Mir je postao radikalna ideja, a političari potiču podjele

Ako govorimo s društvene razine pomalo smo zapustili mlade. Nedovoljno promišljamo o njihovom životu, nedovoljno ih uključujemo u razgovor. Na neki način smo utišali glas mladih u Hrvatskoj, stoga ne treba čuditi da se događaju one stvari koje se nama čine čudnima, radikalnima, ekstremnima. Moj dojam je da mladi u Hrvatskoj nisu izgubljen slučaj i da se s njima i za njih treba boriti. Hrvatsko društvo je polarizirano. Međutim, ono što mi se čini važnim je da dolazi do poticanja polarizacije. Političari potiču polarizaciju. Njima odgovara polarizacija, oni od polarizacije žive. Puno je lakše prodati jednobojne priče, ali život nije monokromatski. Polarizacija je inducirana s namjerom da se ne razgovara o pravim problemima. Boris Jokić za N1 ističe da se sve više govori o ratu, a nitko ne priča o miru.

08.12.2025. (18:24)

Bare: Ja sam stalno, u neku ruku, zaljubljen. Bez ljubavi nema ništa

01.12.2025. (17:00)

Tko leti - vrijedi, tko ne leti - ne vrijedi

Jon Jost, avangardni redatelj: Neće vam reći da ne smijete govoriti, samo vam neće dati nikakav prostor da vas se čuje

Stjecaj okolnosti je da sam alergičan na novac. Svi ljudi s kojima moraš imati posla da bi dobio više novaca su šupci, i ne želim biti u njihovoj blizini. Prestao sam plaćati porez nakon što sam izašao iz zatvora, jer nisam htio šupcima koji su me zatvorili davati svoj novac za financiranje njihovih jebenih ratova. U stvarnom svijetu najgori uvijek isplivaju na vrh. Sada imaju dugme kojim mogu izbrisati planet, i to će učiniti. Sve radim sam, i to je puno brže i puno jeftinije, jer sam ja uvijek besplatan. Mnogi su, svjesno ili nesvjesno, opterećeni zaradom. U umjetnosti, u bilo čemu, rađenje iste stvari donosi novac. To ti se uvuče u glavu. Misliš li da Steven Spielberg zaista izlazi iz vlastitog okvira? To je toliko ukorijenjeno da ni oni to ne vide. Misle da stvaraju umjetnost, a samo investiraju da bi dobili još novaca. Zanimljiv razgovor za H-alter, iako dominira pesimizam i crne slutnje.

26.11.2025. (17:00)

Probaj da se ne uvrediš

Basara: Srbi imaju psihologiju seljačke mlade, uvredljivi su, sujetni i slepi za finese

U vremenu kad javni prostor preplavljuju buka, spinovi i površnost, retki su sagovornici koji uspeju da seciraju društvo sa onom britkošću koja istovremeno zabavlja, upozorava i razotkriva. Jedan od njih je Svetislav Basara – pisac, mislilac i neumoljivi hroničar ondašnjih zabluda. Kolumnist Kurira i autor emisije “Crveni karton” na Kurir televiziji kroz svoj TV format pružio je mogućnost publici da čuje šta o stanju u društvu i kulturi misle mnoge javne ličnosti: Karakterna osobina Srba svih vremena, svih socijalnih statusa i svih stepena obrazovanja jeste psihologija seljačke mlade: grandiozna sujeta, preterana uvredljivost, slepilo za finese i crno-bela slika sveta. Inače, publika je otpornija na mnogo očiglednije istine od onih koje mogu pročitati u mojim kolumnama ili čuti/videti u “Crvenom kartonu”. U razgovoru za njihov poznati medij.