Pet za pet: svježe knjige domaćih nakladnika koje vrijedi pročitati - Monitor.hr
Prekjučer (18:00)

Od farme do provalije – nova sezona depresije i klasika

Pet za pet: svježe knjige domaćih nakladnika koje vrijedi pročitati

  • Muzej samoubojstava – filozofski triler o Allendeovoj smrti i krivnji koja ne zastarijeva.
  • Slobodna – brutalno iskreni memoari o djetinjstvu u Albaniji i slomu ideala.
  • Sjećanje zraka – poetična i potresna priča o zlostavljanju i traumi.
  • Životinjska farma – bezvremenska alegorija o svinjama na vlasti, sad u novom prijevodu.
  • Samo jedna od – izravan roman o odrastanju u sjeni mobbinga i potrage za pripadanjem.

tportal


Slične vijesti

Subota (08:00)

Kad romani život na daskama znače

Romani s dužim rokom trajanja: književne nagrade koje se pretoče u kazališta, filmove i audioknjige

Dok čekamo ovogodišnje finaliste tportalove književne nagrade, tportal se prisjeća romana koji su nakon osvajanja glavne nagrade nastavili živjeti u drugim umjetnostima, potvrđujući značaj ove nknjiževne nagrade. Neki su postali kazališne predstave, poput romana Kristiana Novaka i Olje Savičević Ivančević, drugi su oživjeli na filmskom platnu ili u audioknjižnim formatima. Nagrada tako ne označava kraj, već odskočnu dasku u svijet kazališta, filma i zvuka, potvrđujući moć književnosti da nadživi samu sebe.

10.05. (16:00)

Tko je ukrao moje vrijeme i ostavio mi roman?

Zagreb Book Festival 2025. istražuje vrijeme, sjećanje i kritičko mišljenje kroz književnost

Zagreb Book Festival održava se od 12. do 16. svibnja pod temom “Vrijeme – od sjećanja do vizije”, fokusirajući se na književnost kao sredstvo usporavanja u ubrzanom svijetu. Organizatorica Petra Ljevak ističe važnost sjećanja i vizije kao temelja identiteta i odgovornosti. Festival okuplja društveno angažirane autore poput Michaela Puchnera i Lee Ypi, a obrađuje i teme dječje književnosti, kritičkog mišljenja i starenja kroz panele i predavanja. Književnost se prikazuje kao prostor za promišljanje, sumnju i emocionalnu istinu u doba lažnih vijesti. tportal

 

24.04. (09:00)

Knjige se jednako (ne) čitaju, ali barem smo dosljedni

Status quo trenda čitanja: Knjige u Hrvatskoj ostale na pauzi

Prema istraživanju za Noć knjige 2025., čitanost u Hrvatskoj se stabilizirala, ali na porazno niskim razinama – samo 37 % građana pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Najviše čitaju žene, obrazovani i Istrijani, a beletristika je i dalje najpopularnija. E-knjige i dalje u manjini, dok internet preuzima pažnju. Glavni razlog za nekupovinu knjiga? Jednostavno – nedostatak interesa. I dok knjižnice i festivali održavaju duh zajedničkog čitanja, većina građana knjige zaobilazi kao da su pisane hijeroglifima. tportal

18.04. (18:00)

Urednici, brendovi i knjiški vampiri: kako se miješaju snovi, tržište i pobune između korica

Kruno Lokotar: Dobra knjiga je ona koja ostvaruje financijski uspjeh, ali pritom ne krši temeljna moralna načela

Pojam dobre knjige je relativan i ovisi o portfelju nakladnika, ali ponajviše o njegovim ciljevima. Neki izbjegavaju komercijalne naslove, no zato donose nove i subverzivne ideje. Dobra knjiga može biti i ona koja uzdrmava ustaljene norme, prelazi granice, donosi nove pristupe, perspektive i estetike ili pak predstavlja autentične autore, a relevantan kriterij je i dobra zabava. Neki urednici pomno prate tržišne trendove i reagiraju na njih, pa kada dođe val i bal vampira objavljuju takve knjige ili nove nijanse sive. No, ne treba zaboraviti da urednici obično nisu potpuno autonomni u donošenju odluka. Svi sanjaju o tome da stvore prepoznatljiv brend. Nakladnici traže dobre tekstove, one koji jamče nove autore i dugo trajanje ili barem kratku pobunu. Teorije zavjere o tome da se nekoga namjerno ne objavljuje kako ne bi “zasjeo na panteon” su sumanute priče luzera, kaže iskusni urednik i hitmejker Kruno Lokotar za tportal.

05.04. (10:00)

Kad se pisci bolje slažu nego političari – regionalna sapunica bez reklama za deterdžente

‘Književna republika Jugoslavija’ Borisa Postnikova – književnost bez pasoša: jugoslavenski duh u postjugoslavenskom tijelu

Nacionalni pristupi, koji dominiraju na području bivše Jugoslavije, inzistiraju na tome da razlikujemo hrvatske, srpske ili makedonske pisce i spisateljice, i pritom potpuno zanemaruju regionalnu dinamiku književnog života koja postoji sada već 35 godina nakon što se Jugoslavija raspala. Postoje i postojali su mediji, časopisi, festivali, izdavačke suradnje, gostovanja pisaca i rezidencije koje funkcioniraju na tom prostoru. Postoji i publika koja čita pisce sa svih strana bivše države. To je ono što nacionalne književnosti ne vide – po svojoj logici one zanemaruju taj jako važan aspekt književnog života.

Početkom prve Jugoslavije bila je ideja izgradnje zajedničke jugoslavenske književnosti, a ona je trebala poslužiti kao književnost jugoslavenske nacije jer je prva Jugoslavija trebala počivati na izgradnji zajedničke nacije iz plemena Srba, Hrvata i Slovenaca. Taj je projekt propao, a s njim je propala i ideja takve jugoslavenske književnosti. Ideja se vratila, u potpuno novim okolnostima, šezdesetih, u drugoj Jugoslaviji, kada je postala izrazito zanimljiva, jer tada su neki teoretičari pokušali osmisliti jugoslavensku književnost kao nešto što postoji paralelno s nacionalnim književnostima: ne isključuje ih niti ih obuhvaća, nego im je nadređena, odnosno predstavlja zonu između nacionalnih književnosti i svjetske književnosti… tportal

25.02. (19:00)

Nema boljeg mirisa od onog svježe otisnutih stranica

Pet svježih knjiga koje biste mogli pročitati

  • Dečko, cura, lipanj, srpanj – Frode Grytten (Edicije Božičević)
    Zbirka dvanaest priča o ljetu, mladosti i prolaznosti, ispunjena kulturnim referencama i ljetnom melankolijom.
  • Novo ime: Septologija VI-VII – Jon Fosse (Naklada Ljevak)
    Posljednji dio monumentalnog djela norveškog nobelovca – priča o dvojici Aslea, slikaru i njegovom dvojniku, isprepletena sjećanjima i promišljanjima o vjeri i sudbini.
  • Pijani sveci zavijaju na mjesec – Toni Juričić (Mozaik knjiga)
    Literarna avantura kroz maglovite granice mašte i stvarnosti u istarskom gradiću – alkohol, rukopisi i demoni prošlosti na putu ka prosvjetljenju (ili barem dobroj priči).
  • Putovanja slijepih – Rade Jarak (Disput)
    Mikroeseji i priče koje putuju kroz duhove, snove, ratovanje i umjetnost – knjiga od ‘stotinu zakrpa’ koja hvata prolazne misli i neuhvatljive trenutke inspiracije.
  • Prijateljstvo na distanci. Jugoslavija i Kina u doba hladnog rata – Sanja Radović (Srednja Europa)
    Najcjelovitiji pregled odnosa Jugoslavije i Kine u hladnoratovskom kontekstu – ideologija, diplomacija i politička dinamika između Beograda i Pekinga.
tportal
30.01. (19:00)

Povijest nije slijepa, ali ponekad zažmiri

Roman ‘Ekspozicija tame’: Za koga žmirimo? I za koga gledamo?

Autor povijesnih romana Marko Gregur, nakon Vošickog, tiskara koji je između ostalog tiskao i Krležina djela u vrijeme Obznane, nastavlja trilogiju o Podravini romanom Ekspozicija tame, istražujući utjecaj povijesti na ljude i obrnuto. Glavni lik je slijepi dječak, što otvara pitanja percepcije i (ne)vidljivosti istine. Pisac spaja fikciju i fakciju, naglašavajući važnost razumijevanja kompleksnih likova. Kroz svoje knjige, autor želi sačuvati Koprivnicu i Podravinu na književnoj karti Hrvatske, istražujući povijesne prekretnice kroz prizmu ljudskih sudbina. Tako će u idućoj knjizi donijeti priču o Žarku Dolinaru, svjetskom prvaku u stolnom tenisu i ratnom humanitarcu. HRT

25.01. (19:00)

Čitaj prije nego što ti film ukrade foru

Knjige koje stižu na velika platna

  • Bridget Jones: Luda za njim (Helen Fielding)
    Bridget Jones je ponovno s nama! U novom nastavku knjige i nadolazećem filmu, Bridget je samohrana majka koja se bori s modernim dejtanjem i otkriva nove romanse.
  • Mickey 7 (Edward Ashton)
    Znanstveno-fantastični roman o Mickeyju, svemirskom kolonistu koji riskira život u misiji kolonizacije ledenog svijeta Niflheim. Adaptaciju režira Bong Joon-ho, a Robert Pattinson igra glavnu ulogu.
  • If It Bleeds (Stephen King)
    Kolekcija priča Stephena Kinga, od kojih će “The Life of Chuck” dobiti filmsku adaptaciju. Priča o životu, s elementima znanstvene fantastike, u filmu s Tomom Hiddlestonom i Markom Hamillom.
  • Kućna pomoćnica (Frieda McFadden)
    Psihološki triler o mladoj ženi koja otkriva mračne tajne svojih bogatih poslodavaca. U filmskoj adaptaciji glume Sydney Sweeney i Amanda Seyfried.
  • Orkanski visovi (Emily Brontë)
    Klasični roman o ljubavi i mržnji između dviju obitelji u močvarama Yorkshirea. Nova adaptacija u režiji Emerald Fennell s Margot Robbie i Jacobom Elordijem u glavnim ulogama.
16.01. (10:00)

Ajde, napokon nešto dobro od tih influencera

Nakon blogera nove vrste influencera: ”booktokeri” i ”bookstagrameri”

Na društvenim mrežama knjiga postaje sve traženiji pojam. Svi su složni: ”knjiški influenceri” potiču promjenu porazne statistike čitalačkih navika u nas. A koliko su na mlađe naraštaje društvene mreže utjecajne, svjedoče izdavači: Mladi jako vole “vrištati” kada vide da je neka knjiga prevedena na hrvatski, iako je činjenica da jako puno čitaju na engleskom. HRT je razgovarao s izdavačima, ali i samim influencerima koji svoju publiku educiraju o knjigama.