Unatoč padu prihoda od milijardu eura, HEP je 2024. udvostručio dobit i otplatio dugove. Stručnjaci ističu drastično smanjene rashode, bolju organizaciju i državne intervencije kao ključne faktore. Prethodne korupcijske afere i štete nisu spriječile poduzeće da povrati likvidnost. Sindikati naglašavaju potrebu očuvanja javnog karaktera HEP-a, dok se privatizacijske ideje i dalje spominju, ali građani ih vjerojatno ne bi dopustili. DW

Kupci automobila koji postupaju u dobroj vjeri mogu se naći u apsurdnoj situaciji: kupe, plate, registriraju vozilo – a država im ga kasnije oduzme jer je nekoć bilo ukradeno ili ilegalno uvezeno. Iako nisu počinili nikakav prekršaj, sudovi često presuđuju protiv njih. Tek je Ustavni sud u odluci U-III/36100/2009 stao na stranu poštenog kupca, zaključivši da mu je povrijeđeno ustavno pravo vlasništva jer je snosio “prekomjerni teret”. Pouka: pravda je spora, ali ipak ponekad – stigne. Revija HAK

• Dvije godine od Hamasova napada: Kako je masakr jednog listopadskog jutra doveo do rata do istrebljenja? “Morali biste razoriti cijelu Gazu i sravniti je sa zemljom da biste istrijebili i iskorijenili Hamas” (tportal)
• Hrvatska među najgorim zemljama EU po broju ljudi s fakultetom, cilj na razini cijele EU je da do 2030. godine najmanje 45 posto mladih u dobi od 25 do 34 godine ima završeno visoko obrazovanje, iznad prosjeka po regijama samo Zagreb (Danica)
• Tko su nastradali planinari iz Kaštela: Jedan se brat tek oženio, a drugi je trebao uskoro (Jutarnji)
• Severe Weather objavio prognozu za zimu. “Sve ukazuje na pravu, staromodnu zimu” (Index)
• Zagreb korak bliže novom mostu “Zapadni Jarun”: Kupljene parcele za 450 tisuća eura (tportal)
• Nick Cave & The Bad Seeds u kolovozu stižu u pulsku Arenu (24 sata)

U srednjoj Europi među nekadašnjim članicama Varšavskog pakta, raspuštenoga 1991. godine, sve je više onih koje politički i svjetonazorski inkliniraju Moskvi. I dok su to od 1945. godine do početka 1990-ih ove zemlje činile pod prisilom, kao sateliti unutar bivšega sovjetskog bloka, sada na demokratskim višestranačkim izborima u njima pobjeđuju političke stranke i političari koji se dragovoljno zalažu za suradnju, manje ili više otvorenu, s ruskim režimom. Orbanu i Ficu se pridružuje novoizabrani čelnik Češke Andrej Babiš. Neovisno o tome što je Putinova vojna agresija na Ukrajinu u četvrtoj godini trajanja odnijela mnogobrojne ljudske živote, devastirala napadnutu zemlju, u pojedinim članicama Europske unije sve se više osjeća zamor ratom i njegovim posljedicama. Birači, nezadovoljni vladama koje asociraju na europsku birokraciju, glasaju upravo za populističke političare. Orbana čekaju izbori u kojima bi mogao posegnuti za nedemokratskim metodama, a sluti se i povratak Janše u susjednoj Sloveniji koji bi im se rado pridružio. Gdje je tu Hrvatska? Iako nekima djeluje da skrećemo udesno, prije je da ćemo ostati okrenuti Zapadu, smatra Boško Picula za tportal.

Butković, naime, nije zaštitio svoj brend. Još prošle godine, kuhar i vlasnik restorana Mario Mandarić se registrirao kao vlasnik žigova Kult Plave Kamenice i Plava Kamenica i strpljivo čekao pravi trenutak da ga javno ponizi. Ako nemaš osnove poslovne pismenosti, nisi zaštitio svoj brend, tko si ti i odakle ti pravo da ikoga prozivaš za neprofesionalnost. Ne želim ulaziti u kuloarske priče, ali puno sam puta vidio da neke ljude na našoj gastro sceni uzdiže u nebesa bez razloga, dok one koji bi to zaslužili kritizira – pojasnio je Mandarić (Večernji). Što se tiče prava na domenu, trebaju se ispuniti tri uvjeta – ime domene, pravo ili legitiman interes i registracija suprotna “načelu savjesnosti i poštenja”. Domena automatski ne pripada onome tko ima zaštićen žig, ali teoretski bi mu pod određenim uvjetima – mogla pripasti. Netokracija… Rijeka Danas ističe kako bi se na portalu na kojem dugo koriste to ime mogli pozvati na to da je žig registriran na lošoj vjeri i zbog pokušaja pritisaka na medij poništiti žig. Sapunicu komentiraju i na Forumu

Novim zakonom o upravljanju i održavanju zgrada mijenja se način razmišljanja prema zgradama. Suvlasnici postaju dioničari, a predstavnici direktori bez plaće. Uvode se jasnija pravila, brže odluke i veća odgovornost. Stručnjaci ističu da će se vrijednost stanova i kvaliteta života povećati samo ako suvlasnici surađuju, educiraju se i aktivno sudjeluju u upravljanju zajedničkim resursima. Zgradonačelnik

Pozitivno razmišljanje nije samo samopomoćna mantra, nego stvarno mijenja mozak. Optimizam, zahvalnost i dobri odnosi potiču lučenje dopamina, serotonina, endorfina i oksitocina – hormona koji podižu raspoloženje, smiruju stres i jačaju emocionalnu otpornost. Redovito bilježenje zahvalnosti, meditacija, tjelovježba i sitna dobra djela dokazano povećavaju razinu sreće i smanjuju kortizol. Mozak se zahvaljujući neuroplastičnosti može “uvježbati” da bude optimističniji, pa čak i kronični pesimisti mogu doslovno promijeniti način na koji njihovo tijelo i um reagiraju na svijet. Psychology Today

Nobelovu nagradu za medicinu 2025. dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za otkriće kako imunološki sustav zna stati na loptu. Identificirali su regulatorne T stanice koje sprječavaju da tijelo napadne samo sebe. Njihov rad razjasnio je mehanizme imunološke tolerancije i otvorio put razvoju terapija za autoimune bolesti, rak i transplantacije. Sakaguchi je 1995. otkrio novu klasu stanica, a Brunkow i Ramsdell 2001. pronašli gen Foxp3 koji njima upravlja. tportal

U Zagrebu ima samo jedan tunel koji se koristi u prometu, iznad njega su ostaci Susedgrada

• Lavina je odnijela život trojice hrvatskih planinara u slovenskim Alpama, pronađena tijela (Jutarnji)
• Puhovski: Kao građaninu mi je neugodno zbog niske razine kojom Crkva argumentira – za N1 komentirao reakciju Zagrebačke nadbiskupije o planu uvođenja zdravstvenog odgoja u škole uz Zagrebu
• Predsjednica kluba stranke Možemo! u Gradskoj skupštini: Inflacija jede plaće, njihov rast ne prati rast cijena... Subvencije nisu bile puko “dijeljenje novca”, nego amortizer naglih troškova života i instrument održavanja domaće potrošnje (Novosti)
• Novi francuski premijer Sébastien Lecornu podnio je danas ostavku samo nekoliko sati nakon što je imenovao svoj novi kabinet, vlada nikako da formira većinu (Index)
• Tko je Mario Mandarić, kuhar koji je postao vlasnik žigova “Kult Plave Kamenice”? Od ispisivanja iz škole za kuhara do vlasništva restorana (Index)

Discord, društvena platforma nastala 2015. i popularna među mladima i gamerima, ponovno je u središtu pažnje nakon što je osumnjičenik za ubojstvo američkog influencera Charlieja Kirka koristio njezinu aplikaciju. Američke agencije upozoravaju da se na Discordu šire ekstremistički i nasilni sadržaji te da maloljetnici postaju meta radikalizacije i seksualnih predatora. Iako tvrtka tvrdi da pojačava sigurnosne mjere i surađuje s vlastima, kritičari ističu da moderiranje nije dovoljno učinkovito, dok FBI istražuje desetke korisnika povezanih s nasilnim skupinama. tportal

Oceani pokrivaju 71 % Zemlje, ali manje od petine morskog dna je istraženo sonarima. Projekt Seabed 2030 želi do 2030. stvoriti potpunu kartu morskog dna, no suočava se s ograničenim resursima, političkom nepovjerljivošću i visokim troškovima. Podvodni svijet krije nepoznate planine, kanjone i životinje, a velike dubine još čuvaju tragove drevnih kopnenih područja. Potpuna kartografija može ubrzati eksploataciju resursa, ali znanstvena i zaštitna svrha ostaje prioritet. Međunarodne vode i dalje su neistražene i neregulirane. DW

Na Stanfordovoj listi najcitiranijih znanstvenika za 2024. godinu našlo se 130 istraživača iz Hrvatske, dok ih je 97 uvršteno među najcitiranije za cijelu karijeru. Na vrhu je američki neurolog Charles M. Poser, koji se u Scopusu vodi kao član Ministarstva zdravstva RH, iako u Hrvatskoj nitko ne zna za tu poveznicu. Slijedi splitski energetičar Frano Barbir, svjetski priznati stručnjak koji unatoč impresivnom opusu nije primljen u HAZU. Više od polovice najcitiranijih dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu, a najzastupljenije su biomedicinske znanosti. tportal donosi detaljnije stanje na našim sveučilištima.

Chef i poduzetnik Mario Mandarić objavio je da je službeni nositelj žigova “Kult Plave Kamenice” i “Plava Kamenica”, pozvavši sve koji ih koriste da kontaktiraju njegova odvjetnika. Portal Kult Plave Kamenice reagirao je kratko porukom da sve rješavaju njihovi odvjetnici. Romano Bolković javno je kritizirao propust portala da zaštiti svoj brend, nazvavši slučaj primjerom poslovne naivnosti i ozbiljnog propusta u profesionalnosti medija koji se godinama predstavlja kao autoritet gastronomske scene.

Mandarić je, nakon godina javnih kritika koje je taj portal upućivao njemu i njegovim projektima, jednostavno iskoristio pravnu prazninu. ‘Kupio sam i registrirao ono što je bilo slobodno – nešto što su oni sami zanemarili. Ako desetljeće prozivate druge da nisu profesionalni, a ni sami ne štitite vlastiti naziv, to govori sve o razini poslovne ozbiljnosti’, komentira Mandarić. Index, Jutarnji

Povodom Dana dostojanstvene plaće ponovno se raspravlja o iznosu potrebnom za normalan život u Hrvatskoj. Čelnik Novog sindikata Mario Iveković procjenjuje da bi dostojanstvena plaća trebala biti 2.025 eura, dok ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je, zbog rasta cijena, realan iznos 2.200 eura. Upozorava da je Hrvatska dobila europske cijene, ali ne i europske plaće te da većina građana jedva pokriva osnovne troškove. Po njegovoj procjeni, 10 % živi dobro, 20 % u siromaštvu, a polovica populacije stalno „muku muči“. N1

• Ima li obrane od ruskih dronova? Oružja koja ruše dronove često su višestruko skuplja od samih dronova… (DW)
• Irak danas iznenađuje svojim demografskim preporodom. Zemlja koja je nekada bila pod brutalnim režimom Sadama Huseina, a zatim prošla kroz duboke promjene nakon američke invazije iz 2003. godine, sada bilježi impresivan rast stanovništva (Index)
• Čak 85 milijuna djece diljem svijeta uopće ne ide u školu (Nacional)
• Lavina u Sloveniji. Nestala tri Hrvata, jednog našli mrtvog. Svi su iz Dalmacije (Index), ‘Spuštali su se s Triglava, a onda je njih troje krenulo preko grape‘ (Jutarnji)
• HNL: Lokomotiva iznenadila Dinamo i pobijedila 2:1 (tportal), Hajduk pobijedio Vukovar 0:1, Slaven dobio Osijek 2:1 (Index), Gorica izgubila od Rijeke 1:3 (NK Rijeka), Istra dobila Varaždin 1:0 (Novi list), Dinamo i Hajduk bodovno izjednačeni na vrhu
• Most slobode ulazi u novu fazu obnove: zamijenit će se ležajevi mosta, uklonit će se stari premazi sa svih čeličnih površina i nanijet će se novi antikorozivni premazi, zamijenit će se odvodnja mosta, uklonit će se asfalt, sanirat će se betonska ploča… (Jutarnji)

Po običaju, Hrvatski tjednik je objavio potjernicu na naslovnoj stranici. Ovoga puta na njoj se našlo “7 novinskih batinaša”, uz fotografije i imena, redom – Jurica Pavičić, Ante Tomić, Ivica Ivanišević, Branimir Pofuk, Miljenko Jergović, Boris Dežulović i potpisnik ovih redaka. Grafički je to udešeno tako da su fotografije postavljene na sivkasti zid od cigli, čime se valjda želi poručiti da bi “novinske batinaše” trebalo “izvesti pred zid” i u boljem slučaju strijeljati. Tekst koji podupire naslovnu tjeralicu, štivo o “7 novinskih batinaša”, međutim, ispisao je Josip Jović, nekadašnji novinar i glavni urednik Slobodne Dalmacije.

Stvar postaje još zagonetnija kada se biografije lica s potjernice ukrste sa životopisom njena tvorca. Ako me pamćenje ne vara, barem četvorica od sedam “novinskih batinaša” pisali su za Slobodnu Dalmaciju u vrijeme dok je Joviću trajao mandat sekretara Saveza komunista u toj medijskoj kući, a da sami nisu pripadali partiji čijim je ogrankom dotični rukovodio. Za razliku od postjugoslavenskog, postpizdunski intelektualni rad obilježen je agresivnošću kao temeljnom metodom krivotvorenja vlastite prošlosti. Zato se i agitator Hrvatskog tjednika očituje kao čovjek koji je, vrišteći od hajke do hajke, drugu polovicu života odlučio posvetiti dekontaminaciji one prve. Viktor Ivančić za Novosti

Korado i Mileta raspravljaju o planovima za bazu na Mjesecu (traženje vulkanskih špilja i helija-3 na Južnom polu), kartografiji Sunca zbog opasnog zračenja te razvoju antropomorfnih robota. Zatim se prelazi na društvene fenomene: usporedbu radnih modela 888 i kineskog 996, kibernetičko ratovanje, trend rasta Apple softvera, zabrane mobitela u školama te krizu akademskog obrazovanja zbog umjetne inteligencije. Zaključak je da će budućnost produbiti jaz između onih koji odaberu stalno učenje i simbiozu s AI-jem, i onih drugih, čineći sposobnost i ljudskost važnijom od formalnih diploma. HRT