09/10/2025 - Monitor.hr
09.10. (23:00)

Sve u jednoj ladici

Kustos ‘Disobedience Archive-a’, Marco Scotini: Arhivi su povijesno bili instrumenti društvene kontrole

Arhivi su, posebice u 19. stoljeću, bili povezani s konceptom moći. Nazvati danas nešto neposlušnim arhivom ne može značiti isto što i tada. I upravo je to najzanimljiviji aspekt – transformacija arhiva iz instrumenta ugnjetavanja u instrument neposluha, kaže kustos i edukator, autor projekta Disobedience Archive: Ono što uvijek kažem jest da je Disobedience Archive na neki način fiktivni arhiv, jer trenutno ne postoji jedno mjesto – ni fizičko ni online – koje ga može “ugostiti”. U skladu s projektom, od početka sam arhivski format zamišljao kao format biblioteke, a takvo koncipiranje u izložbenom je smislu predstavljalo pomak od ideje “normalnog” izložbenog postava. Postoji mišljenje da muzeji, ako žele biti demokratski prostori, moraju nalikovati biblioteci, prostoru slobodnog kretanja. Obično kad se krećete postavom neke izložbe morate gledati jedan rad za drugim – kaže Marco Scotini za Novosti.

10.10. (00:00)

Svi znaju da gutaju medijski oglasni kolač, dok mi samo čitamo recept

Porez na digitalne divove: hrvatska analiza koja nikako da počne

Dok Europa već godinama ubire poreze od digitalnih divova poput Googlea i Mete, Hrvatska tek najavljuje analizu. Sociolog Paško Bilić upozorava da dominacija platformi mijenja odnose moći u medijima i ugrožava demokratsku informiranost. Stručnjaci traže da se prihod od poreza usmjeri u fondove za financiranje novinarstva, posebno neprofitnih medija. No, politička ovisnost EU o kapitalu big techa i neodlučnost hrvatskih ministarstava jamče da će digitalni porez zasad ostati – u fazi studije. H-alter

09.10. (23:00)

Brze i kratke

  • Ukrajina će nominirati američkog predsjednika Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir, ali pod nekoliko uvjeta – ako im Trump pošalje dalekometne projektile Tomahawk i pomogne im u prekidu vatre s Rusijom (tportal)
  • Gotovo pola milijuna Nijemaca posjetilo Hrvatsku u rujnu: Potvrđene naznake o vrlo dobroj turističkoj posezoni (Poslovni)
  • Papa Lav objavio svoj prvi važan dokument, pozvao katolike svijeta da pomognu imigrantima (N1)
  • Rastu dugovi za veledrogerije, a kroz javno zdravstvo teško je obaviti sve potrebne preglede (Faktograf)
  • Snimat će se ‘Oceanovih 14’, okuplja se poznata glumačka ekipa – očekuje se povratak originalnih zvijezda franšize — Georgea Clooneyja, Julie Roberts, Brada Pitta, Matta Damona i Dona Cheadlea (Nacional)
09.10. (22:00)

Kad baterije rade prekovremeno

Šibenik dobiva najveće baterijsko skladište energije u Hrvatskoj

Hrvatska ubrzava zelenu tranziciju izgradnjom najvećeg baterijskog skladišta energije u državi – 60 MW snage i 120 MWh kapaciteta – u sklopu projekta na lokaciji IMPOL-TLM u Šibeniku. Ugovor o dodjeli 19,8 milijuna eura bespovratnih sredstava potpisan je u Ministarstvu gospodarstva, a cijela investicija iznosi oko 60 milijuna eura. Projekt, koji bi trebao biti dovršen iduće godine, omogućit će bolje korištenje obnovljivih izvora, stabilniju mrežu i manju ovisnost o fosilnim gorivima. Bauštela

09.10. (21:00)

Poruka za Viktora: knjige ne trebaju vize

Djela novopečenog Nobelovca nedavno su uklonjena iz mađarskih škola

Po drugi put otkako se od 1901. dodjeljuje Nobelova nagrada za književnost, ovo odlikovanje odlazi u ruke jednog mađarskog spisatelja. Krasznahorkai živi u Budimpešti, Beču, a u posljednje vrijeme i u Trstu gdje se, kako piše britanski časopis Magazine u uvodu intervjua s književnikom, „sklonio od režima Viktora Orbana“. Već godinama spada među najuži krug favorita za Nobelovu nagradu za književnost. Kao ovogodišnji favoriti za Nobelovu nagradu za književnost su se proteklih dana u medijima spominjali Australac Gerald Mirnane, Japanac Haruki Murakami te Švicarac Christian Kracht. Nakon što je prošle godine iznenađujuće Nobelova nagrada za književnost korejske spisateljice Han Kang, očekivalo se da će ove godine negrad biti dodijeljena „spisatelju iz zapadnjačkog kulturnog kruga“. Krasznahorkai je ove godine u Austriji dobo i Državnu nagradu za europsku književnost a tom prilikom je istaknuto kako su njegova, kao i djela nobelovca Imre Kertesza, uklonjena s nastavnog plana škola u Mađarskoj. DW

09.10. (19:00)

Beton, birokracija i bebe

Počinje gradnja Nacionalne dječje bolnice u Blatu, Vlada odobrila početak prve faze

Vlada je odobrila početak prve faze izgradnje Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu, vrijedne više od 237 milijuna eura, financirane iz državnog proračuna i europskih fondova. Radove će izvoditi Kamgrad, Radnik i ZDL arhitekti, a prva faza obuhvaća opću pedijatriju, dječju kirurgiju i onkologiju. Projekt će objediniti sadašnje dječje bolnice i odjele u jedinstveni moderni kompleks. Vlada je istodobno uputila u Sabor izmjene zakona o lijekovima i novi zakon o medijaciji te odobrila 100.000 eura pomoći Filipinima nakon potresa. Poslovni

Gradnja bolnice isplanirana je u dvije faze, i to jugoistočno pored kompleksa koji nikad nije dobio svrhu. Od nezavršenog projekta Sveučilišne bolnice, iskoristit će se samo jedan dio, beznačajnih tlocrtnih dimenzija 65×87 metara, piše još prije pola godine tportal.hr, dok će nakon prve faze velik dio sablasne Sveučilišne bolnice ostati kao betonski ‘Ukleti Holandez’. Bauštela

09.10. (18:00)

Gitarom svima po tamburi

Roger Waters – Na krivudavoj antiratnoj stazi

U traženju odgovora na pitanje zašto se jedan vitalni engleski starac težak 300+ milijuna dolara ne bavi uobičajenim aktivnostima prebogatih i dokonih boomera nego uporno traži pravdu i slobodu za Palestinu makar unaprijed zna da će ga to dovesti u zavadu s pola svijeta. Nekidan je proslavio 82. rođendan, ali i dalje ne popušta. Sad je u žestokoj svađi s Bonom Voxom i Nickom Caveom koje otvoreno vrijeđa i naziva šupcima zbog njihovih stavova o Izraelu i Palestini. S rijetkom viđenim žarom za čovjeka njegovih godina Waters zagovara totalni kulturni bojkot Izraela zbog masovinih zločina IDF-a u Gazi.

Rani Pink Floyd nije bio na glasu kao politički osviješten bend, daleko više su ga zanimale psihodelične i kozmičke teme. To se donekle promijenilo s konceptualnim albumom „Animals“, gdje je Waters potpuno preuzeo inicijativu i predstavio svoju antikapitalističku orwellovsku basnu. Londonski sud je početkom ove godine iz njegovih izjava ustanovio postojanje elemenata antisemitizma i odlučio nastaviti proces, ali Watersa ni to nije obeshrabrilo. Po svemu sudeći na krivudavoj i opasnoj antiratnoj stazi on će ostati do posljednjeg daha. Ravno do dna

09.10. (17:00)

Brze i kratke

  • Slavlje u Izraelu: “Čudesan dan. Volimo Trumpa, dajte mu Nobela” (Index)
  • Vučić se izvanredno obraća: Građani Srbije, sankcije su stupile na snagu (Index), Hrvati su nam prekinuli dotok nafte (Jutarnji)
  • Ana Raić: Beroš nije mogao dobiti potvrdu o nekažnjavanju. Bila je uvjet za posao koji je dobio (Index)
  • Šušnjar: Hrvatska spremna kupiti Naftnu industriju Srbije, naša ruka je ispružena (tportal), Vučić mu poručio da je zainteresiran za kupnju HEP-a (Index), Plenković: JANAF nije na prodaju, bit će i ostati hrvatski (HRT)
  • U srcu Keopsove piramide: Kristijan Iličić otkriva da i svjetska čuda znaju biti “basic”Dnevnik nomada za HRT
09.10. (16:00)

Pleše se u ritmu Sátántanga

Nobelova nagrada za književnost pripala mađarskom književniku Lászlu Krasznahorkaiu

Mađarski autor poznat je po “vizionarskom opusu koji, usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umjetnosti“. Švedska akademija opisala ga je kao nasljednika srednjoeuropske tradicije od Kafke do Bernharda, poznatog po apsurdu, groteski i kontemplativnosti. Nagrada, vrijedna oko milijun eura, bit će uručena 10. prosinca u Stockholmu. Krasznahorkai se tako pridružuje nizu suvremenih velikana poput Ernaux, Tokarczuk i Ishigure, dok Nobel sve više slavi manje jezike i književne glasove izvan zapadnog kanona. Njegov književni svijet snažno je povezan s filmom – dugogodišnji je suradnik redatelja Béle Tarra, s kojim je stvorio kultne filmove poput Satantanga i Torinskog konja. tportal… otvorili i prigodnu temu na Forumu

09.10. (15:00)

Kad milijarde idu na zimovanje u Švicarsku

Europa i dalje kipi od milijardera, a Hrvatska ima – jednog i pol

Prema podacima Forbes-a, u svijetu je ove godine više od 3000 milijardera, čije se ukupno bogatstvo procjenjuje na 16,1 bilijun dolara (13,7 bilijuna eura). Europa je dom za više od petine svjetskih milijardera, a Njemačka predvodi s 171 ultrabogatašem.  Slijede Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, dok Španjolska ima najmanje milijardera među velikim ekonomijama. Najbogatiji Europljanin je Francuz Bernard Arnault, s 152 milijarde eura. Hrvatska pak ima samo jednog milijardera – Rusa s hrvatskom putovnicom, Vasilija Anisimova, vrijednog gotovo dvije milijarde eura. Iako je planirao ulagati u domaće lječilište, završio je, kao i većina milijardi, u – Švicarskoj. tportal

09.10. (14:00)

U stalnoj potrazi za eliksirom života

Kineski znanstvenici preokrenuli biološko starenje kod primata

Kineski istraživači s Akademije znanosti uspješno su preokrenuli biološko starenje kod makakija koristeći ljudske stanice otporne na senescenciju. Tijekom 44 tjedna tretmana majmunima su ubrizgavali modificirane mezenhimske stanice koje su pomladile deset organskih sustava i 61 vrstu tkiva, uključujući mozak i reproduktivne organe, bez nuspojava. Epigenetski satovi pokazali su smanjenje biološke dobi za 5–7 godina. Ključni učinak postignut je putem egzosoma koji šalju regenerativne signale kroz tijelo. Slijede istraživanja na drugim primatima i moguća klinička ispitivanja na ljudima. Index

09.10. (13:00)

Dobra godina za hrvatske dokumentarce

Haustor ‘Treći svijet’ Soundtrack – velika svaštara velikog benda

Album “Treći svijet” nije bio veliki hit kad je izvorno objavljen, prečudna je u vrijeme novog vala bila njegova tekstura spletena od utjecaja iz raznih krajeva svijeta zbog koje je zvučao kao soundtrack pustolovina Corta Maltesea, ali do danas, kad je takav pristup postao cijenjen, mnogi ga smatraju jednim od najboljih jugoslavenskih albuma. S Oremovićevim dokumentarcem, može se reći da je album dobio i film kakav zaslužuje, a paralelno s objavom i sam film je dobio vlastiti soundtrack, golemu svaštaru na čak tri ploče koja istovremeno pokušava funkcionirati kao svojevrsna “Best of” kompilacija s posebnim težištem na prva dva albuma.

ok Rundeku “Treći svijet” predstavlja onaj različit od “ovog svjeta” i “onog drugog svjeta” na koji valjda odlazimo nakon boravka na zemlji, Sacher će pričati o svijetu koji “nije Hollywood, a nije ni Mosfilm”. Tako dolazimo do zaključka da pravi “treći svijet” na kraju nije niti Sacherov “Treći svijet”, niti onaj Rundekov, već neki treći. Koji nastaje iz sukoba ili kolaboracije njihovih trećih svjetova. Ivan Laić za Ravno do dna. Tema za film je otvorena na podforumu Glazba.

09.10. (12:00)

Kad molekule imaju Airbnb

Nobel za kemiju trojcu koji je stvorio materijale što hvataju plinove i vlagu iz zraka

Susumu Kitagawa, Richard Robson i Omar Yaghi osvojili su Nobelovu nagradu za kemiju 2025. za razvoj metal-organskih okvira (MOF-ova) — materijala s ogromnim unutarnjim šupljinama koje mogu pohranjivati plinove, hvatati CO₂ ili skupljati vodu iz zraka. Njihov izum otvara put „zelenijoj“ kemiji i tehnologijama za borbu protiv klimatskih promjena, a mala količina MOF-a može pohraniti goleme količine tvari — poput Hermionine torbice, samo bez magije. HRT

09.10. (11:00)

Brze i kratke

  • Trump: Gazu će obnoviti bogati susjedi; Oglasio se Netanyahu: Moralna pobjeda za Državu Izrael (tportal)
  • Janaf optimističan, MOL sumnjičav: Može li Hrvatska biti ključna za kraj uvoza ruske nafte? Počeli su pregovori s MOL-om o transportu veće količine nafte, a prelama se i rok za američke sankcije partnerima iz Naftne industrije Srbije (NIS) (N1)
  • Škaričić: Kako je Berošu obnovljena liječnička licenca – to što je ponovno zaposlen u bolnici koju je financijski oštetio za 300 tisuća eura dokaz je da je zdravstvo do kraja kolonizirano političkom lojalnošću i podzemnim financijskim interesima, a kao sistem postavljeno u neprijateljski odnos prema pacijentima (Novosti)
  • Hrvatska je potkraj rujna imala ukupno 1,77 milijuna zaposlenika, što je oko 10 tisuća manje nego u kolovozu (Danica)
  • Švedski metalci Opeth u Tvornici kulture: Vatreno čitanje oporuke (Muzika)
09.10. (10:00)

I to baš uoči objave Nobela za mir

Izrael i Hamas potpisali prvu fazu plana za primirje, čeka se konačni dogovor

  • Samo dan nakon druge godišnjice napada Hamasovih militanata koji je pokrenuo razorni izraelski napad na Gazu, neizravni razgovori u Egiptu rezultirali su dogovorom o početnoj fazi Trumpovog okvira od 20 točaka za uspostavljanje mira u palestinskoj enklavi (Jutarnji)
  • Trumpov mirovni plan uključuje prekid vatre, povlačenje izraelskih trupa i oslobađanje svih talaca, što bi moglo okončati dvogodišnji rat (Index, Reuters), do razmjene bi trebalo doći u roku od 72 sata nakon što izraelska vlada odobri sporazum (N1)
  • Slavlje u Gazi i Izraelu: “Dajte Trumpu Nobela”… nije tajna da ga Trump želi, no analitičari su skeptični: Povukao je SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije i iz Pariškog sporazuma o klimi, pokrenuo je trgovinski rat protiv starih prijatelja i saveznika. To nije baš ono o čemu razmišljamo glede pojma “miroljubivog predsjednika…” (Index)
09.10. (09:00)

Skuhali juhu, ali zaboravili zaštititi recept

Jurkas: Kad bi se Michelinu dalo zaigrati ironijom, Mario Mandarić dobio bi prvu zvjezdicu za pravni gastronomski humor godine

Dok su fol anonimni autori portala Kult Plave Kamenice godinama servirali recenzije s visoka, docirali restoranima i koketirali s elitizmom ‘insajderskog ukusa’, jedan je chef, koji zna da su brend i ime ponekad vrijedniji od tanjura, napravio ono što bi svaka dobra konoba učinila: zaključao vrata i stavio ključ u džep. Priča, međutim, nije samo o pravnom triku i brzom refleksu jednog kuhara nego i o fenomenu nemara, točnije poslovne lijenosti u digitalnom dobu u kojem se svatko smatra ‘autoritativnim glasom’ bez formalne registracije. Mario Mandarić je, svjesno ili ne, povukao genijalan medijski potez: razotkrio koliko su krhki temelji digitalnih ‘kulteva’ kad im se oduzme brend i ime. Jer, ako je moguće da se najpoznatiji hrvatski gastro-portal nađe u situaciji da mora moliti za dozvolu korištenja vlastitog imena, što to govori o svima ostalima? Možda da je vrijeme da gastronomija prestane biti samo tanjur i postane lekcija o autorskim pravima, integritetu i odgovornosti. Anđelo Jurkas za Mixer… Stvar komentiraju i na Forumu.