Plaćaju poljoprivrednicima da prestanu s proizvodnjom - UK uvodi novi program - Monitor.hr
29.07.2022. (16:00)

Daju ti pare za prekvalifikaciju

Plaćaju poljoprivrednicima da prestanu s proizvodnjom – UK uvodi novi program

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je uvela novi program koji poljoprivrednicima nudi paušalna, fiskalna novčana plaćanja da se prestanu baviti konvencionalnom poljoprivredom, proizvoditi hranu te prodaju svoju zemlju, izvijestio je Natural News. Program je nazvan “Shema osnovnog plaćanja”, a cilj mu je da se ispune agende zelene politike. Za razliku od nizozemske vlasti, koja želi pod pritiskom provesti reforme, u UK su se odlučili za drugačiju taktiku. Oni koji prihvate gotovinu, moraju ili otići u mirovinu ili preuzeti drugi posao kojeg im vlada odobri. Navode da se stariji farmeri ne mogu prilagoditi novim zahtjevima i da oni koji ne žele mijenjati svoje poljoprivredne metode, mogu odustati od proizvodnje ili prodati svoju zemlju. Alternativne, ekološki prihvatljive tehnike usvojit će novi farmeri. Agroklub


Slične vijesti

16.11. (16:00)

Tristo obitelji pod jednom

Nasljednik grofova Drašković bori se za obiteljsku imovinu koju mu je nacionalizirala bivša država

Grof Nikolaus Peter Draskovich godinama se bori za imovinu svoje plemićke obitelji koju je nacionalizirala jugoslavenska komunistička vlast. Naime, samo u Virovitičko-podravskoj županiji zatražio je povrat preko 16 tisuća hektara, od čega je samo u Općini Sopje 4.723 hektara koju obrađuju lokalni OPG-ovi. Načelnik upozorava da, ukoliko mu tužba prođe, velika većina, a pogotovo mladi žitelji općine, će otići tražiti i osigurati sebi i svojim obiteljima egzistenciju negdje gdje će im to netko drugi omogućiti, a to neće biti u Republici Hrvatskoj. Također napominje da će općina izgubiti 70 posto prihoda kojeg ostvaruje od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Nada se da će država pokušati postići dogovor te ponuditi naknadu za tražene hektare, kako bi oni i dalje ostali u vlasništvu države. S druge strane, grof kaže da ne misli otjerati OPG-ove, ali očekuje da će mu plaćati najam. Agroklub

06.11. (23:00)

S klimom se mijenja i tradicija

Korado Korlević: Budućnost poljoprivrede je u hidroponskoj proizvodnji

U sklopu ciklusa predavanja “Znanost na Poklonu” u Centru za posjetitelje Poklon parka prirode Učka, naš poznati znanstvenik Korado Korlević je nedavno održao predavanje ‘Od globalnih do lokalnih klimatskih promjena?‘. Pričao je, između ostalog, i o budućnosti poljoprivrede: Hoćemo li navodnjavati ili ne, ovisi o tome što želimo proizvoditi. Jedna priča je, recimo povrće, a opet nije isto sijemo li salatu, krumpir, ili pak žitarice. Uzgajamo li lisnato povrće, tada je najbolja opcija hidroponski uzgoj. Nema godišnjih doba, sve je pod kontrolom, riječ je o zatvorenom sustavu pa nema štetnika, a time niti tretiranja kemikalijama, a hrana se može jesti bez pranja. Hidroponski uzgoj nije tradicionalan za naše pojmove, ali se u nekom obliku koristi od davnina (primjerice Semiramidini viseći vrtovi). Ne koristi se konvencionalni medij u koji sadimo biljku, već je medij – voda. Agroklub

24.10. (14:00)

Džaba mama kupila traktora

Hrvatska, bogomdana zemlja za poljoprivredu? Prije smo osrednja

Često se postavlja teza da je Hrvatska bogomdana zemlja za poljoprivredu. To je jedan od onih aksioma domaće poljoprivrede koji se često izgovara, a rijetko o njima kritički razmišlja. Uzevši u obzir parametre poput klime, kvalitete zemlje, ljudski faktor, zakonodavni okvir i industriju, prije smo osrednji. Prije svega, klimatski smo podijeljeni na nekoliko regija, od sredozemne vruće klime do snježno-šumske. Temperature kroz godinu variraju od minus 20 do plus 40, što ne pogoduje ni ljudima, ni stoci pa ni biljkama. Tu je i loš raspored oborina, sa sušama i poplavama. Tlo nam je visoke kvalitete samo u Baranji i oko Dunava. Prema tome, nemamo preduvjete za kvalitetan uzgoj nekih kultura, poput pšenice. Najveća zapreka je ljudski faktor, s lošim politikama i planovima, dok nam je industrija zapela u post-socijalističkoj pretvorbi. Agroklub

06.10. (20:00)

Zuje i ne pikaju

Bumbari su prošlost: Robot Polly uspješnije oprašuje rajčice

U stakleniku finske tvrtke Agrifutura na 4,6 hektara robotska platforma Polly preuzima ulogu pčela i bumbara u oprašivanju. Riječ je o projektu izraelskog startupa Arugga AI Farming, piše Hortidaily. Polly proizvodi snažne vibracije kako bi izbacio pelud iz cvijeća i oplodio ih, a za sada se koristi samo na rajčici, piše NoCamels. Pred nama je novo vrijeme u kome će roboti biti nezamjenjivi u plasteničkoj proizvodnji. Anttlia navodi da je cilj povećanje prinosa i efikasnosti, kažu iz tvrtke. Upotreba robota u staklenicima i plastenicima nije novost. Do sada su se uspješno koristili za reguliranje zalijevanja, berbu, vezanje biljaka, zaštitu bilja. Njihovim uvođenjem se smanjuje potreba za ljudskim radom, ali i financijski izdatci. Agroklub

21.09. (21:05)

Koliko znate o hrani i poljoprivredi? Zaigrajte kviz i saznajte

24.08. (20:00)

Sve smo zatrovali

Iako herbicidi i gnojiva ostaju dugo u tlu, a nađu se i u pojedinim kulturama, nije poznato koliko su zapravo štetni

Od herbicida najviše se koriste sredstva na bazi glifosata. Ovaj totalni herbicid čija je upotreba trebala biti zabranjena krajem 2022. godine, i dalje se koristi. U pozadini i ove priče je novac jer se godišnje troši na tisuće tona ovog herbicida, a novčani iznosi dolaze i do nekoliko milijardi eura. Najveći problem je što se teško može ustanoviti koliko glifosata ima u tlu jer ga mnogi koji žive na selima, pa čak i u predgrađima, koriste za suzbijanje korova na međama sa susjedima ili ako im dvorište izlazi blizu ceste. Drugim riječima lijeni su pokositi travu u dvorištima duž ograda pa se često može vidjeti uži, žuti, pojas sasušene trave oko ograda. Dokazano je da glifosat i ostali herbicidi ostaju dugo u tlu, gdje aktivne tvari mogu ostati i više od šest mjeseci. Mineralna gnojiva, pogotovo ona s puno dušika, razgrađuju humus koji najviše odlazi u atmosferu u vidu dušikovih oksida, te dolazi do smanjenja mikrobiološke aktivnosti u tlu. Agroklub

17.08. (16:00)

I ovce i novce

Korištenje poljoprivrednih površina za proizvodnju energije uz tradicionalnu uporabu ima velik potencijal

A potiče i bioraznolikost. Na jednoj od najvećih solarnih elektrana u Austriji, koja se nalazi u 22. bečkom okrugu i postavljenoj 2021., koristi se 400 dvostranih okomitih modula. Na površini od oko 5.000 metara kvadratnih oni proizvode energiju na obje strane panela, a istovremeno omogućavaju poljoprivrednu obradu zemljišta. Tako se proizvodi i hrana i zelena električna energija, godišnje oko 184.380 kilovatsati. Oko 85 posto površine koristi se za ratarstvo, oko 14 posto za takozvane cvjetne trake koje uključuju mješavinu trava ili cvijeća i osiguravaju stanište za oprašivače i samo jedan posto za fotonaponske konstrukcije. Dvostruko korištenje zemljišta ekonomski je isplativije od samog uzgoja kultura budući da poljoprivrednik proizvodnjom električne energije stvara dodatni prihod. Bug

31.07. (21:00)

Leteća poljoprivreda

Poljoprivrednici testirali sjetvu dronom: Dva hektara posijali za dvije minute

Tri njemačka poljoprivrednika testirala su sjetvu pomoću drona, piše Agrarheute. Brojne su predrasude koje prate novu tehnologiju i još uvijek vlada nepovjerenje. Kod većine vlada strah da ovakva sjetva daje neravnomjernu distribuciju sjemena na sjetvenoj površini, nema dobrog kontakta s tlom, očekuju previsoke troškove. Sjetva dronom je obavljena za usijavanje sjemena u pšenicu prije žetve, a nakon žetve slama je ravnomjerno rasipan. U ovom slučaju slama djeluje kao malč, osigurava bolji kontakt sjemena za zemljištem i čuva vlagu. To omogućava brže i ravnomjernije nicanje. Prednost je velika ušteda vremena. Sjetva 2 ha je završena u roku od 2 minute. Obrada tla se smanjuje na minimum. Veliki je doprinos u borbi protiv suše i erozije. Jedina mana koja se pokazala tijekom rada je mali kapacitet baterije. Agroklub

04.06. (13:08)

Buduće generacije jest će manje kruha i neće piti kavu

Klimatske promjene utjecat će na dostupnost hrane

Berba kakaa u Kamerunu

Prema jednoj studiji, dugotrajne, ekstremne suše vjerojatno će do kraja stoljeća utjecati na više od polovice globalne proizvodnje pšenice. Jedan od razloga su visoke temperature koje povećavaju transpiraciju, što uzrokuje sušu i nizak prinos. Ekstremne vremenske nepogode, poput porasta razine žive, prekomjerne količine oborina i trajne vlažnosti imat će ozbiljne posljedice na proizvodnju kave u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena studija tvrdi da bi svijet do 2050. mogao izgubiti polovicu zemljišta na kojima se uzgaja kava. Procjenjuje se da je riža glavna namirnica više od polovice svjetske populacije, od koje gotovo milijarda živi na područjima pogođenima glađu i siromaštvom. Obalne poplave sve su češće na poljima riže, primjerice u Bangladešu, što uvelike ugrožava nasade i žetvu i distribuciju ove namirnice… Green