Polemike oko dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru: spor oko izostavljenih dokumenata - Monitor.hr
Nedjelja (12:00)

Puno pitanja, malo odgovora

Polemike oko dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru: spor oko izostavljenih dokumenata

Nakon prikazivanja dokumentarca o Josipu Reihlu-Kiru na HRT-u otvorena je rasprava o izostavljenim dokumentima i interpretaciji događaja iz srpnja 1991. Ante Nazor iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra upozorio je da film ne spominje ključni dokument koji je Kir poslao SZUP-u 30. lipnja, kao ni neka pisma i spise vezane uz ubojstvo. Redatelj Ivan Ramljak odgovara da su proučili opsežnu građu i svjedočanstva, ali da u film od 100 minuta ne mogu uvrstiti sve dokumente. Ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich ističe da se financiranje provodi po pravilima te da su lani u dokumentarce uložili 1,3 milijuna eura. HRT


Slične vijesti

06.02. (13:00)

Ni Donald ne može izvući stvar

Amazonov dokumentarac o Melaniji Trump otvorio sa 7 milijuna, uz sumnje u kupnju karata

Dokumentarni film o Melaniji Trump, u Amazonovoj produkciji, zaradio je 7 milijuna dolara u prvom vikendu prikazivanja u SAD-u, što je snažan rezultat za taj žanr. Ipak, film je imao neuobičajeno široku distribuciju, uz izvješća o praznim projekcijama u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu te vrlo loše kritike. Pojavile su se i optužbe o masovnoj kupnji i dijeljenju ulaznica radi napuhivanja gledanosti, no Amazon i kino-lanci to negiraju. Dokumentacija ostaje nejasna, a publiku navodno čine uglavnom starije bijele žene. Ravno do dna… Film, vrijedan oko 75 milijuna dolara, ima tek 7–8 posto pozitivnih kritika na Rotten Tomatoesu, uz izrazito oštre recenzije vodećih svjetskih kritičara koji ga opisuju kao propagandu i „besramnu reklamu”. Slab interes publike dodatno pogoršava situaciju: projekcije su rijetko rasprodane, a zarada prvog vikenda procjenjuje se na najviše pet milijuna dolara. Film je režirao Brett Ratner, dok je sama Melania Trump izrazila oduševljenje rezultatom. tportal

02.02. (17:00)

Kad ti je suprug jednako blagoslov i prokletstvo

Dokumentarac o Melaniji Trump iznenadio na blagajnama unatoč lošim kritikama uoči premijere

Dokumentarni film Melania o bivšoj prvoj dami Melaniji Trump u kina je stigao uz slabiju pretprodaju i podsmijeh javnosti, potaknut viralnim oglasom koji je nudio 50 dolara gledateljima da ostanu do kraja projekcije. Unatoč tome, film je tijekom prvog vikenda zaradio oko 7 milijuna dolara, znatno iznad očekivanja, te postao najuspješnija dokumentarna kino-premijera od 2012., izuzev koncertnih filmova. Iako su kritičari bili nemilosrdni (nazivavši ga propagandnim šundom – tportal), publika je reagirala gotovo jednoglasno – pozitivno (barem na premijeri). tportal… Na Ravno do dna prepričali film za one koji film ne misle pogledati, ali ih donekle zanima.

18.01. (09:00)

Nije igrani, ali jest veliki

‘Fiume o morte!’ dobitnik Europske filmske nagrade za najbolji dokumentarni film

Nagrada je proglašena u subotu uvečer u Berlinu. „Fiume o morte!“ prvi je hrvatski dokumentarac koji je osvojio nagradu EFA. Europske filmske nagrade hrvatski su filmovi dosad dobivali u kratkometražnim kategorijama. Ukupni pobjednik subotnjih nagrada EFA je bez sumnje norveški film „Sentimentalna vrijednost“ režisera Joachima Triera. Bezinovićev je film početkom prošle godine osvojio glavnu nagradu na festivalu u Rotterdamu, a u Hrvatskoj je potukao rekorde kao najgledaniji dokumentarni film u hrvatskoj distribuciji u povijesti. Jutarnji

11.01. (21:00)

Bolje vaterpolo nego polo u vodi

Dogodio se – Ratko Rudić: Genij iz bazena

Dejan Aćimović intervjuirao je za potrebe filma o Ratku Rudiću čak 125 vrhunskih imena vaterpola, pa porodio dokumentarac – za nas neupućene u sport, šokumentarac – o najtrofejnijem vaterpolskom i drugom najtrofejnijem treneru svih kolektivnih sportova uopće. Film započinje jugoslavenskom himnom, koju uglas pjevaju i hrvatski članovi reprezentacije – Šimenc, Bukić – a nastavlja se izjavama vaterpolista koji su Rudiću dali nadimak “Tiranin”. Za sve nas koji smo ga doživljavali kao dobroćudnog dalmatinskog brkajliju, Mišu Kovača svjetskih bazena, to je bilo prvo iznenađenje filma, a druga su se nizala kao na tekućoj vrpci. Rudić je, ukratko, polivalentni sportski genij, uomo universale, koji je pred kraj karijere počeo priređivati i slikarske izložbe. Obavezno pogledati, kaže Boris Rašeta za Novosti, u pregledu TV tjedna.

13.12.2025. (19:00)

DNK kao alibi

Može li genetika objasniti zlo? O granicama tumačenja Hitlerova genoma

Tekst Tamare Čačev za Ideje analizira dokumentarac o sekvenciranju Hitlerove DNA i propituje znanstvene i etičke granice pokušaja da se zlo objasni genetikom. Iako je potvrđena autentičnost uzorka i utvrđeno da nema židovsko porijeklo, daljnje interpretacije – od Kallmanova sindroma do visokog poligenskog rizika za psihijatrijske poremećaje – klize u spekulaciju. Autorica upozorava da takvi pristupi zamagljuju razliku između korelacije i uzroka te nude opasno amnestirajuću ideju: da zlo nije izbor, nego biološka sudbina.

11.11.2025. (21:00)

Vude u Hollywoodu

Radić o filmu ‘Vude, ti si pobijedio’: Korektan ‘rad na zadanu temu’ s premalo kreativne ambicioznosti

Senad Šahmanović, režiser, (uz Veljka Krulčića) koscenarist i koproducent filma nastalog u crnogorsko-hrvatsko-srpskoj koprodukciji, odradio ga je prilično školski. Otvara se spomenutim propitivanjem velikanove poznatosti danas te tonovima, a potom i slikom njegova najistaknutijeg ostvarenja “Surogat“, da bi se dalje izmjenjivali osobni i profesionalni život naslovnog protagonista sa širim društvenim i političkim kontekstom, sve to s mnoštvom arhivskog materijala, inserata iz filmova i ponešto svježe snimljenih sugovornika. Damir Radić za Novosti

11.11.2025. (00:00)

Jer bolje da umre selo nego običaji

Lov, krv i identitet: kad tradicija preživi sve – pa i razum

Diljem svijeta, od Brazila do Farskih otoka, opstaju običaji koji balansiraju između tradicije i brutalnosti. Dokumentarac The Islands and the Whales redatelja Mikea Daya istražuje upravo taj sukob: otočani koji stoljećima love kitove i morske ptice radi preživljavanja danas se suočavaju s globalnim osudama i trovanjem okoliša. Film prikazuje paradoks zajednice koja živi “u skladu s prirodom”, ali trpi posljedice tuđe industrijske civilizacije – i postavlja pitanje: gdje završava kultura, a počinje okrutnost? Agroklub

06.11.2025. (19:00)

Kad animacija putuje u nevidljivo

Vude, ti si pobijedio!: ne zaboravimo Dušana Vukotića

Dušan Vukotić, naime nije poput Reihl-Kira nekome konkretno politički stajao na putu, on je bio čovjek koji je Zagrebačku školu animiranog filma proslavio u svijetu, naš prvi oskarovac kojeg je još 1961. pokušao vrbovati i Disney, kao što mu je ta ogromna kompanija odala i počast puno kasnije, implementirajući stil njegovog „Surogata“ u svoj animirani hit „Soul“. Redatelj Senad Šahmanović je pak napravio odličan filmski posao prekopavši televizijske arhive u četiri nekadašnje republike bivše Jugoslavije (pa se period korone tu pokazao korisnim), no nije upao u zamku romantiziracije prošlosti već se trudio oslikati tu, u mnogočemu kontradiktornu, jugoslavensku zajednicu koja je, kako je netko od sugovornika u filmu to dobro rekao „s jedne strane imala i Coca-Colu, i disko klubove, i američke filmove i avangardnu umjetnost prepoznatu u svijetu, a s druge strane vojne parade i sletove kao u Sjevernoj Koreji“. Film ilustrira već na samom početku činjenicu da Vukotićev rad do današnjeg dana nije valoriziran na pravi način. Naime, dobio je on ulicu, ali u pripizdini zagrebačke šoping zone, slično kao i Milan Mladenović, u svojevrsnim zonama nenastanjivosti, tek toliko da se s figom u džepu može reći da je postojao. Zoran Stajčić za Ravno do dna

04.10.2025. (22:00)

Novi val unutar 'Novog vala'

Stajčić: Oremović nije upao u zamku meandriranja novog vala i uloge Haustora u njemu. „Treći svijet“ je intrinzično, a ne ekstrinzično putovanje

Ono što prvo upada u oči jest to da je Oremović crpio svu dostupnu arhivu kako bi priču maksimalno dočarao slikom, te priča o Haustoru i „Trećem svijetu“ postaje i dobrim dijelom priča o Zagrebu iz perioda osamdesetih godina prošlog stoljeća. Čisti krležijanski motiv o Zagrebu kao gradu krajnosti s kojima ni socijalizam nije izašao na kraj i koji je presudan i u shvaćanju Haustora. S preksinoćnom premijerom „Treći svijet“ ušao je u redovnu kino-distribuciju u Hrvatskoj pa je svakako preporuka da ga ne propustite jer intrigantniji hrvatski glazbeni dokumentarac niste gledali, točno onakav kakav grupa Haustor odavno zaslužuje. Zoran Stajčić za Ravno do dna.