Poljoprivreda: Uložili pola milijuna kuna ušteđevine, a jedva preživljavaju - Monitor.hr
16.04.2018. (09:27)

Hranidbena omča

Poljoprivreda: Uložili pola milijuna kuna ušteđevine, a jedva preživljavaju

“Ja sam prvo običan fizički radnik, pa poljoprivrednik, prodavač, ekonom, menadžer s radnim vremenom 24 sata dnevno 7 dana tjedno, a to se ne vidi u financijama, uvijek smo negdje oko nule” kaže Marjan Krebs iz OPG-a Krebs iz Međimurske županije koji kaže da su on i supruga uložili 500.000 kuna ušteđevine da bi proizvodili meso i povrće, ali da ne uspijevaju jer da “kupca zanima samo cijena, nije bitno da li je to svježe ili ukusno”. Od države ne mogu dobiti poticaje jer nemaju dovoljno zemlje, kredit tkđ. ne mogu dobiti – “netko radi u firmi i ima godišnji promet na tekućem računu 40.000 kuna, njega se u banci cijeni i može dobiti kredit, a OPG sa 100.000 kuna je ‘nesiguran’ i ne može dobiti ništa” – a kod prodaje se pojavljuje i problem dostave jer je neke općine ne dozvoljavaju, neke ne znaju kako to regulirati, neke računaju 50 kuna po danu po selu, neke bi računale po dužini ulica… Slobodna Dalmacija


Slične vijesti

Jučer (17:00)

Mama ŠČ kupila traktora

U Gudovcu prodan traktor vrijedan gotovo pola milijuna eura, plus PDV

Bjelovar: Hostesa Ivana jedna je od većih atrakcija Proljetnog sajma posebno zbog natpisa "ŠČ"

Traktor Fendt 9000 Vario, ta zelena zvijer od 12 tona, troši 22 litre dizela u sat vremena. Ima automatsku klimu, 420 konja i poseban ovjes. Bez utega teži 12 tona, a maksimalno opterećenje je nešto iznad 20 tona. Za sat vremena može izorati oko 2,5 hektra i pritom potrošiti rekordno malu količinu goriva. Kad povuče šesterobrazni plug, potrošnja se kreće između 18 i maksimalne 22 litre dizela u sat vremena. Ima i tri zračna jastuka, od kojih su dva u zadnjem dijelu kabine. “Na njivi koja nije ravna i preorana može se voziti 40 kilometara na sat a kabina ostaje ravna. Ima prednji ovjes i sve rupe i neravnine „pegla“. Mjenjač je automatski, bez stupnjeva prijenosa. Maksimalna brzina van polja je 60 kilometara na sat. Rezervoar guta 660 litara dizela”, objašnjava Ivica Bučanović iz Inter Agrar Mehanizacije. 24sata

Bjelovar: Traktor Fendt vrijedan 480 tisuća eura izložen na Proljetnom sajmu u Gudovcu

17.03. (14:00)

Mama kupila nam drona (ŠČ!)

Univerzalni dron: Dnevno može tretirati usjeve na 16 ha

Dron Guardian SC1 se može pohvaliti spremnikom od 76 l, a dnevno može obraditi maksimalno 16 ha. Velika bespilotna letjelica za tretiranje poljoprivrednih usjeva je proizvod američke tvrtke Guardian Agriculture koja je pokrenula posao 2017. godine. Sada je dostupan za prednarudžbe na američkom tržištu, a planiraju do kraja ove godine isporučiti 500 komada. Našao je svoju primjenu u zaštiti vinograda, voćnjaka, ratarskih kultura, posebno kukuruza i povrća. Agroklub

16.03. (15:00)

Ekološki, efikasno i zdravo

Robot koji uklanja korov bez upotrebe kemikalija

Američki startup kreirao je posebnog robota koji pomoću umjetne inteligencije uklanja korov, a da pritom usjeve ostavlja netaknutima. Konstruirani su tako da sadrže stotine sićušnih oštrica kojima upravlja umjetna inteligencija, a koje režu korov oko svakog usjeva bez oštećenja zdravih biljaka. S oba robota može upravljati i čovjek, dakle nisu u potpunosti pod pravilima umjetne inteligencije. Tvrtka želi otići i korak dalje, koristeći podatke koje roboti prikupljaju prilikom čišćenja i rješavanja problema s korovom. Sve to bi moglo dovesti do formule kako koristiti istu količinu zemlje, manju količinu vode i gnojiva te gotovo nikakve štetne kemikalije, a da se pritom proizvede više hrane. Green

06.03. (20:00)

Veliki brat za farmere

Uvodi se satelitsko praćenje aktivnosti na poljoprivrednim površinama

Riječ je o sustavu ranog upozorenja poljoprivrednika putem satelitskog nadzora uporabe zemljišta, odnosno obradivih površina, koje zahvaljujući modernih tehnologijama sada možemo nadzirati 100 posto u cijeloj zemlji, a koji je razvijen u Agenciji za plaćanje, kazala je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, te dodala da se rezultati automatske procjene poljoprivredne aktivnosti prikazuju u sustavu u obliku “semafora”. Zelena boja znači da se zemljšte koristi sukladno prijavi za potpore, žuta boja znači da je potrebna dodatna suradnja, a crvena da nije sukladno sustavu uporabe. Podaci monitoringa će, između ostalog, omogućavati rana upozorenja u svrhu poticanja pravovremenog poštivanja uvjeta za korištenje sredstava iz EU fondova te ne primjenu administrativnih kazni. Agroklub

20.02. (18:27)

Ostao je bez posla i okrenuo se poljoprivredi. Danas je najpoznatiji smokvar

26.12.2022. (09:00)

Plodovi naše zemlje

Zemljišta u Hrvatskoj među najjeftinijima u cijeloj EU

Prosječne cijene jednog hektara obradivog zemljišta u 2021. kretale su se od niskih 3.661 eura u Hrvatskoj do 47.290 eura u Luksemburgu. Ovi podaci se odnose na devetnaest država članica Europske unije za koje su dostupni podaci za 2021. godinu. Ovaj raspon će vjerojatno biti još širi, jer je, primjerice, prosječna cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Nizozemskoj u 2020. bila 71.225 eura, a za 2021. ta zemlja još nema dostupne podatke. Na regionalnoj razini najviše su bile u španjolskoj regiji Kanarski otoci. Prosječno su iznosile 120.477 eura/ha. Najniža vrijednost je bila u švedskoj regiji Övre Norrland gdje je prosječno dostignuto 1.882 eura. Na cijene utječu mnogi faktori, poput zakona i klime, ali i kvalitete same zemlje, nagiba i drenaže terena. A tu su i ponuda u odnosu na potražnju. Agroklub

09.12.2022. (11:00)

Polje košta

EU: Od agrarnih subvencija najviše profitiraju Španjolska, Francuska i Njemačka

Svake godine Europska komisija dodijeli 50 milijardi eura agrarnih subvencija. Od 2014. je 400.000 primatelja u Njemačkoj dobilo više od 53 milijarde eura. Novac stiže prije svega u Bavarsku i Donju Sasku na koje zajedno otpada trećina njemačkih subvencija. Mala seoska imanja su prosječno dobivala po 200 eura mjesečno. Ta tendencija je vidljiva u cijelom EU. U osam zemalja koje su analizirane, velike tvrtke i javne institucije su glavni korisnici subvencija. Raspodjela je često još nepravednija nego u Njemačkoj: onaj jedan posto subvencioniranih na vrhu liste dobiva čak više od trećine svih subvencija u Europi. Isto tako, pokazuje se da često investitori i institucije koji nisu iz agrarne branše profitiraju od subvencija. Na primjer, u Austriji i Poljskoj velike iznose dobiva Katolička crkva. DW

08.12.2022. (17:00)

Mislim, dakle ječam

Katar 2022: Nema navijanja bez piva, čipsa… dakle, bez poljoprivrede

Iako ne postoji statistika koja bi pokazala koliko je piva globalno popijeno tijekom prošlog Svjetskog prvenstva, ono se ispija u tolikoj mjeri da ga je, primjerice, u ruskim gostionicama pofalilo već u prvom tjednu.  Iz tog je razloga 2018. u Velikoj Britaniji porasla potrošnja piva za 5,7 posto. Pivo se pravi od od kvasca, hmelja i žitarica koje mogu fermentirati – uključujući ječam, kukuruz, rižu, raž, pšenicu, zob, sirak i pir. Dakle, ništa bez poljoprivrednika koji će ove biljne kulture zasijati, tretirati, požnjeti.  Ako pak pijete gemišt, ništa bez vinogradara i vinara koji cijele godine vrijedno brinu o svojim nasadima, a onda i vinu – napitku bogova i ljudi. Kada je riječ o hrani, tu je popis još duži. A lopta? Koža i pamuk… Agroklub podsjeća na još jednu povezanost poljoprivrede i najvažnije sporedne stvari na svijetu.

05.12.2022. (18:00)

Da ne trčim za loptom vozio bi traktor

Od nesuđenog peradara do ribara, možda je u tome tajna našeg nogometa?

Ivan Perišić odrastao je radeći na očevoj peradarskoj farmi u Koprivnom nedaleko rodnog mu Omiša. Okružen kokošima, naš nogometni reprezentativac i danas nosi nadimak “Koka”. Uz nesuđenog peradara, u nacionalnoj momčadi godine 2022., imamo i nesuđenog ribara jer kako je i sam izjavio, da nije nogometaš radio bi isto što i tata. Tihomir Gvardiol, otac Joška Gvardiola (treba li uopće napisati najboljeg braniča na Svjetskom prvenstvu?), profesionalni je ribar i rodom iz Novigrada kraj Zadra. Treba li reći i da je naš kapetan Luka Modrić kao dijete čuvao ovce po vrletima Velebita, a da Domagoj Vida ima farmu crnih slavonskih svinja? Poljoprivreda i nogomet, zaključuje poljoprivredni portal Agroklub, itekako idu zajedno.

11.11.2022. (21:00)

Ne možeš napraviti omlet bez...

Zbog pomora pčela zabrana svih pesticida? Ministrica: Hrvatska će onda proizvoditi manje, a uvoziti još više

Kako bi poljoprivrednici povećali prinos, usjeve često tretiraju pesticidima. Ipak, izgleda ne za dugo. Prikupljeno je više od milijun potpisa ljudi diljem Europe, koji traže zabranu uporabe sintetičkih pesticida u Europskoj uniji. Pokrenula je to inicijativa pod nazivom “Spasimo pčele i poljoprivrednike“. Europska komisija dala je zeleno svjetlo za pregovore. Inicijativom se traži postupno ukidanje pesticida oko 80%, a potom i potpunu zabranu do 2035. godine. Na dnevnom redu Europske komisije i Parlamenta tako će se naći i pitanje potpunog ukidanja sintetičnih pesticida. No, spomenuta inicijativa za zabranu korištenja pesticida dolazi u trenutku kada Europska unija priprema novu obavezujuću uredbu za smanjenje korištenja kemijskih sredstava u zaštiti bilja. Ministrica Vučković je kazala da je Hrvatska zatražila da se uvaži razmjeran postotak korištenja pesticida po državama. Drugim riječima, zabrana pesticida ne bi se trebala svima jednako zabraniti. Green