Poljoprivreda: Uložili pola milijuna kuna ušteđevine, a jedva preživljavaju - Monitor.hr
16.04.2018. (09:27)

Hranidbena omča

Poljoprivreda: Uložili pola milijuna kuna ušteđevine, a jedva preživljavaju

“Ja sam prvo običan fizički radnik, pa poljoprivrednik, prodavač, ekonom, menadžer s radnim vremenom 24 sata dnevno 7 dana tjedno, a to se ne vidi u financijama, uvijek smo negdje oko nule” kaže Marjan Krebs iz OPG-a Krebs iz Međimurske županije koji kaže da su on i supruga uložili 500.000 kuna ušteđevine da bi proizvodili meso i povrće, ali da ne uspijevaju jer da “kupca zanima samo cijena, nije bitno da li je to svježe ili ukusno”. Od države ne mogu dobiti poticaje jer nemaju dovoljno zemlje, kredit tkđ. ne mogu dobiti – “netko radi u firmi i ima godišnji promet na tekućem računu 40.000 kuna, njega se u banci cijeni i može dobiti kredit, a OPG sa 100.000 kuna je ‘nesiguran’ i ne može dobiti ništa” – a kod prodaje se pojavljuje i problem dostave jer je neke općine ne dozvoljavaju, neke ne znaju kako to regulirati, neke računaju 50 kuna po danu po selu, neke bi računale po dužini ulica… Slobodna Dalmacija


Slične vijesti

Petak (13:00)

Ništa nam ne ide na ruku

Ukrajina posijala manje jarina, Tursku muči suša, a Rusija najavljuje rekorde

Ukrajina je u ovoj godini zasijala oko sedam milijuna hektara jarih usjeva, što je 25 do 30 posto manje nego u istom razdoblju 2021., a uvjetovano je, osim ratom i vremenskim prilikama. S obzirom da Ukrajina i Rusija pokrivaju 29 posto svjetskog izvoza pšenice, nesumnjivo je da će zbog čitave situacije koja je svakim danom sve gora, doći do prehrambene krize. Tim više što se i za ovu godinu prognozira suša. Proizvodnja ječma u Turskoj je gotovo prepolovljena, na 4,5 milijuna tona u marketinškoj 2021/22 godini, a sve zbog suhog vremena. Rusija predviđa da će u 2022. požnjeti 87 milijuna tona pšenice, u odnosu na rekordnih 86 mil. t proizvedenih u 2017. godini. Agroklub

06.05. (22:00)

Bit će hrane, ali ne baš jeftine

Iz EU kritiziraju širenje straha zbog nestašice hrane

Iako je rat u Ukrajini izazvao ozbiljne probleme na tržištima pšenice i kukuruza, kao i logističke i financijske probleme, u priopćenju Europske Komisije o sigurnosti hrane, objavljeno još u ožujku, zaključuje se da ne postoji rizik od nestašice hrane u EU. Oni koji nisu na početku voljeli Farm to Fork (Od polja do stola), iskoristili su rat kao izgovor da se vrate na svoje stare pozicije i pokušaju spriječiti provođenje ciljeva Strategije. Iz EK ističu kako treba shvatiti da je Strategija pokušaj da se oporavi poljoprivreda, a ne da ju se kažnjava razornim efektima gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, a koje imaju na globalnu proizvodnju hrane. Agroklub

06.04. (10:00)

Kad priroda napravi odmazdu

Ogromni oblak nad usjevima u Slavoniji

Nekoliko poljoprivrednika iz Slavonije javilo se redakciji emisije ‘Plodovi zemlje’ žaleći se na golemu štetu koju divlje ptice rade na usjevima. Što posiju, ptice sve pojedu. I tako godinama. Divlje guske dolaze jer se u Oriovcu nalaze ogromni ribnjaci. Pod vodom je površina od oko 2 tisuće hektara. Tu je proglašen ornitološki rezervat za ptice žličarke. Iz godine u godinu, kaže Iva Ivezić iz obližnjeg Radovanja, dolazi ih sve više pa je i šteta na usjevima sve veća. HRT

24.03. (08:00)

Okrenimo se zemlji svi

Poljoprivreda globalno ulazi u veliku krizu

Zapadne sankcije Rusiji poremetile su isporuke tih ključnih sirovina diljem svijeta. Visoke cijene gnojiva natjerale su poljoprivrednike diljem svijeta da smanjuju upotrebu istog, a pritom smanjuju i količinu zemlje na kojoj sade. Globalne cijene gnojiva bile su visoke i prije ruske invazije. Svjetska banka je prošlog tjedna priopćila da se niz zemalja u razvoju suočava s kratkoročnim nedostatkom pšenice zbog velike ovisnosti o ukrajinskom izvozu. No kriza s gnojivima je u nekim aspektima još više zabrinjavajuća. Rusija predstavlja oko 22% svjetskog izvoza amonijaka, 14% svjetskog izvoza uree i oko 14% monoamonijevog fosfata – sve to su ključne vrste gnojiva. Advance

17.03. (00:00)

Kap po kap

Modernizacija sustava za navodnjavanje je neophodna

Klimatske promjene imaju veliki utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Najveći problem je deficit vode koji se definira kao razlika između potreba za vodom specifičnih za usjeve i one koja je raspoloživa kroz padaline. Pored smanjenih količina oborine sve veća je potreba za navodnjavanjem usjeva. Zbog smanjene količine padalina i potrebe iz drugih sektora potrebne su mjere prilagođavanja i integrirano upravljanje vodama, često na razinu sliva. Stopa zahvaćanja vode procjenjuje se na 24 posto za cijelu Europsku uniju. Prema podacima FAO, poljoprivreda je odgovorna za otprilike 70 posto ukupnog povlačenja tog resursa u svijetu. Agroklub

29.01. (06:45)

Ruski izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda mogao bi zbog klimatskih promjena za jedno desetljeće biti važan kao što je izvoz nafte i plina trenutno

19.01. (09:00)

Daleko smo mi još od mrava...

Što nas mravi mogu naučiti o poljoprivredi?

Te sićušne životinje iz porodice kukaca odavna su napravile promjenu i od lovaca sakupljača postale farmeri i to davno prije ljudi. Mravi su poljoprivrednici do te mjere da zajedno s nekoliko drugih vrsta, uzgajaju vlastitu hranu za konzumaciju. Zatim, uzgajaju različite gljive u južnoameričkoj džungli već 60 milijuna godina. Mravi koji uzgajaju gljive su loza insekata koja se za svoj opstanak oslanja na uzgojene gljive. U zamjenu za brigu o svojim gljivičnim usjevima, štiteći ih od štetnika i patogena, osiguravajući im stabilne uvjete rasta u podzemnim gnijezdima i opskrbljujući ih hranjivim gnojivima, mravi dobivaju stabilnu opskrbu hranom. Ovi sustavi uzgoja gljiva izraz su upečatljive kolektivne organizacije izbrušene svih ovih milijuna godina pripitomljavanja usjeva gljiva. Green

06.01. (10:00)

Zemlja miruje

Lijepa para od ugara

U 2020. u Hrvatskoj je pod ugarom bilo 28.865 hektara zemlje, od čega oko 82 posto u sustavu poticaja. Zemlja na ugaru zapravo je zemlja koja miruje, radi se o obradivom zemljištu na kojem nema poljoprivredne proizvodnje, ali se za njega, iz ekoloških razloga, posljednjih godina mogu dobiti poticaji. Zanimljivo je da je jedan od najvećih korisnika tih poticaja Belje plus, s 211 hektara zemlje pod ugarom. Belje plus (dio Fortenova grupe) lani je ostvarilo pravo na 100.731.629 kuna potpora, od čega je u kategoriji Plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš (mjeru u koju spada zemlja na ugaru) ostvarilo pravo na 19.832.466 kuna potpora. Novosti

18.12.2021. (05:55)

Plastika u poljoprivredi sve više zagađuje zemlju – nema alternative?