Preokret: Smanjuje se broj kruzera u Dubrovniku i Splitu, idu u Kotor - Monitor.hr
01.03.2017. (07:51)

Boka Kruzerska

Preokret: Smanjuje se broj kruzera u Dubrovniku i Splitu, idu u Kotor

2017. će biti prva nakon niza godina u kojima se neće nastaviti rast dolazaka brodova i broja putnika u najveće hrvatske luke, nego će biti godina prvih “minusa”. U Dubrovnik će doći oko 56 tisuća gostiju sa kruzera manje nego lani, a u Split oko 15 tisuća manje. Razlozi su, među ostalim, preusmjeravanje kruzera prema crnogorskom Kotoru, koji je lani imao rast dolazaka brodova za ogromnih 43%, tako da je maleni gradić sad treća najveća luka u Jadranu. Razlog – izvan EU je pa vrijede druga pravila i jeftinije je, slično kao albanski Drač, donedavno potpuno nepoznat, a sada sve traženiji za kratkotrajni izlazak iz voda EU-a kako bi se omogućila bescarinska trgovina na kruzerima. Slobodna


Slične vijesti

13.07. (14:00)

U hostelu najčešće borave individualci te se zadržavaju dan ili dva

Mladi gosti ne žele susret s domaćinima. Preferiraju uslugu bez kontakta, pa i u restoranima

Sa smjenom generacija mijenjaju se navike, a turistička odredišta prinuđena su prilagoditi se. Kako kaže sugovornik, u budućnosti nas vjerojatno čeka ono što je u azijskim odredištima već prisutno – usluga bez kontakta, mali lokali s automatima za prepaid plaćanje u kojima dobijete broj kao u banci, pojedete i idete dalje. Brzina, kvaliteta i jednostavnost, to je ono što očekuju mlađe generacije putnika. Nema ni susreta s domaćinom u privatnom smještaju, a to je nešto što se sve više primjenjuje i u Dubrovniku – tzv. pametne brave ili sandučići s kodom u kojem gosta čeka ključ apartmana. Jednostavno, novije generacije preferiraju minimalan dodir s ljudima, što povoljnije, brže i jednostavnije usluge i, po mogućnosti, dostavu. Slobodna

01.04. (23:00)

Nema milosti za simbol grada

Macu Anastaziju deložirali su iz kućice, osvanulo dirljivo pismo

Mačja kućica ispred Kneževih dvora u Dubrovniku koju je dizajnirao arhitekt premještena je na nepoznatu lokaciju, čime je 18-godišnja mačka Anastazija deložirana s te lokacije. Unatoč naporima da mački, koju mnogi smatraju simbolom grada i turističkom atrakcijom, bude dopušteno boraviti tamo, iz Dubrovačkih muzeja tom zahtjevu nisu htjeli udovoljiti. Arhitekt Srđan Kera je napisao pismo u ime mačke koje se širi društvenim mrežama. Umorila sam se od šaputanja koje sam slušala da sam Vam smetnja. I baš kada sam dobila pravi topli dom, maštajući da ću u njemu proživiti još ovo malo vremena u ljubavi i miru, danas te me ko lupeži u noći, u tišini, naprasno izbacili iz mog doma i istog sklonili. Index

21.01. (11:00)

Crno bijeli svijet

Otkriće: Filmska povijest Dubrovnika nije počela s ‘Igrom prijestolja’

Početkom 20. stoljeća u Dubrovnik je stigao mađarski redatelj Alfred Deésy sa svojom filmskom ekipom i snimio desetak filmova. Riječ je o najstarijim sačuvanim igranim filmovima snimanima na području Dubrovnika o kojima se dosad gotovo ništa nije znalo tako da se to otkriće može nazvati senzacijom prvog reda. Naime, to otkriće dramaturga Hrvoja Ivankovića mijenja dosadašnja saznanja o počecima filmskog snimanja u Dubrovniku i Hrvatskoj te popunjava rupe u povijesti hrvatske kinematografije. Express

12.01. (19:14)

Dubrovačko košarkaško igralište proglašeno najljepšim na svijetu

26.08.2020. (00:30)

Erbienbi republika

Pale cijene u Dubrovniku: Vila s bazenom 200 kuna po osobi, apartmani unutar zidina za 50 eura

Cijene unutar zidina za termine u posljednjem tjednu kolovoza kreću se već od 45 eura za studio apartman, a najveći broj iznajmljivača daje smještaj između 50 i 60 eura po noćenju, piše Dubrovački dnevnik. Dalje, vila s bazenom u Mokošici dođe 117 eura za noćenje, a može primiti četiri gosta, što je 30 eura po osobi. Kreveti u hotelima u sobama s više ljudi može se pronaći već od 12 eura po noćenju.

17.08.2020. (15:00)

Neodrživost održivog turizma

U Dubrovniku razmatraju kako vratiti kruzere uz epidemiološke mjere

I dok dubrovački gradski vijećnici s liste „Srđ je grad” opet upozoravaju da njihova sredina realno ne može, a niti smije podnositi takav rizik s tisućama novih inozemnih posjetitelja svakog dana u (post)sezoni, mišljenja ostatka javnosti su donekle podijeljena. Takoreći svi znaju da se dosad mahom toleriralo enormno opterećenje Dubrovnika posjetama kruzera, bez obzira na proklamirana stajališta o poštivanju gradskih vrijednosti, kako povijesnih, tako i aktualno-komunalnih. Ali znaju i da ove godine dubrovačke blagajne, privatne i javne, odzvanjaju šuplje, jer drugog prihoda tamo nema niti će ga uskoro biti. Deutsche Welle

 

06.08.2020. (23:30)

Grad, ne muzej!

Vodič: Autentični Dubrovnik nije miran i tih, nego bučan i krcat

Novinar Guardiana otišao je u Dubrovnik da ga iskusi bez masovnog turizma i kruzera, što je bio rekao svom dubrovačkom vodiču Robertu De Lorenzu koji mu je odgovorio otprilike ovako: Kada stignu kruzeri, tisuće i tisuće ljudi se slijeva u grad po ljetnoj vrućini i čini mi se kao da nema autentičnijeg iskustva koje možete dobiti u Dubrovniku, kao u zlatno doba pomorsko-trgovačke luke. Mislite da je onda bilo mirno? Nikako, bila je ludnica, sve krcato, kao što je inače ovdje prijašnjih godina. Tko smo mi da se žalimo? Upravno nas je živahna interakcija mnoštva ljudi iz cijelog svijeta učinila sjajnima. Da smo ostali zatvoreni za cijeli svijet, još uvijek bismo bili ribarsko selo. Jutarnji