Europski parlament je izglasao veliki paket zakona kojim Europska unija uvodi princip kružne ekonomije u gospodarenje otpadom. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, primjer čega je recikliranje. Između ostalog, Parlament je izglasao ciljeve za smanjenje otpada u europskim morima od 30 posto do 2025. i 50 posto do 2030.
Parlament je izglasao obvezujuće ciljeve za smanjenje odlaganja i recikliranje komunalnog otpada te propisuje odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada. „Izglasane obveze bi mogle biti problem Hrvatskoj zbog niskih razina recikliranja i odgađanja donošenja plana gospodarenja otpadom” upozorila je Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta.
Hrvatska nije dovoljno bogata da smeće zakopava i spaljuje
„Ako Hrvatska želi biti uz bok naprednim i bogatim društvima poput skandinavskih zemalja, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni i ograničeni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac na način na koji se to do sada radilo” kazala je Borzan.
U 2014. godini više od 55 posto otpada u Europi završilo je na odlagalištima i u spalionicama, stvarajući toksične i za okoliš štetne plinove, zagađujući slatke i slane vode i uništavajući vrijedne resurse. Zadržavanje resursa iz otpada u upotrebi i smanjenje proizvodnje otpada kroz manju potrošnju, pametniji dizajn i prevenciju stvorit će tisuće radnih mjesta i smanjiti zagađenje. Prema procjenama, prelazak na kružnu ekonomiju stvorit će novih 870 tisuća radnih mjesta diljem EU i spriječiti ispuštanje gotovo petsto milijuna tona ugljičnih plinova do 2030.
Prvi put definirano bacanje i postupanje s hranom
Izglasani paket zakona po prvi put na europskoj razini uvodi definiciju bacanja i hijerarhiju postupanja s hranom. EU trenutno raspolaže samo s procjenama koliko se hrane baca jer svaka država ima svoj način mjerenja i izvještavanja.
„Kao izvjestiteljica za bacanje i sigurnost hrane posebno pozdravljam donošenje pravne definicije bacanja hrane koja će omogućiti precizno mjerenje koliko hrane baca svaka pojedina država članica. Tražimo da se bacanje hrane smanji za 30 posto do 2025. i 50 posto do 2030., no to se ne može kontrolirati dok nemamo točne podatke koliko se trenutno baca. Vrijeme je da Unija pokaže kako može rješavati ovaj veliki ekonomski, ekološki i moralni problem“, kazala je Borzan.
Prema procjenama, više od 20 posto hrane proizvedene u Europskoj uniji se baci ili ne iskoristi, uz štetu od 143 milijarde eura godišnje. U isto vrijeme, prema podacima Eurostata 55 milijuna građana Unije si ne može priuštiti kvalitetan obrok barem svaki drugi dan.
