Karakaš crta od djetinjstva; radove je najprije vješao po stablima u obiteljskom voćnjaku, a već je u srednjoj školi objavljivao karikature u novinama. Boraveći u Parizu, gotovo cjelokupan rani likovni opus izgorio mu je na tavanu u Splitu kada je prijateljeva baka čistila prostor, pa je sačuvano samo sedam crteža. Monografija, uz analitičke tekstove Frana Dulibića i Nevenke Šarčević, donosi radove u četiri faze – od ekspresivnih ratnih crteža iz devedesetih do zrelih portretnih studija svjetskih pisaca. Monografija je jednostavnog naslova Crteži (OceanMore), čime je uobličio tri desetljeća dug crtački opus. Prva izložba radova otvorena je jučer u zagrebačkoj Galeriji Šira. tportal… on sam kaže da se nedavno našao na udaru prijetnji (Nacional)

Kad kažemo da Šnajder nije bio politički oportunist, onda mislimo na to da se nije dao privesti političkim pobjednicima. Ne, uporno se gibao političkom marginom. Otpočeo je sa Stipom Šuvarom, kojeg sreće 1994. godine na svojim njemačkim lutanjima, dakle u vrijeme kad izbiva iz domovine, jer mu je 1991. preko oca Đure Šnajdera bilo poručeno da pripazi, da se pričuva i da jedno vrijeme ode na “kratki izlet” u zemlje njemačkog govornog područja.

Ipak je on bio pisac “Hrvatskog Fausta”, drame od nacionalista prokazane kao antihrvatske, a ta ga je ocjena pratila cijelo vrijeme. I kad je prije desetak godina doživio opće priznanje s romanom “Doba mjedi”, bilo je onih, među njima i visoki državni dužnosnik iz Osijeka, koji su mu zamjerali, a što drugo, doli manjak hrvatstva, jer da u romanu stereotipizira Hrvate, a i ništa nije rekao o Bleiburgu.

Šnajderu se zapravo cijelo ovo vrijeme događalo ono što je sam opisao u “Faustu” davne 1981. Tamo se, naime, u jednom trenutku konstatira da onaj koji postane komunist, samim tim automatski prestaje biti Hrvat. Da za Šnajdera u novoj Hrvatskoj nikako nije moglo biti mjesta, barem ne dok je Tuđman na vlasti. Rade Dragojević za Novosti

• SAD napao iranski tanker u blizini otoka Harga (HRT)
• Plenković usred velikog prosvjeda objavio slike iz Italije, komentatori mu nisu bili blagonakloni (Index)
• Drama u Njemačkoj: Hakeri objavili jako osjetljive podatke na dark webu (N1)
• Vučić najavio da se sprema za premijera i da izbore raspisuje za nekoliko dana (N1)
• Volkswagen ukida 100.000 radnih mjesta do kraja desetljeća (DW)
• Splitski festival počeo “Nocturnom” posvećenim Zdenku Runjiću (HRT)

Prije pojave električne energije i umjetnog osvjetljenja, ljudi nisu spavali osam sati u komadu. Povjesničar Roger Ekirch otkrio je da je čovječanstvo stoljećima prakticiralo dvofazno spavanje. Prvi san trajao bi od devet do jedanaest navečer, nakon čega bi uslijedila dva do tri sata bdjenja usred noći. To vrijeme između dva sna koristilo se za molitvu, razgovor, obavljanje kućanskih poslova, intimnost ili analizu živopisnih snova. Oko jedan ili dva ujutro odlazilo se na “drugi san” do zore. Umjetno svjetlo promijenilo je naš cirkadijalni ritam, no povremeno buđenje noću zapravo je naš prirodni, drevni obrazac odmora. Mental Floss

Ovo se istraživanje, koje donosi Nenad Raos za Bug, bavi sudarima nanozrna zvjezdane prašine u međuzvjezdanom prostoru, gdje su kompjutorskim simulacijama analizirani udari silikatnih i ugljičnih čestica pri brzinama od 0,8 do 11,3 km/s.

Rezultati pokazuju da ishod izravno ovisi o brzini:

• Ispod 1,5 km/s: Čestice se elastično odbijaju.
• 1,5 – 3,5 km/s: Dolazi do spajanja (agregacije).
• 3,5 – 7,5 km/s: Odvijaju se kemijske reakcije i stvaraju C–Si kovalentne veze.
• Iznad 7,5 km/s: Čestice se raspadaju, čime nastaju složeni organski spojevi (poput PAU i radikala) ključni za nastanak života.

Studija potvrđuje da anorganski minerali i organska kemija u svemiru evoluiraju zajedno.

S izostankom novog materijala koji bi promovirali (spomenuti aktualni LP i EP bili su zastupljeni s po jednom pjesmom), momci su se osjećali spremno ozbiljnije zagrabiti u neka od još uvijek omiljenih izdanja njihove diskografije kao što su albumi “Yankee Hotel Foxtrot”, “Being There” i “A Ghost Is Born”, a ostatak setliste sačiniti od po jednog highlighta s manje-više svakog od preostalih albuma. Ravno do dna

Sjećam se kad je umro Balašević, pa je jedna utjecajnica u set storya reklame za novu pećnicu ubacila oko 20 sekundi plakanja u kameru – i onda nastavila o pećnici. Smije to, naravno, život ide dalje i svatko smije tugovat na svoj način, ali svejedno je bilo glupo. Još je gluplje to što je tuđa smrt postala “sadržaj” i metoda skupljanja klikova i lajkova, ali ako se to izgovori, protunapad je opet ideja da svatko smije što želi. Smije u teoriji, ali praksa je unatrag nekoliko dana jeziva. Sućut je jedno, ali imamo i drugo, a drugo je švedski stol na kojem ljudi poslužuju mišljenja prezentirana kao činjenice, privatne razgovore koji su nekad samo “vjerujte mi na riječ”, a nekad dolaze uz screenshot dokaz, teorije zavjere, hodogram zadnjih dana, sati i minuta – većinom ne iz pijeteta, nego iz potrebe da tuđu smrt pretvore u priču o sebi. Andrea Andrassy za Miss7

• Od ponedjeljka u Zagrebu 62 nova električna busa (Index)
• Trump ukinuo sankcije istaknutim regruterima i financijerima al-Qaede uoči 11. rujna (N1)
• Unapređenje sustava NIAS omogućit će njegovo korištenje i vanjskim subjektima (Bug)
• John Malkovich na rubu suza, 13-minutne ovacije njegovom novom filmu u Veneciji (Nacional)
• Upozorenje najvećeg kineskog proizvođača: Zbog prebrzog razvoja vozila sve je više problema s kvalitetom baterija (Revija HAK)

Ovo je jedini film za koji je veliki francuski režiser Jean Renoir nominiran za Oscara. Snimio ga je u Americi, gdje je pobjegao pred nacistima – nije bio Židov nego ljevičar, sin slavnog slikara – a svjetonazor se jasno vidi. Film prati siromašnog poljoprivrednika, nadničara Sama, koji želi postati svoj gazda i biti slobodan čovjek, bez obzira na cijenu koju za to treba platiti. “Južnjak” zapravo pokazuje koliko je težak život poljoprivrednika, seljaka, kojemu jedan prolom oblaka, mraz, snijeg ili zaraza stoke može uništiti egzistenciju. Oscara je te godine Renoiru oteo jedan drugi genijalni egzilant, Billy Wilder, ali ne bi bila greška ni da ga je dobilo ovo sjajno djelo, oda ljudskoj spremnosti za slobodu i rizik. Boris Rašeta recenzira što je gledao prije koji tjedan za Novosti

Deseci tisuća građana okupili su se u Zagrebu na mirnom prosvjedu “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku” povodom afere s opasnim otpadom u Gospiću. Povorka se s Tomislavca preselila na dupkom pun Trg bana Jelačića. Prosvjednici i brojne ekološke građanske inicijative traže hitnu sanaciju terena, utvrđivanje odgovornosti te zabranu uvoza otpada. Iz Vlade poručuju da postupaju sustavno i transparentno, dok oporbu optužuju za politikanstvo. Index, Jutarnji, tportal, N1

• Stotine transparenata u Zagrebu, ne štede nikoga (Jutarnji)
• Traju govori, ljudi skandiraju: “Odlazi, HDZ!” (Index)
• Reporteri Jutarnjeg lista popeli su se na pozornicu na Trgu bana Josipa Jelačića, a tu je i velika galerija fotki (Index)
• Komentari na Forumu

Otpijao je gutljaj kave u svom uredu u Banskim dvorima. Kratko je pogledom odmjerio svog ministra pravosuđa Damira Habjana. Kako on pazi na sebe, ni grama sala, uvijek fin, odmjeren. I nekako dosadan, pomislio je Andrej. Onda je opet krenuo skrolat po mobitelu. Po tko zna koji put tog jutra nanovo je pogledao snimku u kojoj ličko-senjski župan Ernest Petry strastveno ljubi ženu crne kose u nekakvu pabu u Gospiću.

Nešto ga je neopisivo, možda čak demonsko privlačilo u tom tajno snimljenom videu koji je zadnjih dana iskakao na svim mogućim portalima, na TV ekranima. Kako se usudio, kako je tako opušten?, pitao se Andrej. Iako je tog župana Ernesta on već jednom javno upozorio da pripazi na ponašanje. Bilo je to kad ga je ova ista crna žena koju sad razuzdano ljubi na snimci, gađala pepeljarama, čašama, upaljačima u nekom kafiću u Novalji, u kojoj Ernest ima raskošan stan. Ernest je pun nekretnina, love, ima još to otmjeno ime, prezime, Ernest Petry. Kao neki plemić. Ernest Petry, pa to zvuči puno otmjenije nego Andrej Plenković, pomislio je Andrej.

“Damire, iskreno mi recite, tko vam je ljepši muškarac, župan Petry ili ja?” upitao je ministra pravosuđa.

“Kako me to uopće možete pitat, pa vi”, odvratio je ministar.

Možda tebi zbilja i jesam, izgovorio je u sebi Andrej. Nova zgoda Nacionalne groupie

• Organizatori uoči prosvjeda uputili sedam zahtjeva Vladi: objavljivanje plana sanacije, hitno uklanjanje otpada, sveobuhvatni monitoring… (Index), krenuli prvi autobusi, pratili ih uz baklje (Index)
• Prema široj rekonstrukciji događaja, odlaganje u Gospiću počelo je već krajem 2021. Građani tvrde da su već od 2022. fotografirali i prijavljivali kamione, neugodne mirise i sumnjive noćne dolaske. Građanska inicijativa “Gospić je naš dom” još je u ožujku 2025. tražila da se zakopani otpad barem privremeno pokrije kako kiša ne bi prolazila kroz njega i povećavala rizik od ispiranja zagađenja (Index)
• Na pitanje hoće li u ponedjeljak doći na sprovod Ratku Mladiću, Vučić odgovorio je kako taj dan već ima dogovorene obaveze (Nova.rs, Nacional)
• Hrvatsku očekuje još nekoliko uglavnom sunčanih i vrućih dana, no aktualni prognostički modeli za sredinu idućeg tjedna pokazuju znatnu promjenu, osjetno zahlađenje u srijedu (Index)
• HZJZ: Mladi kasnije stupaju u spolne odnose, no raste broj infekcija (HRT)
• Volkswagen bi kroz tri godine mogao ugasiti marku Seat (Bug)

Profesor Branimir K. Hackenberger i dr. sc. Tamara Đerđ sa Sveučilišta u Osijeku besplatno su objavili knjižicu “Otpad na području Like” u kojoj ličku ekološku krizu objašnjavaju činjenicama, a ne politikom. Index

Ključni uvidi:

• Opasne vode: Svaka godina odgode sanacije stvara novih ~10.000 m³ opasne procjedne vode.
• Slijepa pjega: Rutinskim analizama vode ne primjećuje se čak 79% potencijalno opasnih tvari.
• Problem krša: Onečišćenje se kreće brzo, a testiranja 4 puta godišnje imaju tek 2-5% šanse da ga uopće detektiraju.
• Financijski šok: Na svaki euro ilegalne zarade dolazi 9 eura javnog novca za sanaciju (ukupno oko 35 mil. €).

Autori pozivaju građane na informiranost, a znanstvenike na prekid šutnje. Knjižica je besplatno dostupna za preuzimanje na Google Driveu.