"Ne trebate spaliti knjige da biste uništili kulturu. Dovoljno je navesti ljude da ih prestanu čitati"
Prije 70 godina objavljen SF roman Raya Bradburyja “Fahrenheit 451”
Roman “Fahrenheit 451” (naslov se odnosi na temperaturu u fahrenheitima na kojoj papir gori) doživio je bezbroj izdanja i referenci u popularnoj kulturi. Roman govori o društvu koje je zabranilo sve knjige i u kojem specijalne postrojbe pale svaki primjerak koji nađu, kažnjavajući načitane prijestupnike. Ovo kapitalno djelo znanstvene fantastike objavljeno je 1953. i odmah su počela nagađanja na koje se društvo pisac referira. Autor je to otkrio u radijskom intervjuu iz 1956.: glavni kontekst njegove knjige bila je antikomunistička histerija u SAD-u ranih pedesetih, tzv. “lov na vještice” pod vodstvom republikanskog senatora Joea McCarthyja. “Mnogi su se tada bojali vlastite sjene, postojala je prijetnja da će se knjige spaljivati”, rekao je Ray Bradbury. Roman je alegorija, tvrdio je, simbolički prikaz društva koje postaje sve gluplje, represivnije i destruktivnije, a spalitelji knjiga predstavljaju snage koje skreću pažnju javnosti s istine služeći se lažima, poluistinama ili sumnjivim “zamjenama za znanje”. Tportal
Klasik znanstvene fantastike iz 1950. godine, Marsovske kronike zbirka su međusobno povezanih priča o ljudskoj kolonizaciji Marsa. Ljudi stižu na Crveni planet u potrazi za novim početkom, no ubrzo uništavaju izvornu marsovsku civilizaciju i ponavljaju pogreške koje su već počinili na Zemlji. Kroz priče koje se protežu kroz desetljeća Ray Bradbury prikazuje dolazak istraživača, osnivanje naselja, sukobe s Marsovcima i naposljetku – tiho samouništenje čovječanstva – piše u opisu knjige. Znanstvena fantastika je s ovom knjigom prešla iz jeftinih šund-časopisa u mainstream književnost. Umjesto na tehnologiju i svemirske borbe, Bradbury se usmjerio na duboka filozofska pitanja, tugu i metaforički izraz. Djelo donosi oštru kritiku američkog kolonijalizma kroz usporedbu naseljavanja Marsa s povijesnim osvajanjima Amerike, dok istovremeno oslikava tjeskobu atomskog doba i opasnosti od nuklearnog uništenja te pretjeranog oslanjanja na tehnologiju.