Prijepori oko Zakona o audiovizualnim djelatnostima - Monitor.hr
29.06.2018. (08:05)

Prijepori oko Zakona o audiovizualnim djelatnostima


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Jedan sunčan dan, zastava, proljeće i puna trpeza

Zrinka Pavlić: ‘Proslava’ je mračan, turoban i potresan film. O njemu nećete moći prestati razmišljati

Snimljen prema romanu Damira Karakaša govori o Miji, bivšem vojniku ustaške vojske, koji se pred zimu 1945. godine skriva po šumama i gorama nadomak rodnog zaselka u Lici, nastojeći izbjeći sudbinu kakvu su bivši ustaški vojnici u to doba redovito doživljavali kada bi ih pobjednici uhvatili. Redatelj Bruno Anković i njegova ekipa vrlo su sugestivno dočarali što sve nastaje iz bijede i kako je lako zarovati po ranama siromašnih i potlačenih, gladnih, nesretnih i uplašenih. Zrinka Pavlić za tportal.

29.07.2023. (22:00)

Hrvatska kinematografija planski, u čemu današnji HAVC igra ključnu ulogu, bježi od teških tema, pogotovo onih koje nisu u interesu stranke na vlasti

Josip Mlakić: Ključni kriterij hrvatskog filma je “netalasanje”

 | Author: Emica Elvedji/PIXSELL

Svi kojima je stalo do hrvatskog filma sjećaju se perioda kratkotrajne vlade tragikomičnog Tihomira Oreškovića, kad je vođena nesmiljena haranga protiv Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i njezina ravnatelja Hrvoja Hribara. On je uz Alberta Kapovića podigao ovu instituciju na razinu svojevrsnoga kulturnjačkog čuda u koje se sa zavišću i divljenjem gledalo u cijeloj regiji. Često se i iz književnih krugova čula konstatacija kako bi bilo dobro napraviti instituciju koja bi se po uzoru na HAVC bavila plasmanom hrvatske književnosti u svijetu. Hribar će ostati upamćen kao čovjek koji je dao nevjerojatan zamah hrvatskoj kinematografiji, višestruko povećavši budžet HAVC-a, stvorivši stabilnu platformu koja je omogućila svojevrsni kontinuitet u broju filmova koji su se na godišnjem nivou financirali. Na njegovo mjesto je postavljen Daniel Rafaelić, kojeg je dvije godine kasnije, 2019., zamijenio Chris Marcich, Amerikanac hrvatskog podrijetla. To je, iz današnje perspektive, bio početak kraja zlatnog doba HAVC-a. Express

 

25.04.2023. (16:00)

Hoćemo li napokon gledati i taj film?

Marcich: Predrasude prema hrvatskom filmu tek treba izbrisati

Nakon nedavne akcije “Otkrij naš novi film” kojom je promovirano deset novih dugometražnih hrvatskih filmova, HAVC slavi 15 godina osnutka kroz kampanju. Stari-novi ravnatelj istaknuo je kako je domaća kinematografija u uzlaznoj putanji, ali i dalje treba raditi na tome da se publika oslobodi predrasuda koje ima prema hrvatskom filmu. Iza Marcicha je mandat obilježen pandemijom, a za iduće četiri godine očekuje intenzivan rad i fokus na provedbu novog Nacionalnog programa kojega bi Vlada trebala uskoro donijeti. Nužno je, smatra, povećati bazu filmskih djelatnika, a predlaže i povećanje PDV-a kino prikazivačima, s obzirom na iznimno mali doprinos domaćoj filmskoj industriji od prodaje kino-ulaznica. Tportal

10.04.2023. (18:00)

Stara boljka hrvatskog filma

Zašto Hrvati ne vole domaće filmove? Zato što su dosadni

NOSILA JE RUBAC ČRLENI - Kino Metropolis

Prošle godine završeno je 8 filmova u koprodukciji te još 13 koji su većinski financirani iz domaćih izvora. E, od tih 13 samo su 3 do kraja godine imala više od 15.000 gledatelja: “Marginalci”, “Šesti autobus” i “Nosila je rubac črleni” – dok su svi ostali iz 2022. izašli s manje od 10.000 gledatelja. Zaigramo li se detaljno – što nećemo jer bi predugo trajalo – s iznosima potrošenima za produkciju i postprodukciju te brojnošću publike, mogli bismo lako zaključiti da je za svakoga gledatelja žanrovski uobičajenog domaćeg filma izdvojeno od 100 do 130 eura javnog novca. E sad, koliko bi mučenika koji su kupili kartu za kino više voljelo da je tu lovu dobilo na račun ne vrijedi nagađati jer se odgovor zna: svi koji nisu u srodstvu, ljubavi i prijateljstvu s članovima ekipe, a i neki koji jesu, samo to neće reći zbog mira u kući. Express

 

21.10.2022. (16:00)

Ovako nešto još niste gledali

Illyricvm (2022) – domaći povijesni film o Ilirima

Radnja filma zbiva se na našim prostorima 37. godina prije nove ere. Liburnskog pastira Volsusa sa sobom povede rimska jedinica čiji se naoko jednostavan zadatak skupljanja poreza pretvori u neočekivan sukob s naizgled pokorenim ilirskim plemenima. Jedna od najvažnijih karakteristika ovog filmskog projekta je znanstveno potkrijepljena rekonstrukcija izgleda, kostima, rekvizita, jezika, ponašanja i socijalnih protokola Ilira u specifičnom povijesnom trenutku. Najveći dio ilirskih i rimskih kostima je ručno izrađen od materijala bojanih prirodnim bojama, na način koji je zaista bio korišten u to doba. Tportal o najavi još prije par mjeseci koji je ovih dana u kinima, recenzirao ga i Polimac za Jutarnji. Diskutira se i na Forumu.

17.12.2020. (11:15)

HAVC će sufinancirati nove filmove Radislava Jovanova i Pavla Marinkovića

01.08.2020. (14:00)

Tereza 37 u raljama života

Polimac: Revolucionarna priča o udanoj ženi u lovu na muškarce: Najbolje su joj jednokratne veze…

To što vas priča drži intenzivno zahvaljujemo odličnom scenariju Lane Barić, koja je zakoračila u prostore potpuno nepoznate domaćem filmu, a pritom je sebi stvorila ulogu kakvu joj dosad nisu ponudili. Znamo je kao patnicu iz tjeskobnih drama “Šuti” i “Ti me nosiš”, no ovdje je malo drukčija situacija: isprva vam se čini da se ponavlja stara matrica dok glumi ženu koja je četvrti put pobacila, međutim, kad odluči prekinuti taj niz, mora promijeniti i ponašanje… Nesumnjivo, odlično zaokružena drama koja bi u kinima (ukoliko se ta uskoro otvore) mogla privući solidan broj gledatelja. Komentira Nenad Polimac za Jutarnji list

20.07.2020. (12:30)

Film i sve pomalo

Danilo Šerbedžija u intervjuu o novom filmu “Tereza 37”

Tereza je mlada udana žena koja ima životne probleme – kakve, a i kako će se s njima izboriti za svoj identitet i sreću – to nerado otkriva redatelj filma “Tereza 37” Danilo Šerbedžija. Ali pokazat će nam to Lana Barić, prvakinja zagrebačkog HNK, u glavnoj ulozi Tereze, koja je ujedno i scenaristica filma koji se čeka s nestrpljenjem. Jutarnji list

 

13.07.2020. (18:30)

O filmu i popratnom jazzu

Milan Trenc snima film po Hektorovićevu Ribanju i ribarskom prigovaranju i komentira aktualne događaje

“Zapravo, htio sam oslikati kako je izgledalo putovanje nakon kojeg je Hektorović napisao tu knjigu. Ja čak ne ekraniziram tu knjigu nego pokušavam na osnovi ideja iz knjige zamisliti kako je to izgledalo u stvarnosti”, izjavljuje Trenc opisujući proces nastajanja filma realističkom metodom kakvu je koristio i sam Hektorović. O njegovim pogledima na Hektorovića, ali i hrvatski filmu, HAVC, okončane izbore te život u Americi pročitajte u intervjuu  na Tportalu.