Problem sa religioznima je da uvijek misle da su u pravu - Monitor.hr
08.09.2015. (06:55)

Svet i svijet

Problem sa religioznima je da uvijek misle da su u pravu

U posljednje vrijeme javnosti se servira dosta religioznih gledišta koja ljudima govore kada smiju živjeti i umrijeti, te s kome se ne smiju vjenčati, piše Guardian. Nadbiskup Justin Welby tražio je odbijanje prijedloga zakona o eutanaziji u Velikoj Britaniji, papa Franjo (iako je liberalniji od svojih prethodnika) i dalje misli da je abortus grijeh, a matičarka iz Kentuckyja Kim Davis odbija vjenčavati gay parove zbog svojih religioznih uvjerenja.


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Mir s tobom

Više od 69% Hrvata vjeruje u Boga, trećina misli da Crkva ima pozitivan utjecaj

Žene su češće religiozne, a vjernika je više među starijima i u manjim mjestima. Najmanje religioznih je među najobrazovanijima i stanovnicima Sjevernog Jadrana. Gotovo trećina vjeruje u Boga, ali ne i u religijska pravila, a četvrtina tvrdi da je religiozna. Da su čvrsto uvjereni vjernici kaže njih 14 posto. Ateista je nešto manje od 10 posto. Petina ide na misu samo na blagdane, a jednako toliko je i onih koji ne idu nikad. Gotovo nikad je treći najčešći odgovor. Utjecaj Katoličke crkve na društvo je dobar – s tom se tvrdnjom ne slaže gotovo 40 posto građana. Manje od trećine se slaže, a dobar dio je ravnodušan. Istraživanje Promocije plus za RTL Danas. Index

27.05. (22:00)

U jednadžbi sve štima – ako ne pitaš za smisao

Šikić: Ontološki dokaz Kurta Gödela logički vodi do Boga koji nužno postoji. No, taj “matematički” Bog dijeli malo toga s božanstvima stvarnih vjera

Postoji više filozofskih argumenata za postojanje Boga: dizajnerski, etički, uzročni i logički – no nijedan ne opisuje konkretne bogove religija. Ontološki argument potječe od Anselma, Descartesa i Leibniza, koji definiraju Boga kao savršeno biće koje mora postojati, jer bi inače bilo manje savršeno. Gödel je razvio formaliziranu verziju tog argumenta, no nije ga objavio iz straha da ga ne smatraju vjernikom – jer je dokaz bio logička vježba, a ne teološka izjava. U konačnici, pitanje nije postoji li Bog, nego je li logički dopušten da postoji. Njegov dokaz sadrži niz precizno definiranih logičkih formula i teorema, uključujući definiciju Boga, nužno postojanje i zaključak da takvo biće mora postojati u svakoj mogućoj stvarnosti – barem na papiru. Matematičar Zvonimir Šikić za Ideje.

20.10.2024. (13:00)

Vjerujem, ne vjerujem

Znanstveni proces, iako nije nepogrešiv, vodi do boljeg razumijevanja svijeta od bilo koje druge postojeće metode

Znanstvena metoda predstavlja sustavni pristup istraživanju svijeta. Temelji se na postavljanju hipoteza, njihovom testiranju kroz promatranje, eksperimentiranje i izradu modela te formiranju zaključaka na temelju dobivenih podataka. Znanstvene teorije ne predstavljaju apsolutne, vječne istine, već privremene konstrukcije koje trenutno najbolje tumače svijet, a mogu se mijenjati kako dolazi do novih otkrića. Religijska uvjerenja uglavnom se temelje na vjeri u određene dogme i postulate koji se ne mijenjaju i ne ovise o vanjskim dokazima. Vjernici svoju vjeru temelje na svetim spisima, duhovnim autoritetima, tradiciji i osobnim iskustvima, a ta vjerovanja ne moraju nužno biti podložna empirijskoj provjeri, iako neka nedvojbeno jesu. Bitno je razumjeti da povjerenje u znanost nije isto što i slijepa vjera. Ono se temelji na potvrđenom iskustvu da znanstvena metoda pruža najpouzdanije rezultate u objašnjavanju prirodnih pojava. Ključna razlika između religijskog i znanstvenog znanja leži u pristupima istini. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

21.04.2024. (13:00)

Što se krije iz reggae ritmova

Rastafarijanizam: jedna od namjlađih religija, nije toliko vezana uz glazbu i uživanje lakih droga

Nastala tek 30-ih godina prošlog stoljeća, temelji se na kršćanstvu, a donekle i na judaizmu. Rastafarijanci prihvaćaju Stari i Novi zavjet, ali ne jedu svinjetinu. Vjeruju u to da su crnci “odabrani narod” i jedan od plemena drevnog Izraela. Boga zovu Jah, što je skraćenica od Jahve. Filozofiju ispravnog života nazivaju “živost” (eng. livity), koja uči da u svemu postoji životna energija, dodijeljena od Boga. Sustav je patrijarhalan i doslovnije se drži religijskih tekstova proizašlih iz kršćanstva i judaizma. Rastafarijanci općenito zapadno društvo smatraju novim Babilonom, a najgore njegove manifestacije su kapitalizam i kolonijalizam. Ono što je za Židove Jeruzalem, to je za rastafarijance Zion, što je također pojam iz Biblije. Za njih je “obećana zemlja” Afrika, točnije Etiopija. Blagdan, koji se obilježava 21. travnja, odnosi se na dan kada je Haile Selasije (Ras Tafari), car Etiopije, posjetio Jamajku 1966. Branimir Perković za Index.

26.11.2023. (14:00)

Pomolimo se

Porobija: Kršćanstvo na Zapadu je u slobodnom padu. Tim putem ide i Hrvatska

Kršćanstvo je svjetski najbrojnija i najraširenija religija na svijetu s otprilike 2.4 milijarde sljedbenika. Statistika zvuči i dalje vrlo povoljno za kršćanstvo, ali na Zapadu – upravo na onom teritoriju gdje je bilo ideološki i financijski najjače – ono se strmoglavo približava danu kad će postati beznačajna manjina. Situacija za kršćanstvo postaje još dramatičnija kad brojkama ne pristupamo čisto statički nego dinamički i promotrimo trendove. Istočni dio Europe i dalje se čvrsto drži svoje religioznosti, poput Poljske gdje je i dalje 88 posto stanovništva kršćansko, no do sredine ovog stoljeća taj će broj, prognozira se, biti gotovo upola manji. Kod nas se slijede trendovi Zapada: sve će više ljudi odlaziti, što u neke necrkvene oblike duhovnosti, što u ateizam i agnosticizam (koji su već narasli u Hrvatskoj). To samo jasno govori da uvođenje vjeronauka u škole i puno veća javno-politička prisutnost Crkve nije dovela do učvršćivanja tradicionalne religije u Hrvata. Željko Porobija za Index.

22.10.2023. (14:00)

Kad si svoj i ideš protiv struje

Samouki umjetnik naslikao Sudnji dan u crkvi gdje svećenici stoje u redu za pakao, svećenik nije uklonio sliku, već srušio cijeli zid

Anegdota iz naslova samo je jedna od mnogih ovog vremešnog umjetnika Zvonimira Krancelbindera (97) iz Podravine, čije je cijelo dvorište ukrašeno skulpturama koje je sam izradio, kao i sakralnim pa i apokaliptičnim natpisima. Samouk je slikar, a u svijet boja ušao je izučivši soboslikarski zanat. Kao vjerniku, sakralnost se do dana današnjeg proteže njegovim radovima. No on suprotstavlja vjeru crkvi na koju ne gleda blagonaklono. Svećenici su prva buržoazija. Stalno prilagođavaju svoj nauk kako bi pogodovao toj privilegiranoj kasti. Kritičan je i prema hrvatskom društvu koje se deklarira kao demokratsko. Kaže, stotine je stranaka, a naznakama bilo kakve ideologije niti traga. Imao je burnu mladost, preživio i Drugi svjetski rat, a zbog svojeg je izričaja bio i na meti UDBE. Slike koje danas izlaze iz njegova ateljea obiluju socijalnom tematikom. Prikazuju seljački, kmetski život kojem je zajednički nazivnik bijeda. Vidite po mojim radovima da nisam desničar niti ljevičar. Nitko od njih nema ideju za koju bi se čovjek mogao uhvatiti. Kaže da živi od 79 eura mirovine, ali srećom pomažu mu supruga i sin. Glas Podravine

16.10.2023. (13:00)

Tad bi ga trebalo izmisliti

Žižek: Kada Bog ne bi postojao

Često se tvrdi kako je religija sposobna loše ljudi navesti da čine dobro. Međutim, poučeni suvremenim iskustvima, radije bismo se trebali držati mišljenja Stevea Weinberga, koji kaže da bi bez religije dobri ljudi jednostavno radili dobre stvari, a loši ljudi loše. Samo nešto ideološki isključivo poput religije može navesti dobre ljude da čine loše stvari. Dostojevski je upozoravao na opasnosti anarhičnog, bezbožnog moralnog nihilizma, pišući: “Kada Bog ne bi postojao, sve bi bilo dopušteno”. No, nije mogao biti više u krivu! Jer, lekcija koju svakodnevno učimo iz suvremenog terorizma nam jasno govori: “Ako Bog postoji, tek onda je onima koji vjeruju da djeluju u ime Boga baš sve dozvoljeno, pa i da se bombama raznese stotine nedužnih prolaznika”. Jer najvažniji cilj svake religijske ideologije je dobre ljude navesti da čine užasne stvari. Misli Slavoja Žižeka prenosi XXZ.

06.10.2023. (16:00)

Vjerujem, ne vjerujem

Najstarija religija je hinduizam, iako ima i starijih duhovnih praksi

Oko 85 posto stanovnika na Zemlji izjašnjava se vjernicima. Od svih organiziranih religija, vjeruje se da je hinduizam najstarija, koja postoji više od 4 tisuće godina. Međutim, ni to nije nastalo “preko noći”, već je i sam hinduizam kroz stoljeća mijenjao svoj oblik i način prakticiranja. Većina znanstvenika vjeruje da je hinduizam proizašao iz niza kulturnih, duhovnih i filozofskih tradicija koje su se razvijale tisućama godina oko doline Inda gdje se nalazi današnji Pakistan, sjeveroistočni Afganistan i sjeverozapadna Indija. Danas ima otprilike 1,03 milijarde sljedbenika, oko 15 posto svjetske populacije. Većina tih sljedbenika živi u Indiji. Najraširenija vjera je kršćanstvo, slijede ga islam, a iza hinduizma najviše je zastupljen i budizam. Pokraj ostalih vjera kao što je judaizam, taoizam, šintoizam i druge, valja napomenuti kako oko 400 milijuna ljudi prakticira lokalne tradicijske duhovne prakse, najviše u Africi, Kini, Australiji i drugdje. IFL Science

21.09.2023. (01:00)

Propucani Japan

Atentat na Shinza Abea otvorio pitanje utjecaja religijskog kulta u tamošnjoj politici

Shinzo Abe je otišao u mirovinu dvije godine ranije, ali budući da je bio japanski premijer s najdužim stažem, njegovo je ime imalo težinu. U policijskoj stanici u Nari 41-godišnji osumnjičenik po imenu Tetsuya Yamagami priznao je napad jedva 30 minuta nakon što je povukao obarač. Zatim je ponudio motiv koji je zvučao previše neobično da bi bio istinit: smatrao je Abea saveznikom Crkve ujedinjenja, religijskog kulta tzv. moonisa, istaknuvši kako on nije ni bio glavna meta. Istražitelji su proučili Yamagamijeve tvrdnje i, na svoje iznenađenje, ustanovili da su istinite. Atentat je razotkrio duboke podjele oko naslijeđa Abea, kojeg neki veličaju zbog obnove japanskog utjecaja u svijetu, a drugi ga kude zbog opasnog vraćanja u ratnu prošlost zemlje. Utjecaj moonisa na Abea i LDP i dalje je aktualno pitanje, a u studenom prošle godine Kishidina vlada – željna da ukloni ljagu sa svog imena – otvorila je istragu koja bi mogla ugroziti pravni status Crkve ujedinjenja u Japanu kao religije. To bi mogao biti smrtonosan udarac i moglo bi pokrenuti pitanja o ulozi Crkve u ostalih 100-tinjak zemalja u kojima je prisutna, uključujući i SAD. Index