Projekt za sigurniji promet: Robot pomaže pješacima da prijeđu cestu - Monitor.hr
24.10.2022. (12:00)

Da prometna patrola odmori malo

Projekt za sigurniji promet: Robot pomaže pješacima da prijeđu cestu

IPA2X je eksperimentalni projekt razvijen u Milanu kako bi se demonstrirala učinkovitost robota u prometnoj sigurnosti. Opremljen kamerom i različitim senzorima za navigaciju, detektira prisutnost djece i sposoban je komunicirati s onima za volanom automobila kako bi ih obavijestio o prisutnosti ranjivih sudionika u prometu. IPA2X šalje optičke signale pješacima i vozačima, tako da svaki od njih dobije ispravnu poruku, baš kao što to već biva sa semaforima. Razvijen na europskoj razini i financiran od strane Eit Urban Mobility, robot je pratio učenike četvrtih i petih razreda škole Arcadia, koja se nalazi u četvrti Gratosoglio. Revija HAK


Slične vijesti

Ponedjeljak (14:00)

Pa se ti i dalje prebrzo vozi

Legalno varanje: u Francuskoj svatko uz cestu smije postaviti lažne radare

Ali s jasnim pravilima. Kante za smeće, poštanski sandučići, PVC cijevi ili čak hladnjaci, sva su sredstva dopuštena s ciljem da prevare vozače i da uz minimalno uređenje izgledaju kao prometne kamere. Lažni radari nisu zabranjeni zakonom. Tvrtke također legalno prodaju ovu vrstu proizvoda na tržištu. No dozvoljeno je instalirati lažni radar na zemljište koje je u vlasništvu osobe ili tvrtke koja ga postavlja. Ne smije ga se postavljati na javnoj površini. Revija HAK

 

10.06. (15:00)

Vi koji stalno držite papučicu gasa, sad ste gotovi

Nova prometna kamera: Vidi sve, navodno ne griješi i snima na rekordno visokim brzinama

Poljska tvrtka Vitronic Machine Vision jedna je od vodećih na ovom zanimljivom tržištu čiji je primarni interes obuzdati nestašne vozače. Upravo je poljskoj prometnoj policiji isporučila niz svojih novih uređaja, nazvanih Poliscan, koji jamče izvrsne performanse. U Vitronicu kažu da se njihove snimke ne mogu oboriti na sudu, odnosno da su svi aparati atestirani i precizni. Drugo, s kućištem koje podsjeća na stup, kamere snimaju u svim smjerovima, a jedan mjerni sustav prati nekoliko prometnih traka. Kamere mogu detektirati promet koji se približava i koji se udaljava, snimiti vozila koja se kreću jedno iz drugoga. Sve to osigurava besprijekorno snimanje prekršaja, čak i u gustom prometu. Vitronic svoj novi uređaj prodaje u tri konfiguracije, kao stup s nizom kamera, na tronošcu ili u kućištu koje podsjeća na stražnji dio kamp kućice. Revija HAK

27.05. (16:00)

Inače vožnja natrag u autoškolu

Vožnja urikverc: samo na kratkom dijelu ceste s paljenjem “svih četiri”, inače kazne i do 920 eura

Zakon kaže kako vozač, koji se namjerava kretati vozilom unatrag, može to učiniti samo na kratkom dijelu ceste i ako time ne ugrožava ili ne ometa druge sudionike u prometu. Također, napominje se kako za vrijeme kretanja unatrag na vozilu moraju biti uključeni svi pokazivači smjera, nešto što se uči u autoškoli, ali se brzo zaboravlja. Postoje i ona mjesta gdje je izričito zabranjena bilo kakva kretnja unatrag, a to je autocesta, što je i logično zbog velikih brzina kojima se automobili kreću. Postoje i one situacije za koje Zakon nalaže da je obvezna kretnja unatrag, a to je u slučaju mimoilaženja na uskim cestama. N1

15.05. (16:00)

Dosadili im brodovi, a i mostovi su im mrski

Norvežani grade 27 kilometara dugačak podvodni tunel Boknafjord, troškovi i do tri milijarde dolara

Za nekoliko godina vozači više neće koristiti trajekte. Za stanovnike okolnih gradova to će zasigurno biti velika pogodnost. Što znamo o investiciji koja je trenutno u izgradnji? Tunel će povezivati grad Randaberg, koji se nalazi sjeverno od Stavangera, s gradom Boknom. Osim glavnog tunela, izgradit će se i dodatni priključak duljine 4,1 km do otoka Kvitsøy. Obje rute bit će povezane karakterističnim kružnim tokom. Jedinstveni objekt nalazit će se čak 390 m ispod razine mora na svom najdubljem mjestu, a istovremeno 92 m ispod samog dna. Naravno, kako bi se osigurala sigurnost putnika, na svakih 250 metara bit će izlazi za slučaj opasnosti, a na svakih 500 metara i posebne dvorane. Cjelinu će nadzirati set kamera koje će sliku prenositi u poseban kontrolni centar, a promet će se nadzirati s tri različite lokacije. Revija HAK

07.04. (01:00)

Veži se i ne tipkaj po mobitelu

Diljem Hrvatske niču nove kamere za nadzor brzine, snimat će i unutrašnjost vozila

Zadnjih dana svakodnevno pristižu fotografije kako se postavljaju nove kamere u Zagrebu i okolici, a taj prizor čest je i u drugim dijelovima Hrvatske. Plan je ugradnja 111 kućišta, za koje je nabavljeno 37 kamera. Naime, nije u svakom kućištu neprestano i kamera. Ovisno o planu djelovanja, kamere se sele na pojedine lokacije. S obzirom na to da seljenje tih kamera nije toliko zahtjevan posao, policija vjeruje kako će vozači postati oprezniji na svih 111 lokacija diljem Hrvatske. I nije to sve – do kraja godine stiže još 40-ak kućišta, ali i dvadesetak novih kamera. Za sada su uočene kamere Gatso T-Series, koje se na našim prometnicama koriste još od 2019. godine. Riječ je o kamerama koje imaju sposobnost praćenja i nekoliko prometnih traka, a pored nadzora brzine, pokrivaju i nadzor putničke kabine. Tako imaju sposobnost zabilježiti koristi li vozač na nepropisan način mobilni uređaj ili možda on, kao i suvozač, ne koriste sigurnosni pojas. Autonet

04.03. (11:00)

Bježim odlazim, van iz ovog grada...

Rješenje za gužve u Zagrebu: Prometna policija i automatski semafori

Osim neplanske izgradnje grada i povećanja broja automobila na cestama, gužve izazivaju radovi i manje prometne nesreće. Zadnje vrijeme do te mjere da je nesnosno. U slučaju prometnih nesreća trebalo bi apelirati ostalim vozačima da se što prije maknu s prometnica, a prometni stručnjaci rješenje vide u prometnim polcajcima koji bi manualno usmjeravali promet, kao i automatiziranim semaforima., odnosno automatskom upravljanju prometom:Nama su semafori, nažalost, u Zagrebu – glupi. Stari su i većina ih je glupa, ne mogu promijeniti signalni plan ovisno o prometu. Dok se ne uvede sustav automatskog upravljanja prometom, mi teško možemo nešto napraviti kad se dogode incidentne situacije. Nama treba centralni sustav koji će onda omogućiti alternativnim pravcima više zelenog svjetla i veću propusnost. Index

05.02. (00:00)

Gužve i vikendom

Željko Marušić kod Stankovića: Električni automobili su precijenjeni

Prometni stručnjak je u Nedjeljom u 2 rekao kako promišlja o povećanju sigurnosti cestovnog prometa, učinkovitosti prometa i ekologiji. Smatra da su električni automobili precijenjeni i ne savjetuje da ih se kupuje za obitelj, pogotovo oni koji žive od svojih primanja jer isplativost može biti upitna. Upitno je također da manje zagađuju, da nema buke, da su manji troškovi vožnje, te da se lakše održavaju i da je veća sigurnost. Za Rimca smatra kako je dobar za promociju Hrvatske, iako smatra da mu je projekt, ovako kako je zamišljen, neostvariv. Autonomna vožnja poput robotaksija je budućnost, a ulaganje u željeznicu nama nije isplativo, smatra. Novi sustav beskontaktne naplate cestarine donijet će sigurnost, zaključuje. Kao rješenje za gužve u Zagrebu vidi sjevernu obilaznicu, izgradnju tunela ispod Sljemena prema Gračanima i povezivanje prema zapadnom dijelu. HRT

01.02. (00:00)

Stani, pazi, kreni

Zašto su svjetla na semaforu baš crvene, žute i zelene boje? Standard postavila željeznica

Prije semafora, vlakovi su već koristili svjetlosne signale kako bi olakšali promet, piše Tips and Tricks. Na prvim semaforima crveno svjetlo je označavalo zaustavljanje, bijelo kretanje, a zeleno oprez. Budući da je bijela boja uzrokovala probleme i noću se lako mogla zamijeniti s nekim drugim svjetlom, prešli su s bijele na zelenu boju, a kako se žuta lako razlikuje od ostalih boja, postala je znak za oprez. Crvena je boja s najvećom valnom duljinom, a to znači da je uočljiva iz većih udaljenosti. Standard za semafore uveden je 1935. godine, 15 godina nakon što ej uveden prvi semafor. N1

12.01. (09:00)

Raskružje

Amerikanci grade drugo ‘turbokružno’ raskrižje: biste li se snašli u njemu?

Turbokružna raskrižja su prvi put osmišljena u Nizozemskoj 90-ih godina prošlog stoljeća, a dizajnirana su s idejom da se dodatno poveća sigurnost. Za razliku od drugih kružnih tokova s više traka, oni imaju povišene razdjelnike traka koji sprečavaju vozače da mijenjaju trake dok voze u krugu. Cesta koja vodi do kružnog toka dizajnirana je tako da razvrsta vozače u trake prije nego što uđu u raskrižje. Tamo, pak, mogu jednostavno slijediti svoju traku, vozeći u raskrižju i završiti na ispravnom izlazu. Revija HAK