Projekt ZAGGREGATE: Novi model seizmičke obnove povijesnih gradskih blokova u Zagrebu

Zidovi imaju uši, a sada i bazu podataka

Projekt ZAGGREGATE: Novi model seizmičke obnove povijesnih gradskih blokova u Zagrebu

Na Građevinskom fakultetu u Zagrebu predstavljen je međunarodni istraživački projekt ZAGGREGATE, usmjeren na povećanje potresne otpornosti povijesnih zidanih blokova zgrada. Umjesto pojedinačnih objekata, projekt uvodi inovativan pristup obnovi na razini čitavih povezanih uličnih nizova. Inicijativu provodi Hrvatski centar za potresno inženjerstvo u suradnji sa švicarskim institutom EPFL, pod vodstvom profesora Josipa Atalića i dr. sc. Katrin Beyer. Kroz terenska mjerenja, laboratorijska ispitivanja i računalne simulacije razvijaju se smjernice za minimalno invazivnu obnovu. Cilj je bogato hrvatsko iskustvo u poslijepotresnoj obnovi baštine pretvoriti u model primjenjiv diljem Europe. Blaga & Misterije

obnova Zagreba Zaggregate

Prilika koja se propušta

Od 5,1 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti korisnicima do sada isplaćeno tek 43,6 milijuna

Točno godinu dana od kada je Europska komisija (EK) Hrvatskoj doznačila kompletan iznos bespovratnih sredstava odobrenih iz Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih u razornom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. godine, proći će za 18 dana. Ta sredstva Hrvatska treba iskoristiti u roku od 18 mjeseci, odnosno do lipnja 2022. godine. Eventualno neiskorištena sredstva, treba vratiti. Hrvatskoj je tako preostalo sedam mjeseci za trošenje oko 5,1 milijarde kuna bespovratne pomoći za sanaciju šteta nastalih u zagrebačkom potresu. Koliko je tih sredstava doista i iskorišteno do danas, a s obzirom na to da je za sedam mjeseci krajnji rok za njihovu potrošnju? Gotovo ništa. Proizlazi to iz odgovora kojeg je Faktograf dobio od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

obnova Zagreba potres

Spora obnova

Vanđelić: Od 650 milijuna kuna u proračunu potrošili smo samo 40 milijuna

Iako je Ministarstvo graditeljstva zaprimilo 12 860 prijava za obnovu, obrađeno je i poslano dalje tek 2,9 posto, tvrdi ravnatelj Fonda za obnoviu Zagreba Damir Vanđelić. Po njemu je potrebno ubrzati procese jer se potrošilo samo 40 od 650 milijuna proračunskih kuna predviđenih za obnovu. Kao poseban problem istaknuo je cijene u programu mjera, a iznio je i mišljenje o tome da bi privatne zgrade trebali obnavljati privatni vlasnici, dok bi se država brinula o potresnoj otpornosti zgrada te financirala taj dio. Tportal

Damir Vanđelić obnova Zagreba

Nema obnove dok traju odmori

Orešković o obnovi Zagreba: To je obmana, ne obnova

Dalija Orešković, saborska zastupnica Centra gostovala je u emisiji Novi dan N1 gdje je komentirala obnovu Zagreba, odnosno izmjenu Zakona o obnovi te navela kako sumnja kako će se ona uskoro dogoditi ili barem ubrzati: Ne možemo sa zrnom razuma očekivati da će oni ljudi, koji od početka nisu imali plan, strategiju ni ideju kako bi se Zagreb trebao obnoviti, doći nekoj naknadnoj pameti. Mislim da je ovo pokušaj stvaranja smokvinog lista ili da se u javnosti stekne dojam da se nešto radi. To je obmana, ne obnova. Temeljni problem je, kako kaže, strategija obnove: Ovako razorne posljedice trebale su biti prilika da se grad revitalizira, da se napravi cjelovita obnova, trebala se dati prilika urbanistima i arhitektima da se vidi koji su dijelovi grada i prije potresa bili derutni i kojim nekretninama treba dati novo ruho. Index

Dalija Orešković obnova Zagreba

Ali je ipak optimistična

Benčić: Situacija u Zagrebu je nešto gora od one u našim pesimističnim scenarijima

U gostovanju u emisiji Showroom na N1 Sandra Benčić dotaknula se niza tema, od kojih su procijepljenost i novi uvjeti za poduzetnike samo neke, a komentirala je i nedavna uhićenja u Zagrebu. Nije se reagiralo odmah jer se vidjelo da se radi o jednoj široj mreži i da se radi o većem broju kaznenih djela. Zato su toliko trajali izvidi, da bi se što više upletenih uhvatilo. Mi pozdravljamo ovo što se događalo (Index). Možda je najvažnija tema i dalje obnova Zagreba nakon potresa, za koju su formirani mobilni timovi kako bi se procesi ubrzali, dok se usput dotaknula i financijskog stanja u glavnom gradu, koja je lošija nego očekivana, ali nije nerješiva.

obnova Zagreba Sandra Benčić uhićenja u Zagrebu

Jedan imigrantski valić

Dekan Građevinskog: Za obnovu Zagreba godišnje treba 100 tisuća radnika

Obnova nakon potresa je jedan mega projekt za Republiku Hrvatsku koji stoji 42 milijarde kuna, a samo za Zagreb potrebno je godišnje 100 tisuća ljudi koji će raditi na obnovi – rekao je Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji se nada da će obnova potaknuti povratak ljudi u Zagreb. Kaže i da se kasni s početkom obnove.

obnova Zagreba potres u Zagrebu

Natječaji za poznatu ekipu

Bandić nakon potresa potrošio 200 milijuna kn na obnovu. Najveći dio tog iznosa dobilo je 10 tvrtki

Telegram je napravio računicu dosadašnje obnove Zagreba nakon potresa te došao do podataka da je od 22. ožujka pa do 18. studenoga Grad Zagreb imao 45 nabava zbog hitne sanacije, a kupna vrijednost ugovorenih poslova iznosi više od 198 milijuna kuna. Od toga je 138 kn otišlo u ruke deset tvrtki koje su najviše profitirale, a među njima se ističe Ing-grad s dogovorenim poslovima u vrijednosti 54 milijuna kuna. Tim-color d. o. o. utržio je 32 milijuna, Neving d. o. o. 5,5 milijuna, Kamrad 21 milijun kuna, MDK građevinar d.o.o. također otprilike 5,5 milijuna kuna, OZV-gradnja 3,7 milijuna, Kvantum d.o.o. 3,7 milijuna, a Salon bankarske opreme Ozimec d.o.o. 2 milijuna. Većinom su to tvrtke koje su već surađivale s gradom, a ostalih 30 posto utržile su druge tvrtke. Telegram

javni natječaji Milan Bandić obnova Zagreba

Čuvamo ono što valja

Arhitekt Otto Barić kandidira se za gradonačelnika Zagreba: Stare zgrade bez povijesne vrijednosti treba srušiti

“Mene zanimaju projekti i razvoj grada. Moja vizija je da Zagreb do 2030. postane jedna od ljepših srednje europskih metropola u kojoj se dobro živi” – kaže arhitekt Otto Barić u intervjuu Telegramu. Najavio je kandidaturu za gradonačelnika Zagreba (u svibnju izbori). Potres je bio okidač za odluku – smatra da sve zgrade izgrađene do 30-ih godina prošlog stoljeća nakon detaljne analize valja ili srušiti ili temeljito rekonstruirati ako predstavljaju trajnu vrijednost. “Od oko 1500 teško oštećenih zgrada valja odrediti one koje treba sačuvati jer imaju nespornu povijesnu vrijednost, a između 300 do 400 građevina valja srušiti i taj prostor iskoristiti za gradnju novih objekata”.

obnova Zagreba Otto Barić

Uzdrmani grad

Obnova Zagreba – liposukcija ruševina?

Tek pred užasnim, rađa se neslućena hrabrost! Ovako, kako danas stvari stoje, od obnove, popravke, restauracije ojačavanja našega glavnoga grada, ništa biti neće. A, onda, budimo realni – tražimo nemoguće… Totalno razrušeni Zagreb može se osoviti samo naporima utopijskih dimenzija. Valja ga iznova sagraditi kao prijestolnicu za 21.-22.-23. stoljeće, iz temelja novoga, piše Igor Mandić.

Igor Mandić obnova Zagreba

Cvjetat će tisuću afera

Selak Raspudić o obnovi Zagreba: Na pragu smo najvećeg sukoba interesa u povijesti Sabora

U ovom ćemo slučaju imati problem s korupcijom jer transparentnost neće biti u rukama Sabora već u rukama programa mjera koji će odrediti najviše cijene u toj javnoj nabavi – rekla je saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić sinoć u Otvorenom. Nalazimo se potencijalno na pragu najvećeg mogućeg sukoba interesa u povijesti Hrvatskog sabora. Ova konstrukcijska obnova uopće nije jasno definirana i ne zna se što točno sve obuhvaća. Hasanbegović je nekako povezao potres i Jugoslaviju, Tomašević upozorava na “lešinare” koji obilaze umirovljenike po centru Zagrebu i kupuju njihove stanove za male novce.

Marija Selak Raspudić obnova Zagreba Otvoreno

Mnogo vike ni za što

Fižulić: Zašto se digla tolika drama oko ulaganja javnog novca u privatnu imovinu uništenu u potresu?

Prijedlogom Zakona je predviđeno da Republika Hrvatska sudjeluje sa 60 %, a Grad Zagreb odnosno druge dvije županije s 20 % u financiranju „obnove konstrukcije zgrade“ prema Prilogu III „Tehničkog propisa o izmjeni i dopunama tehničkog propisa za građevinske konstrukcije“, koji je objavljen u Narodnim novinama 1. srpnja 2020. U tome dokumentu predviđene su četiri razine popravka, a kako se prva razina odnosi na popravak „nekonstrukcijskih elementa“ koji država i grad ne sufinanciraju, a takvih je zgrada 18 790, očito je da će obećani „seizmički certifikati“ biti u narednim godinama dodijeljeni samo onima čije su zgrade danas potpuno neupotrebljive i čije konstrukcije moraju biti obnovljene, pojačane ili moraju imati cjelovitu obnovu. Piše Goranko Fižulić za Telegram

Goranko Fižulić obnova Zagreba potres u Zagreb telegram

Zidovi imaju uši, a sada i bazu podataka