Pronađeno pismo koje pokazuje da je papa Pio XII. još 1942. znao za holokaust - Monitor.hr
17.09.2023. (22:00)

Naravno, i o tome su lagali. Punih 80 godina

Pronađeno pismo koje pokazuje da je papa Pio XII. još 1942. znao za holokaust

FELJTON – PAPA PIO XII. I VATIKANSKI APOSTOLSKI ARHIV (5/6) - Domoljubni radio

  • Papa Pio XII (Eugenio Pacelli), na čelu Vatikana od 1939. do 1958. godine, znao je detalje nacističkog pokušaja istrebljenja Židova u holokaustu još 1942. godine, prema pismu pronađenom u vatikanskim arhivima. Vijest je to koja se kosi sa službenim stavom Svete Stolice u to vrijeme da su informacije koje je imala bile nejasne i neprovjerene, piše Philip Pullella, ugledni vatikanist agencije Reuters. Vijest je objavio dnevni list Corriere della Sera naslovljenu “Pio XII je znao za Shoah: dokaz u pismu koje je 1942. napisao njemački isusovac”. Corriere piše o požutjelom pismu datiranom 14. prosinca 1942. godine koje je otkrio vatikanski arhivist Giovanni Coco. Poslao ga je njemački isusovac Lothar König, protivnik nacizma, Nijemcu Robertu Leiberu, osobnom tajniku Pia XII. Ovo je fundamentalni dokaz postojanja protoka vijesti o nacističkim zločinima koje su do Svete Stolice stigle dok je genocid trajao, piše Corriere.
  • Antonio Carioti podsjeća da Sveta Stolica nikad nije formulirala izričitu osudu Trećeg Reicha i režima, niti je Pio XII ikada jasno ukazao na Židove kao žrtve istrebljenja koje je u tijeku. Mnogo odlučniji u izražavanju neprijateljstva prema rasističkoj ideologiji Hitlerova režima bio je njegov prethodnik Achille Ratti, papa Pio XI.
  • Velika većina tadašnjih biskupa u Europi slijedila je politiku Vatikana prema kojoj se ne osuđuje nacistički režim, ali se pokušava pomoći ljudima iako su svi bili upoznati s grozotama koje Hitler čini. Nadbiskup u Zagrebu Alojzije Stepinac u potpunosti je slijedio politiku Pia XII. Jutarnji

Slične vijesti

20.07. (12:00)

Nema koncentracije

Faktograf: Bazen u radnom logoru nije dokaz nepostojanja holokausta

Fotografija je snimljena u radnom logoru Nováky koji se nalazi na području današnje Slovačke. U digitalnom obliku dostupna je na stranici Yad Vashema, svjetskog centra za sjećanje na holokaust, sa sjedištem u Izraelu. Fotografija zapravo prikazuje radni logor u Slovačkoj, gdje su, prema trojici povjesničara, uvjeti bili drugačiji od onih u koncentracijskim logorima kojima su upravljali nacisti. Logorom su upravljali slovački pripadnici Hlinke, milicije koju je osnovala pronacistička Slovačka narodna stranka, a ne pripadnici SS-a. Uvjeti nisu bili loši, a većina zatvorenika bili su vješti majstori i stolari koji su radili u radionicama.

Za razliku od logora Nováky, u tipičnim radnim logorima koji su vodili nacisti, zatvorenici su bili izloženi nedostatku hrane, lijekova i odjeće, a radilo se dugo i intenzivno. Faktograf

16.06. (10:00)

Jer memeovi nisu dovoljni

Novi Netflixov dokumentarac o Hitleru namijenjen je mlađim generacijama

Čak 63% američkih milenijalaca i pripadnika generacije Z ne zna da je 6 milijuna Židova ubijeno u holokaustu, pokazalo je istraživanje provedeno 2020. godine. Ambiciozni novi dokumentarac o Drugom svjetskom ratu, namijenjen je mlađoj publici, a kroz šest epizoda prati uspon Adolfa Hitlera na vlast i glavne prekretnice Drugog svjetskog rata. Dokumentarac pokriva dosta već utabanog terena, a cilj mu je ispričati priču o Drugom svjetskom ratu na nov, zanimljiv način za mlađu publiku. Index

02.08.2023. (01:00)

Filigranski pripovjedački rad kojem današnja (ne samo srpska) kultura nije dorasla

U povodu smrti Davida Albaharija: Tamo gdje se povijest mrvi i raspada, počinje književnost

RTS :: Svet poznatih :: Preminuo književnik David Albahari

Odlazak Davida Albaharija je gubitak za svjetsku, a onda i za regionalnu i srpsku književnost. Studirao je anglistiku u Zagrebu, a najveći dio života radio kao urednik u izdavačkim i medijskim kućama te kao prevoditelj u Beogradu. Od 1994. do 2012. živio je u Kanadi. Odrastao je u židovskoj obitelji, što će znatno  utjecati i na njegovu književnost i društveni angažman. Albahari nije samo tematizirao stradanja Židova i holokaust – kao npr. u remek-djelu, romanu “Gec i Majer” – već je u književnosti izvanredno dojmljivo upozoravao na „banalnost zla“, psihološku i društvenu uvjetovanost zločina i etička posrnuća pojedinca. U javnom djelovanju protivio se svakoj nacionalnoj i vjerskoj isključivosti, autoritarnoj politici i dehumanizaciji. Bio je majstor pripovijedanja i vrhunski stilist – vjerojatno jedini istinski nasljednik Danila Kiša u srpskoj prozi koji je iz knjige u knjigu pronalazio i formu, i jezik, i glas kojima će svoju priču učiniti jedinstvenom. Kritika-HDP /Jutarnji /Peščanik

02.05.2022. (00:00)

Hrvatska 2023. preuzima predsjedanje IHRA-om

Ellen Germain: “Hrvatska se mora točno i istinito odnositi prema svojoj povijesti”

Ustaški režim bio je u savezu s nacističkom Njemačkom, aktivno sudjelovao u holokaustu te pobio velik dio hrvatske židovske zajednice. Točno i istinito nositi se s tom poviješću može biti vrlo teško, ali to Hrvatska, kao i svaka država, mora učiniti. (…) Mislim da je za Hrvatsku i druge zemlje u regiji ključno da budu spremne pošteno i točno ispitati vlastitu povijest. Važno je osigurati da se povijest holokausta u ovoj regiji točno poučava. Još jedan veliki problem je povećanje iskrivljavanja istine o holokaustu, što je oblik antisemitizma. To posebno vidimo na internetu i društvenim mrežama jer digitalni alati ljudima olakšavaju širenje dezinformacija o prirodi holokausta. Dakle, to je nešto s čime se sve zemlje bore i pitanje je kako se boriti protiv dezinformacija, a istodobno štititi slobodu izražavanja. Jutarnji

28.04.2022. (18:00)

Puno je to prtljage

U Zagrebu otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima

Spomenik je postavljen u sjećanje na 30.000 Židova stradalih u Holokaustu u NDH, kao i na brojne žrtve drugih genocida i masovnih zločina koje su počinili ustaški režim i Treći Reich. Zajedno su ga otkrili “posljednji dječak” iz Auschwitza Oleg Mandić i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Spomenik, vrijedan 11 milijuna kuna, predstavlja oduzetu prtljagu stradalih, a otkriven je na mjestu gdje je u kolovozu 1942. s Glavnog kolodvora oko 800 zagrebačkih Židova deportirano u koncentracijski logor Auschwitz. Umjetničko djelo potpisuju kipar Dalibor Stošić i arhitekt Krešimir Rogina. Nacional

28.01.2021. (00:30)

Jaganjci nisu utihnuli

Klauški: Minuta šutnje za sve žrtve holokausta ne ide uz šutnju o ZDS. I bez zabrane simbola NDH

Ustaštvo nije pitanje prošlosti, već i problem hrvatske sadašnjosti. Ono je zagadilo i Domovinski rat, i medije i društvo, i politiku i javnu scenu. I bez strožeg odnosa prema ustaškim simbolima, nemaju previše smisla ni protokolarna obilježavanja žrtava ustaškog i drugih fašističkih zločina – piše Tomislav Klauški.

25.05.2019. (13:30)

Kofer macht frei

Zagreb podiže spomenik žrtvama Holokausta – zid od kofera

Grad Zagreb će u Branimirovoj ulici podići Spomenik žrtvama Holokausta, autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine. Oblikovno je koncipiran kao betonski postament veličine 12 sa 24 metra i metalni spomenik napravljen kao zid od tri stotine kofera, a bit će smješten kod Glavnog kolodvora (ovdje detalji natječaja, s projekcijama i detaljima spomenika). Nije bez simbolike da će se smjeti sjediti oko spomenika. N1…

25.01.2019. (07:30)

Važna Bozanićeva poruka: Trebamo bez zadrške govoriti istinu o strahotama Jasenovca

“Trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi. Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i čovjeka, nastala je na neistini o čovjeku i o židovskom narodu, širila se mržnjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni riječi ni slike ne mogu izraziti” – rekao je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić u povodu Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta.

20.01.2019. (14:00)

Moć medija

Slavenka Drakulić: Kako je jedna serija naučila Nijemce što je holokaust

Prošlog tjedna je serija “Holokaust” Marvina J. Chomskog, koju je sveukupno pogledalo 250.000 ljudi doživjela 40. godišnjicu prikazivanja. Kad je počela s prikazivanjem, svaku epizodu gledao je svaki drugi Nijemac ili po 20 milijuna gledatelja. Kroz nju je Njemačka doživjela svojevrsnu katarzu, prvi put promatrajući holokaust iz uloge žrtve, židovske obitelji Weiss. “Danas je možda još važnije podsjetiti i na seriju i na filmove o holokaustu, kao i na pozitivnu moć medija zbog rastućeg antisemitizma i otvorenog revizionizma kojeg Hrvatska nije pošteđena”, piše Slavenka Drakulić za Jutarnji. https://www.youtube.com/watch?v=lK2oaRgUxSQ