Propada li Amerika? - Monitor.hr
26.02. (07:00)

Opsjednutost vlastitom propašću je glavni dokaz američke moći i utjecaja

Propada li Amerika?

AMERIČKI MEĐUIZBORI Demokrati osvajaju Senat, Republikanci okrivljuju Trumpa za loše rezultate

O propasti SAD-a raspravlja se više od sto godina, a u svakom desetljeću 21. i 20. stoljeća su se pojavljivale analize koje su s većom ili manjom sigurnošću navještale kraj američke dominacije. Od postupnog slabljenja do unutarnje revolucije, razni uzroci i posljedice nebrojeno su puta spominjani. Jesmo li danas ipak blizu tog trenutka? Samo stanovništvo SAD-a je uglavnom uvjereno u slabljenje moći idućih godina. 60 posto anketiranih očekuje da će SAD u sljedećih 30 godina biti manje važan u svijetu, a 31 posto da će biti važniji nego danas. Većina Amerikanaca predviđa rast javnog duga, rast nejednakosti, a automatizaciju vide kao prijetnju. Gospodarstvo će biti slabije, zdravstvena skrb manje pristupačna, stanje okoliša lošije, a umirovljenici će živjeti gore. Amerikanci nemaju ni povjerenja u državno vodstvo, otprilike 80 posto ih je zabrinuto oko načina na koji vlast u Washingtonu funkcionira. I republikanci i demokrati smatraju da će se politička polarizacija pogoršati. Već je danas razlika između pristaša tih dviju stranaka najveća u američkoj povijesti. Jedna stranka nikada prije nije manje razumjela drugu, a ankete pokazuju da svaka stranka ima posve iskrivljenu percepciju. Index


Slične vijesti

04.03. (21:00)

Spoj kineske visoke tehnologije i financija (u cloudu) može promijeniti pravila igre

Yanis Varoufakis: Kina i Amerika – prekid tajnog dogovora

Sve više se priča da će Kina preuzeti SAD-u poziciju vodeće svjetske sile. Koliko su

Pravi silnici ne vladaju silom, već faustovskim ponudama koje je nemoguće odbiti. Odličan primjer za to je višedesetljetni prešutni dogovor između Kine i SAD-a koji je omogućio kinesko ekonomsko čudo. I sve je teklo glatko do trgovinskog hladnog rata koji je Donald Trump objavio Kini. „Naš tajni deal“, objasnio mi je jedan kineski dužnosnik, „zasnovan je na trgovinskom deficitu Amerike kojim se održava visoka tražnja za našom robom. Zauzvrat, kineski kapital najveći dio stečenog superprofita investira na tržišta financija, osiguranja i nekretnina u Americi. Kada smo ustanovili ovaj sustav, SAD je najveći dio svoje industrijske proizvodnje prebacio u Kinu.“ Ovaj dogovor je gotovo pola stoljeća omogućavao Kini da višak svojih proizvoda, ili neto izvoz, konvertira u prava na imovinu i rentu u SAD-u. Konglomerati poput kompanije Apple zapravo i ne mogu sada raskinuti svoje veze s Kinom, a da ne ugroze vlastiti opstanak. Peščanik

24.02. (18:00)

Pogled s druge strane

Ruskom gospodarstvu ne ide tako loše

Pogotovo na Zapadu su se čule procjene kako će sankcije dovesti do sloma ruskog gospodarstva – neki ekonomski stručnjaci su najavljivali gospodarski pad i od 15%. Ali to se nije dogodilo: naravno da ne treba vjerovati propagandi Kremlja kako tamo još uvijek teče med i mlijeko, a i mnogi važni gospodarski pokazatelji za 2022. se uopće ne objavljuju. No, tvrdnja da nema baš tako velikih gubitaka u financijama i gospodarstvu zbog sankcija Zapada nije tek propaganda Kremlja. Ekonomski stručnjaci – a to je i mišljenje Svjetske banke, MMF-a i OECD-a, polaze od pretpostavke kako je BDP Rusije u prvoj godini rata pao tek za nekih 3 do 4%. Možda je pretjerano govoriti o “stabilnosti”, ali Rusija semorala prilagoditi ratnom gospodarstvu o kojem se malo uči na ekonomskim školama. DW

11.02. (19:00)

Deficit u siječnju već dosegnuo 60 posto planiranog minusa za cijelu godinu

Utjecaj sankcija na Rusiju: Putinov “fond za crne dane” u godinu dana gotovo se prepolovio

Što sankcije prema Rusiji znače za hrvatske tvrtke: Pratimo situaciju i analiziramo sve opcije

Deficit ruskog proračuna skočio je u siječnju na 1,76 bilijuna rubalja (24,78 milijardi dolara) pod utjecajem snažnog pada prihoda, posebice od prodaje energenata, i skoka rashoda, pokazuju preliminarni podaci ruske Vlade. Prihodi od prodaje nafte i plina u siječnju su iznosili 426 milijardi rubalja i bili su 46,4 posto manji nego u u istom mjesecu 2022., objavilo je rusko Ministarstvo financija, pozivajući se na preliminarne podatke. Pad prihoda od ključnih ruskih izvoznih proizvoda ponajprije se pripisuje nižim cijenama nafte oznake Urals i smanjenom opsegu izvoza prirodnog plina. Tportal

07.02. (19:00)

Godišnja inflacija u siječnju dosegnula gotovo 58 posto

Potres je dokrajčio tursku valutu: Lira na dnu, ulagači bježe, inflacija bukti

Turska inflacija: Cijene rastu, lira pada | Turska Vijesti | Al Jazeera

Turska lira pala je na rekordnu razinu, kao i glavno tržište kapitala, nakon što je snažan potres magnitude 7,8 po Richteru, koji je jučer pogodio Tursku, pojačao pritiske zbog jakog dolara, a uslijed rata u Ukrajini i visoke inflacije. Glavna referentna vrijednost dionica (.XU100) u jednom je trenutku pala za čak pet posto dok su banke (.XBANK) pale za 5,5 posto prije nego što su povratile većinu gubitaka. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice dosegnuli su najveću razinu u gotovo dva mjeseca od 10,2 posto. Piotr Matys, viši analitičar u In Touch Capital Markets, rekao je za Reuters da je potres povećao neizvjesnost uoči ključnih izbora koji bi se trebali održati u svibnju. Tportal

01.02. (08:02)

Tri godine nakon brexita

Analiza BBC-ja: Kako se napuštanje Unije odrazilo na britansku ekonomiju

Ilustracija

Od tada je zemlja prošla kroz pandemiju koronavirusa, a ubrzo je uslijedila energetska kriza. Zbog toga je, piše BBC, bilo teško dešifrirati kakav je točno bio učinak brexita. Najnoviji podaci sugeriraju udar na gospodarstvo, ali na neke neočekivane načine.

  • Trgovina – tvrtke koje trguju s EU suočile su se s novim pravilima, papirologijom i novim provjerama neke robe. Na početku je došlo do pada u količini robe i usluga koju je Ujedinjeno Kraljevstvo izvezlo u EU. Nakon što su riješeni početni problemi opseg izvoza vratio se na razinu prije pandemije, prema službenim podacima. Studija o carinskim klasifikacijama pokazuje da se raznolikost robe koju Britanija izvozi u EU smanjila. Slična je priča i s uvozom, količine su se vratile na razinu prije pandemije. Cijena hrane uvezene iz EU, poput rajčice ili krumpira, porasla, možda čak za 6 posto tijekom 2020. i 2021. A to je sve bilo prije nedavne inflacije. S druge strane, to je domaćim proizvođačima hrane olakšalo pitanje konkurencije; ekonomisti kažu da su možda dobili poticaj od 5 milijardi funti. Trgovinska razmjena nije se oporavila nakon pandemije tako brzo kao u drugim velikim nacijama, postala je manje važna u doprinosu britanskom prosperitetu.
  • Trgovinski sporazumi – U tri godine od brexita sklopljen je ukupno 71 trgovinski sporazum, što je brz napredak, ali u većini slučajeva radi se samo o obnavljaju ugovora. Ujedinjeno Kraljevstvo je potpisalo nove ugovore s Australijom i Novim Zelandom. Vode se razgovori s Indijom i članicama transpacifičkog pakta. Traju dulje nego što su se prethodni ministri nadali. Trgovinski sporazumi s nekim od najvećih igrača, poput SAD-a i Kine, i dalje su nedostižni.
  • Zapošljavanje – Kao rezultat brexita 330.000 radnika je manje. Sektori kao što su transport, ugostiteljstvo i maloprodaja posebno su teško pogođeni. Nedostatak radnika rezultirao je nestašicama robe (koja se nije mogla dopremiti jer je nedostajalo vozača) i povećanjem računa za kupce. Tportal
23.01. (14:00)

Dok mama ima para

Državne intervencije u gospodarstvu? Da, ali odmjerene i fino podešene

Slobodnoj trgovini prijete problemi već viđeni u povijesti, a tvrdim intervencijama država može više odmoći nego pomoći, piše The Economist ne odbacujući državni intervencionizam, ali pozivajući na odmjerenost i međunarodnu usklađenost javnih intervencija u gospodarstvo. Nedavne intervencije temelje se uglavnom na argumentima ‘dojenačke industrije‘ (“infant-industry”). To su nove industrije koje u svojim ranim fazama doživljavaju poteškoće ili su posve nesposobne u natjecanju s etabliranim konkurentima u inozemstvu. Ideja je da, ako država ispravi početni tržišni neuspjeh, nova industrija bi s vremenom mogla sama napredovati. Iako intervencije negdje pomažu, u drugima može svima pogoršati položaj. Lider

17.01. (18:00)

Odnos cijene rada i produktivnosti pokazuje nepovoljan trend

Njemačka je sve manje atraktivna za ulaganja

Symbolbild Deutschland Wirtschaft Produktion Industrie

Njemačka je izgubila svoju privlačnost kao mjesto za ulaganje. Na ljestvici koju je jučer objavio Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW) iz Mannheima, Savezna Republika Njemačka pala je za četiri mjesta – na 18. mjesto od 21 zemlje. Posebno negativnim ocijenjene su: visoke cijene energije, nepovoljna regulativa za poduzeća te visoko porezno opterećenje. Sada je Njemačka odmah iza Francuske. Lošije su plasirane samo Mađarska, Španjolska i Italija. Najbolje uvjete imaju tvrtke u SAD-u, Kanadi, Švedskoj i Švicarskoj. SAD se ističe dobrim ocjenama za čimbenike jeftine energije i zakonskih regulacija koje su pogodne za poslovanje. Međutim, kao čimbenik rizika ZEW  ističe visoku inflaciju: pritisak na cijene i plaće posebno je velik u SAD-u, a negativnim momentima treba pridodati i jak dolar. Što se tiče bodova, čak više bodova od Njemačke izgubile su Austrija i Nizozemska koje imaju problema na području regulacije i energetike. Japan i Švedska zabilježili su najveće poboljšanje. Deutsche Welle

10.01. (13:00)

Alternativa je emigracija

Transfer prema društvu perifernog kapitalizma

Emigracije | kreativnikaos

Novostvoreni tajkuni koje je vlast izabrala da vode privredu to nisu znali ili nisu mogli. Uništavali su firme kojih su se domogli, špekulirajući zemljištima i slično. To je proces koji se danas i poluslužbeno zove “pljačkaškom privatizacijom“. Što mu je bila alternativa? Pokazalo se da strani vlasnici, koje je izabralo “slobodno tržište”, bolje vide što ovoj zemlji treba od neuspješne domaće buržoazije. Ponovno je stvorena struktura društva perifernog kapitalizma. Štoviše, njega vladajući prikazuju kao uspjeh “euroatlantskog” integriranja zemlje, što je proces koji ovih dana bilježi nove pobjede s pričama o uspjehu graničarskog položaja i uvođenja zajedničke valute sa zemljama kapitalističkog centra. Umjesto Krajine pobunjenih Srba dobili smo cijelu Hrvatsku kao krajinu. Predziđe kršćanstva postajemo tek sada, uza sav prljavi posao koji graničari moraju raditi. Naš kapitalizam ponovno je ovisničkog tipa, on opet stvara kompradorsku buržoaziju (sve manje) i kompradorsko činovništvo (sve više). Postajemo “društvo za drugo društvo” sa slabo razvijenom radničkom klasom i velikom armijom rezervne radne snage – za druge. Novosti

08.01. (20:00)

Zelena ulaganja i gradnja suhih luka

Uttar Pradesh summit: Novi indijski motor razvoja

UTTAR PRADESH GLOBAL INVESTORS SUMMIT- New India's Growth Engine - YouTube

Uttar Pradesh Global Investors Summit 2023., koji će se održati od 10. do 12. veljače 2023. u Lucknowu u Indiji, vodeći je investicijski samit savezne vlade Uttar Pradesh. Okupit će kreatore politika, korporativne čelnike, poslovna izaslanstva, akademsku zajednicu, think-tankove te političko i vladino vodstvo iz cijeloga svijeta kako bi zajedno istražili poslovne mogućnosti i stvorili partnerstva. UPGIS 2023 je inicijativa usklađena s vizijom indijskog premijera Narendre Modija da Indiju učini gospodarstvom vrijednim pet trilijuna američkih dolara. Vlada Uttar Pradesha postavila je cilj da tu saveznu državu pretvori u gospodarstvo vrijedno trilijun američkih dolara u sljedećih pet godina. Premijer Modi otvorit će UPGIS 10. veljače, indijski ministar unutarnjih poslova Amit Shah i ministar obrane Rajnath Singh prisustvovat će mu 11. veljače, a predsjednica Indije Droupadi Murmu 12. veljače. UPGIS-u će prisustvovati i predstavnici 20 najrazvijenijih zemalja, ali i 20 zemalja u razvoju. U programu će sudjelovati više od 10.000 izaslanika. Lider

03.01. (20:14)

Nezadovoljstvo i pesimizam

Većina Amerikanaca očekuje ekonomske teškoće i u 2023.

America isn't feeling great about 2023 | Ipsos

Velika većina Amerikanaca očekuje ekonomske teškoće i u novoj godini, nakon visokih troškova života i inflacije koji su im zagorčali 2022., pokazalo je Gallupovo istraživanje. Gotovo 80 posto ispitanika očekuje da će 2023. donijeti veće ekonomske teškoće nego 2022., a dvije trećine njih prognozira snažan rast cijena, utvrdio je Gallup u anketi provedenoj od 5. do 19. prosinca prošle godine. Nešto više od polovine ispitanika očekuje i veću nezaposlenost, problem kojeg je SAD bio pošteđen u 2022., navodi američka savjetodavna tvrtka. Još više anketiranih očekuje veće poreze u 2023., čak 80 posto njih, a gotovo isti postotak njih predviđa i još veći proračunski manjak nego u 2022. godini. Pesmizam prevladava i u prognozama za tržišta dionica, pa tako 63 posto ispitanika očekuje pad na burzama. 24sata