Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
17.04.2018. (07:07)
More novca
Prvi novci iz Bruxellesa za obnovu luka: Pašman, Pula, Korčula, Dubrovnik…
Radovima na luci Tkon na otoku Pašmanu vrijednim 32 milijuna kuna počinje projekt obnove hrvatskih luka, što se po prvi puta financira bespovratnim sredstvima Europske unije. Cilj je vrlo načelan, kako to i ide s europskim fondovima – integracija hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i svladavanja prepreke za lokalni gospodarski rast. Namjera je realizirati 28 projekata u morskim lukama od Pule, Cresa i Senja do Korčule, Brača i Dubrovnika, ulaganja u vrijednosti 176 milijuna kuna. Jutarnji
