Putovanje kroz vrijeme - moguće, ali samo u slučaju da postoje paralelni svjetovi - Monitor.hr
27.04.2022. (12:00)

I u teoriji postoji samo u mašti

Putovanje kroz vrijeme – moguće, ali samo u slučaju da postoje paralelni svjetovi

Suvremeno razumijevanje koncepta vremena i prostora dolazi od teorije relativnosti, a fizičari upravo pomoću nje pokušavaju dokučiti je li moguće putovati kroz vrijeme. Ispada da su jednadžbe koje opisuju putovanje kroz vrijeme kompatibilne s teorijom relativnosti i zapravo zvuče plauzibilno, na papiru, no valja imati na umu kako fizika nije matematika i jednadžbe ne znače ništa ako ih se ne može provesti u stvarnosti. Da nam (zasad) imaginarni vremenski stroj proradi, trebala bi nam materija s negativnom energijom. Iako ju je moguće proizvesti, i to u kvantima, no to je premalo energije koja i prekratko traje. Drugi je problem taj da putovanje kroz vrijeme prkosi logici, odnosno otvara cijeli niz pitanja koja zahtjevaju odgovor. IFL Science


Slične vijesti

15.01. (16:00)

Fizika metamaterijala

Nije znanstvena fantastika: nova metoda pomiče predmete bez kontakta

Nova metoda za pomicanje predmeta bez kontakta

Američki istraživači otkrili su način manipuliranja objektima pomoću ultrazvučnih valova i tako utrli put beskontaktnom kretanju bez potrebe za unutarnjim izvorom energije. Otprije je poznato da svjetlosni i zvučni valovi mogu manipulirati objektima, no ti su objekti uvijek bili manji od valne duljine zvuka ili svjetlosti, odnosno reda veličine milimetara do nanometara. A sada su istraživači Sveučilišta u Minnesoti razvili metodu koja može pomicati veće objekte koristeći principe fizike metamaterijala i o tome izvijestili u časopisu Nature Communications. Metamaterijali su umjetno stvoreni materijali za interakciju s valovima, poput svjetlosti i zvuka. Postavljanjem metamaterijalnog uzorka na površinu objekta, istraživači su se mogli koristiti zvukom da ga usmjere u određenom smjeru, a da ga fizički ne dodiruju. Ne samo da su mogli pomaknuti objekt naprijed, već su ga povlačili i  natrag, prema izvoru – što nije previše različito od tehnologije vučne zrake u znanstvenofantastičnim pričama poput Zvjezdanih staza. Bug

 

06.01. (17:00)

Znanost ide naprijed (kad već mi ne možemo)

Nekoliko značajnih postignuća u fizici u prošloj godini

Prvo od tih dostignuća uspjeh je u skretanju asteroida bliskog zemlji s putanje korištenjem ”kinetičkog udara”. To je postignuto svemirskim brodom DART. Lansiran je u studenom 2021. godine i udario u asteroid u rujnu 2022. te mu promijenio orbitu. Bila je riječ o binarnom sistemu od dvaju asteroida, čiji su dijametri 140 i 780 metara. Udar tako velikih objekata u Zemlju izazvao bi velike štete u području udara ili pojavu snažnog tsunamija ako bi udario u neki od oceana. Drugo dostignuće se odnosi na kliničko istraživanje takozvanom FLASH protonskom radijacijom u tretmanu pacijenata oboljelih od raka. Zračenjem veoma visokim dozama protona postiže se veća efikasnost uništenja tumorskih tkiva i manja šteta za zdrava tkiva. Treće postignuće je ono iz područja poluvodiča, gdje je kemijski spoj borov arsenid potvrđen kao jedan od najboljih. Mišo Milun za Autograf.

11.11.2022. (14:00)

Meni je i ovo ljeto plus 30 bilo previše

Temperature mogu rasti i preko milijardu stupnjeva, no najniža je na -273 Celzija

Sve se svodi na termodinamiku i njezina četiri zakona. Apsolutna nula ili nula Kelvina stanje je potpune zamrznutosti, odnosno najniže moguće aktivnosti molekula i nije zabilježena niža temperatura od toga. Budući da čovjek voli simetriju, nama je nepojmljivo kako gornja granica može doseći u nedogled stupnjeva. Najveća postignuta temperatura u laboratoriju je 5 trilijuna Kelvina i to u Hadronovom sudaraču, a pretpostavlja se da je takva temperatura bila postignuta kod Velikog praska. Pitanje je može li više od toga. Fizičari pretpostavljaju da može. IFL Science

07.11.2022. (11:00)

Ukratko, sve je energija

Život je neizbježna posljedica fizikalnih reakcija

Hipoteza novijeg istraživanja mogla bi dati ključan odgovor u poveznici biologije i fizike. Prema drugom zakonu termodinamike, poznato je kako svemir ide prema stanju potpunog strukturnog poremećaja. Kreće se prema stanju koje se zove “maksimalna entropija”, odnosno gdje će sve djelovati na istoj energetskoj razini. Biologija je nastala na planetima gdje je energija bila u tolikom disbalansu da su se zahvaljujući zakonima fizike atomi sami preraspodijelili tako da se mogu nositi s tako kaotičnim protokom energije. Tako su nastale atmoske strukture koje danas nazivamo životom, odnosno njegovim oblikom. IFL Science

02.11.2021. (00:00)

Repeticije iz fizike

Dario Hrupec: ABECEDA FIZIKE #9: Zašto se stvari okreću

Ako ste imali lošeg profesora iz fizike ili ste naprosto zaboravili kako je fizika oko nas, izdvajamo dio članka koji će vam biti koristan: Zašto se, dakle, događa rotacijska promjena gibanja? Zašto se objekt počinje okretati oko neke rotacijske osi? Uzrok takve promjene gibanja je moment sile, vektorska veličina koja ne ovisi samo o sili nego i o kraku sile te o kutu između sile i kraka sile. Krak sile je jedan vektor položaja koji se proteže od osi rotacije (okomito na os rotacije) do hvatišta sile. Kad krak sile vektorski pomnožimo sa silom dobijemo vektor koji nazivamo moment sile. Moment sile je okomit na ravninu koju tvore krak sile i sila. Po iznosu je jednak umnošku iznosa sile, iznosa kraka sile i sinusa kuta između sile i kraka sile. Piše Dario Hrupac za Bug

09.10.2021. (10:00)

Nije toliko složeno koliko se čini. Ili ipak je?

Nobelova nagrada za fiziku za 2021. – Razumijevanje složenih sustava

Ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku dobio je tim znanstvenika za revolucionaran doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava. Na prvi pogled, ovo objašnjenje povjerenstva Kraljevske švedske akademije znanosti djeluje čudno. Preopćenito je. Naime, svaki doprinos u prirodnim znanostima je doprinos našem razumijevanju svijeta, a svako istraživanje u fizici odnosi se na neki fizički sustav. I rijetko su kad ti fizički sustavi jednostavni. Pa ako nisu jednostavni onda su složeni. Onda je “doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava” univerzalna fraza, prigodna za opis svakog postignuća u fizici, zar ne? Nešto je tu sumnjivo. Kratka obrazloženja povjerenstva za dodjelu Nobelove nagrade uvijek su pomno sročena, sigurno nisu fraze. Stvar je u tome da je složeni sustav ili kompleksni sustav sintagma s posebnim značenjem. Dario Hrupec objašnjava kompleksne sustave na jednostavan način za Bug.hr

28.09.2021. (14:00)

Eppur si muove!

Abeceda fizike: Kako se stvari okreću

Zapravo svako složeno gibanje možemo rastaviti na translaciju i rotaciju. Bez rotacije, opis gibanja je nepotpun. A opis rotacije, stručno rečeno rotacijska kinematika, može se izvesti iz translacijske kinematike jednim zgodnim postupkom kojim se fizičari rado služe – analogijom. Temeljna fizička veličina uvedena za opis translacije je pomak. Ako se tijelo pomakne iz točke A u točku B onda si pomak možemo predočiti kao usmjerenu dužinu koja počinje u A i završava u B (pomak se pritom mjeri u metrima). Onda iz pomaka dođemo do brzine, a iz brzine do akceleracije itd. Iako smo daleko od osnovne škole, zgodno se podsjetiti nekih osnova fizike, koju donosi Dario Hrupec za Bug.

26.09.2021. (19:00)

Fizika for dummies

ABECEDA FIZIKE #8: Kako se stvari okreću

Za one koji su s fizikom na “vi” autor tekstova o osnovama te prirodne znanosti ovaj tjedan pojašnjava gibanje. Što je translacijsko, a što rotacijsko gibanje, kako se stvari vrte i zašto trebamo znati osnove rotacijske kinematike autor uz zorne slikovne priloge pojašnjava zaključnim riječima: Ukratko, rotacijska kinematika nije tek akademska pikanterija koja služi za mučenje studenata na ispitu iz fizike (mada i za to dobro dođe) nego je nezaobilazan dio fizike koji je svakodnevno potreban od malih tehničkih primjena do velikih astronomskih otkrića. Piše Dario Hrupec za Bug

06.10.2020. (15:30)

Ako vam leća upadne u nju - teško ćete je naći!

Nobel za fiziku – za otkrića o crnoj rupi

Roger Penrose s Oxforda osvojio je polovinu novčane nagrade jer je otkrio “da nastanak crne rupe pouzdano pretkazuje opću teoriju relativnosti”, načela koje je proslavio Albert Einstein, dok preostalu polovicu Andrea Ghez s UCLA i Reinhard Genzel s Instituta Max Planck za “otkriće kompaktnog supermasivnog objekta u središtu naše galaksije”. Ghez je četvrta žena u povijesti koja je dobila Nobela za fiziku (prije nje dobili su je Marie Curie 1903., Maria Goeppert-Mayer 1963. i Donna Strickland 2018.). Live Science