Ramljak: Naše sudbine već 34 godine ovise o tome koja frakcija u HDZ-u trenutno prevladava, i Reihl-Kir je izgubio život pokušavajući naći balans između dvije - Monitor.hr
03.08. (10:00)

Ne upiremo prstom, ali...

Ramljak: Naše sudbine već 34 godine ovise o tome koja frakcija u HDZ-u trenutno prevladava, i Reihl-Kir je izgubio život pokušavajući naći balans između dvije

Najteže mi je živjeti u društvu koje je, čini mi se, i dalje žrtva tog mehanizma koji zločine čini gotovo legitimnima. Nije ga teško racionalno razumjeti, političari su ga uvijek koristili za dolazak ili ostanak ili učvršćivanje svoje vlasti. Zvali se oni Tuđman, Bush, Trump ili Netanyahu, razlike nisu velike. Čak je i veliki “europejac” Plenković odlučio zaboraviti kakvi su se zločini radili pod uzvikom ‘Za dom spremni’, jer je očito u strahu od desne frakcije HDZ-a, pa je procijenio da se treba prikloniti Thompsonu. Nadam se da moj film barem donekle objašnjava mehanizme korištenja straha i mržnje u kreiranju atmosfere koja vodi prema nasilju. Redatelj Ivan Ramljak za tportal, koji je dobio Veliku zlatnu arenu za film Mirotvorac o Josipu Reihlu-Kiru.


Slične vijesti

Utorak (09:00)

Sjemenke spremne za kraj svijeta – a vi?

Priča o nastanku trezora sudnjeg dana – globalnog skladišta sjemena

Dokumentarni film “Seeds Of Time“ (2013.) redateljice Sandy McLeod koji istražuje globalnu prijetnju nestanka biološke raznolikosti i napore pionira u poljoprivredi, prati Caryja Fowlera, da osigura budućnost ljudske hrane putem očuvanja sjemena. Fowler je najpoznatiji po inicijativi za osnivanje Svalbardskog globalnog skladišta sjemena (Trezora sudnjeg dana), koje je otvoreno 2008. godine. Skladište služi kao globalna rezerva za pohranu sjemena usjeva iz cijelog svijeta, osiguravajući njihovu dostupnost u slučaju globalnih kriza. Dizajnirano da izdrži globalne krize poput klimatskih promjena, ratova i prirodnih katastrofa. U njemu je pohranjeno više od milijun uzoraka sjemena iz gotovo svih zemalja svijeta. Skladište je projektirano tako da može funkcionirati bez vanjske energije i da je zaštićeno od vanjskih prijetnji. Osim snažnog edukativnog aspekta, dokumentarac upoznaje gledatelje s konceptima genetske raznolikosti, važnosti sjemena za prehrambenu sigurnost i načinima na koje se može ostvariti globalna suradnja. Agroklub

Ponedjeljak (20:00)

Droga koju voliš

Pavlić o dokumentarcu ‘aka Charlie Sheen’: Na ovo je teško ostati hladan

Iskreno do kosti, ali ponegdje s violinom viška, Andrew Renzi slaže film o Charlieju Sheenu koji zna dirnuti, ali i ubosti. Denise Richards plače, Heidi Fleiss ne štedi uvrede i psovke, a pjesma ‘Our House’ Crosbyja Stillsa & Nasha sumnjivo se često vraća da bi nam ugrijala srce prema izgredniku Charlieju. Neke stvari mirišu na emotivnu manipulaciju, ali Charlie djeluje iskreno i teško je prema njemu i prema njegovoj priči ostati hladan. Da, ponegdje se čini kao da nas autori žele ‘kupiti’ da stanemo na Charlijevu stranu: pozvati nas da ga probamo razumjeti, ući mu u glavu i srce. To, naravno, može biti manipulacija, ali može biti i pošten pokušaj da se prikaže kako funkcionira jedan problematičan čovjek i da se podsjeti da djelić te sjebanosti (pardon maj francuski) živi i u svima nama. Zrinka Pavlić za tportal.

30.08. (10:00)

Radnička klasa odlazi u raj...

‘Treći svijet’ – dokumentarac u kojem sviraju Haustor i grad iz kojeg su potekli

Najveći šarm filma jest u tome što ti dopušta da osjetiš duh Haustora, a ne da ti ga netko prepričava. Kroz arhivske snimke, sitne kadrove i tihe trenutke vidiš kako se njihov svijet slagao – i kako se još uvijek slaže, samo na drugačiji način. Nema ovdje napuhanih intervjua koji te uvjeravaju u nečiju veličinu – jer tko je Haustor ikad slušao, već zna o čemu pričamo. Oremović ovdje ne drži predavanje; on pušta da se prisjetiš, osjetiš i sam povežeš točke. Pa tko ne zna i ne može – a, šta ćeš! Zrinka Pavlić ipak ima pokoju zamjerku na film o Haustoru, za tportal.

18.08. (16:00)

Ja Ena imam svoj film, zapamti to!

U Sarajevu premijerno prikazan film o Haustoru – ‘Treći svijet’

Sarajevska publika prva je vidjela dokumentarac Arsena Oremovića ‘Treći svijet‘ o bendu koji je obilježio rock scenu bivše Jugoslavije. Hrvatska premjera filma bit će na Vukovar Film Festivalu, od listopada se prikazuje u kinima. Oremovićev film o Haustoru, bendu koji je uvelike oblikovao glazbenu scenu bivše Jugoslavije, u konkurenciji je za najbolji dokumentarac ovogodišnjeg SFF-a, a za nagradu Srce Sarajeva u tom se žanru natječe s još 11 ostvarenja. Film donosi zanimljivu priču o tome kako je Haustor 1984. transformiran kada su dvojica ključnih kreativaca benda, Darko Rundek i Srđan Sacher odlučili krenuti svaki svojim putem. tportal… pišu i na Vijesti.ba

07.07. (00:00)

Hey mr. Taliban, tali me banana

Radić: “Hollywoodgate” (2023.) – Film koji se relativno lako gleda usprkos zamornosti sadržaja

Film svoj naslov “Hollywoodgate” duguje nazivu vojne baze koja je navodno bila i tajni punkt CIA-e, u kojoj su Amerikanci ostavili oružje, vojne letjelice i lijekove, i koju preuzimaju talibani predvođeni spomenutim zapovjednikom avijacije. Sve što od talibana vidimo i čujemo tokom filma snažno sugerira da je riječ o slabo organiziranim diletantima koji bi se mučili i s vođenjem školskog razreda, kamoli ne s upravljanjem državom, za što se čini da su posve nesposobni, a opet, ti isti talibani ostali su neslomljivi orah za najmoćniju svjetsku silu, baš kao što su nekad njihovi prethodnici mudžahedini bili neslomljivi za Sovjete. Damir Radić za Novosti.

12.05. (21:00)

Osvjetljavanje prošlosti

Jasmila Žbanić u Razgovoru s razlogom: Iako je htjela obrađivati i neke druge teme, vuče je da govori o tragedijama

Redateljica iz BiH govorila je o njezinom novom dokumentarnom filmu “Blum – Gospodari svoje budućnosti”, koji donosi priču o nekadašnjem direktoru jugoslavenskog giganta Energoinvesta Emeriku Blumu, koji je kratko bio i gradonačelnik Sarajeva. Žbanić ističe kako je njezina ideja bila da film najviše gledaju mladi ljudi. Naime, o socijalističkoj prošlosti se ili negativno govori ili je se uopće ne spominje. U filmu se vidi kako je u to vrijeme, 1970-tih i 1980-tih godina, Sarajevo bio provincija. 88% žena nije znalo čitati ni pisati. S druge stane u Energoinvestu nalazimo žene direktorice, žene koje imaju jednaka prava i plaće kao muškarci. Filmovi “Grbavica” i “Quo vadis, Aida?” pokazuju kako se Žbanić bavi teškim ratnim temama. S filmske strane, kaže ona, to su najzanimljivije teme jer su vrlo dramatične, predstavljaju tabue koje treba osvijetliti s drugih strana. HRT

07.04. (09:00)

Još jedan čovjek koji nije mogao šutjeti

Mirotvorac: Reihl-Kir je bio lice institucije države koja uistinu brine do svih građana i do mira, no takva je država izgleda morala umrijeti

“Mirotvorac” je novi dokumentarni filmski hit koji plijeni pažnju pitkošću, rijetkim arhivskim snimkama i sveprožimajućom tjeskobnom atmosferom od početka do kraja, a redateljski postupci su usmjereni da uglavnom priča logično teče poput rijeke, s izuzetkom početka i kraja koji su povezani poput dvije strane istog novčića. Film nudi hipotezu da je Kirovo ubojstvo bilo i ubojstvo za primjer (u cilju ušutkivanja), a isto tako, nisu dani odgovori na pitanje zašto su poslije poznati hrvatski političari u zadnji čas odustali od odlaska na pregovore u Tenju, iz koje se Kir, te njegovi suputnici Zobundžija i Knežević neće vratiti živi. Film Ivana Ramljaka duboko ponire u introspektivne sfere na način koji bi svaka poštena, odgovorna osoba s ikakvim integritetom smatrala normalnim, ali narativ prevladavajućeg političkog mnijenja ga smatra štetnim. Ravno do dna

02.04. (17:00)

Zaslužio je spomenike

Redatelj dokumentarnog filma o Reihl-Kiru: Njegov javni status i dalje je apsolutno neprimjeren

Josip Reih-Kir je pregovorima sa srpskim stanovništvom uporno pokušavao spriječiti sukobe: dok je on načelnik tamošnje policije, inzistirao je, u tom dijelu Hrvatske neće biti rata. On se rasplamsao nakon njegovog ubojstva. O filmu Mirotvorac redatelj Ivan Ramljak priča detalje za Novosti: Postoje događaji prije i poslije Reihl-Kirovog ubojstva koji ukazuju na to da je Glavaš najvjerojatnije imao veze s ubojstvom, ali jasnog dokaza nema. A postoje i elementi iz kojih se može zaključiti da je riječ o Gudeljevom impulzivnom činu. Na suđenjima se govorilo kako je čuo da su mu srpski pobunjenici ubili oca, silovali majku i spalili kuću. Više ljudi s kojima sam razgovarao o Glavašu o njemu misle sve najgore i krive ga za razne zločine, ali ne smatraju da je naredio Reihl-Kirovo ubojstvo. U filmu se pojavljuju samo direktni svjedoci događaja, no pričao sam i s ljudima koji su ubojstvo istraživali, uključujući i moguće nalogodavce. Za organizirano su smaknuće postojale i povoljnije lokacije. Reihl-Kir nije jedini koji je stradao u vrijeme kada su oružje nosili mnogi koji nisu smjeli.

30.03. (21:00)

Doksamo se lokalno, mislimo globalno

Nenad Puhovski o novom izdanju ZagrebDoxa: Festival kao “prozor u svijet”

Izborom filmova ove godine pokušavamo pokazati da se veliki problem s kojim se danas globalno suočavamo i koji prijeti trećim svjetskim ratom može pokušati razbiti na niz manjih problema s kojima se možemo i trebamo uhvatiti ukoštac na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i drugim razinama, kaže osnivač i umjetnički direktor festivala ZagrebDox za Novosti: Drugim riječima, umjesto da se samo bavimo globalnom ekologijom, Trumpom, Putinom i čime već, mi se prije svega bavimo ljudima, njihovim problemima i onime što možemo napraviti, pa su i filmovi otvaranja odabrani na osnovu tog kriterija. ZagrebDox kreće danas i traje sve do 6. travnja.