Raos: Kemija otkriva tajne rimskog cementa - Monitor.hr
15.01.2022. (16:00)

Još malo pa će se i to srušiti

Raos: Kemija otkriva tajne rimskog cementa

Rimske građevine i dan danas stoje. Pogledajmo arenu u Puli ili još bolje očuvanu arenu u Veroni. Još uvijek na svom mjestu u Rimu stoji Panteon, hram posvećen svim glavnim bogovima, s kupolom raspona 43 metra i mase 4500 tona. Kako je to moguće? Dok su Egipćani gradili piramide bez ikakva veziva, tako da su slagali kamen na kamen, Rimljani su se koristili vezivom s kojem se ništa nije moglo mjeriti sve tamo do 18. ili 19. stoljeća. Umjesto da vapno miješaju s kremenim ili vapnenim pijeskom, kakav se obično nalazi uz rijeke, oni su iskoristili vulkansko tlo svoje domovine i miješali vapno s vulkanskim pepelom, tufom. Razlika u izradi ta dva veziva nije velika, ali iza njih stoji sasvim druga kemija. No, beton što su ga radili Rimljani je trajan, ali ipak nije vječan, kaže Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Kad znanost kaže "nek fermentira", bakterije kažu "drž’ mi pivo"!

Bakterija za sve: čisti vodu i daje vodik, proteine i biopolimere

Purpurne fototropne bakterije (PPB) su pravi mikrobiološki švicarski nožić – mogu živjeti na svjetlosti, organskim i anorganskim spojevima te u aerobnim i anaerobnim uvjetima. Talijanski znanstvenici dokazali su da ih se može koristiti za proizvodnju vodika, proteina i biorazgradivog polimera PHB. U pokusima s miješanom kulturom iz sirutke, treći dan kulture bio je najproduktivniji, dajući 64 L vodika i značajne količine biomase. Iako prihod od 0,6 $ na 1000 L nije velik, PPB rade na industrijskom otpadu – što ih čini ekološki i ekonomski zanimljivima. Bug

08.03. (16:00)

Znanost iza tanjura

Raos: Kako se kuha najbolja kokošja juha

Kokošja juha je krepka i ljekovita, a njezina snaga leži u aminokiselinama koje nastaju dugim kuhanjem. Kineski znanstvenici istražili su kako način i trajanje kuhanja utječu na okus i miris juhe. Najbogatija aromom ispala je juha iz glinenog lonca nakon četiri sata kuhanja. Elektronički nos i jezik potvrdili su da juha mijenja svojstva ovisno o posudi i vremenu pripreme. No koja je najbolja? Znanost ostavlja odgovor otvorenim – jer, kao što znamo, o ukusima se ne raspravlja. Nenad Raos za Bug

06.03. (19:00)

Kad znanost zalijepi ono što se ne može zalijepiti

Hidrogel: nova nada za ozljede leđne moždine

Kineski znanstvenici razvili su hidrogel koji može potaknuti zacjeljivanje ozlijeđene leđne moždine. Ključni sastojci su magnezij, koji sprječava odumiranje stanica, i mangan, koji razgrađuje štetni vodikov peroksid. Gel se veže za fibroin iz svile, omogućujući lakšu primjenu. Pokusi na miševima pokazali su djelomični oporavak, iako potpuni lijek još ne postoji. Ova metoda obećava značajan napredak u regeneraciji živčanog tkiva, donoseći nadu onima s ozljedama leđne moždine – i znanstvenicima koji vole izazove nemogućeg. Bug

22.02. (15:00)

Kad ti Svemir servira amonijak, napravi teoriju o životu!

Amonijak i tekuća voda u svemiru: Ključna otkrića s asteroida Bennu

Znanstvenici su u uzorcima asteroida Bennu pronašli aminokiseline i baze nukleinskih kiselina, no to nije iznenađenje – takvi spojevi otkriveni su još 1969. godine u meteoritu Murchison. Pravo otkriće je visoka koncentracija amonijaka (NH3), vezanog za minerale gline. Njegova prisutnost omogućila je postojanje tekuće vode na temperaturama nižim od -55 °C, pa i do -97 °C. To upućuje na mogućnost kemijskih procesa ključnih za nastanak života u ekstremno hladnim dijelovima svemira. Nenad Raos za Bug

15.02. (09:00)

Možda je bolje da ipak pojedete špinat

Raos: Je li crno vino dobro za krv? Iako ima željeza, ne liječi anemiju

Jedno staro vjerovanje, pravo rečeno pučka medicina, kaže da je dobro piti crno vino jer ono jača krv. Ne jača krv dakako alkoholom, nego željezom u kojem ga ima na pretek. Dnevne potrebe zdravog odraslog muškarca za željezom su 10 mg, a žene 15 mg (u trudnoći međutim i 30 mg). Iz toga slijedi jednostavan zaključak: popijemo li poslije ručka čašu crnog (ili bijelog) vina, unijet ćemo u tijelo najviše miligram željeza, a to čini 10 % dnevnih potreba za tim esencijalnim elementom, kod žena još manje. No kad bismo htjeli sve potrebe za željezom namiriti vinom, trebali bismo ga dnevno piti, ovisno o vrsti vina, između tri i 20 litara – a to nam sigurno nijedan liječnik ne bi preporučio. Nenad Raos za Bug

08.02. (16:00)

Može se reći da... rade prekovremeno

Alge hvataju CO2 – i kad su žive i kad su mrtve

Alge iz roda Sargassum hvataju CO₂ dok rastu, ali kada ih je previše, mogu uništiti morski ekosustav. Kineski znanstvenici pronašli su rješenje – pretvaraju ih u ugljen koji nastavlja hvatati CO₂ čak i nakon što alge uginu. Proces uključuje zagrijavanje algi s kalijevim feratom (K₂FeO₄), čime nastaje materijal s mikroskopskim porama idealnim za skladištenje ugljikova dioksida. Ovaj „ugljični filter“ može višekratno zarobljavati i otpuštati CO₂, a kad se istroši, lako se reciklira. Tako su alge, od ekološkog problema, postale jedno od mogućih rješenja za smanjenje emisija. Nenad Raos za Bug

02.02. (00:00)

Crna revolucija – sad i u bojama

Supercrni materijal pretvara Sunčevu energiju u pitku vodu brže nego ikad

Kineski znanstvenici razvili su novi materijal – spinelni oksid HESO – koji apsorbira čak 95,5 % Sunčeve energije, pretvarajući je gotovo u cijelosti u toplinu isparavanja. To znači da solarni destilatori premazani ovim materijalom mogu proizvesti do 16 litara pitke vode dnevno po kvadratnom metru, čak i u oblačnim uvjetima. Umjesto kemijskih eksperimenata, istraživači su koristili kvantno-mehaničke proračune za dizajn ovog „crnila nad crnilima“. U prijevodu: budućnost solarne destilacije je svjetlija – odnosno, tamnija nego ikad! Nenad Raos za Bug

25.01. (20:00)

Svejedni spas: jedite kao svinje

Raos: Mane isključivo mesne prehrane

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug

18.01. (11:00)

Smeće kao izvor struje

Pretvaranje industrijskog otpada u energetski eliksir

Znanstvenici su otkrili način da industrijski otpad, trifenilfosfin-oksid (TPPO), pretvore u anolit za protočne baterije. TPPO se reducira u stabilniji spoj CPO, koji pohranjuje energiju kroz elektrokemijske procese. Ključ je pronalazak idealnog otapala, smjese dimetilformamida i acetonitrila, koja omogućava dugotrajan rad baterije. Ova tehnologija obećava budućnost u kojoj će tekući elektroliti zamijeniti fosilna goriva u cjevovodima, otvarajući vrata novoj eri energetske održivosti. Nenad Raos za Bug

11.01. (20:00)

Drvo je novo zlato

Novi materijal: suho drvo – porozno i elastično

Znanstvenici su razvili aerogel od drva, revolucionarni materijal dobiven uklanjanjem lignina i vode. Ovaj aerogel je lagan, porozan, elastičan i ekološki obnovljiv, što ga čini izvrsnim izolatorom i adsorbensom. Koristeći različite vrste drva poput jelovine, jablanovine i balse, dobiveni su materijali različitih gustoća i svojstava. Posebno se ističe aerogel iz balse, koji je najlakši, najelastičniji i s najvećom specifičnom površinom, čime postaje idealan za upijanje tekućina i toplinsku izolaciju. Ovaj inovativni pristup donosi nova rješenja za održivu budućnost. Nenad Raos za Bug