Rašeta: HRT - križanac crkve i memorijalno-dokumentacijskog centra - Monitor.hr
13.11.2016. (08:08)

Zlatne godine

Rašeta: HRT – križanac crkve i memorijalno-dokumentacijskog centra

“HRT jedan bi logotip mogao mirne duše obojiti sivomaslinastom bojom. Na Prvom, Četvrtom i Trećem programu svakih nekoliko sati odvija se povijest, vodi se Domovinski rat, pričaju se uspomene. Televizija izgleda kao križanac crkve i memorijalno-dokumentacijskog centra. Njemačko tržište radne snage vapi za ovakvim programima – sadržaj HRT-a dovest će im naredne godine barem 5000 ljudi koji više ne mogu trpjeti idiotizam u koji domovina nezaustavljivo tone”, piše Boris Rašeta. Novosti


Slične vijesti

Jučer (14:00)

Renesansni nečovjek

Boris Rašeta u Dnevnoj sobi: Dd ‘za dom spremni’ do Prijović – Hrvatska je ludara u ritmu šizofrenije

Rašeta je secirao totalni kaos u društvu, gdje s jedne strane ekipa pjeva “Za dom spremni” (koje je postalo novo normalno, čak i u Saboru), a s druge strane, narod je u masovnoj ekstazi na turbo-folk koncertima (Prijović, Kitić). To je, kaže, “bratstvo jakih ritmova” koje odražava iscrpljenost i dezorijentiranost ljudi. Dodaje da HDZ-ov vrh ne smije (ili ne želi) zaustaviti taj desničarski val, dok se istovremeno gura povijesni revizionizam Domovinskog rata. Zaključak: društveno-politička šizofrenija je potpuna. Ravno do dna

09.11. (19:00)

Da se odjednom poželiš putovanja vlakom (dok se ne sjetiš naših željeznica)

Rašeta o seriji ‘Vlakom oko svijeta’: Baldrick na pravom kolosijeku

Čekaj, čija je to faca, pitamo se dok gledamo čovjeka koji najavljuje nešto o čemu dobar dio čovječanstva može samo sanjati – putovanje vlakom od Alpa do Anda? Phileas Fogg naših dana? Alzheimer koji čuči u nama onemogućuje nam da se sjetimo pa uz pomoć interneta otkrivamo: dragi moj Watsone, pa to je Baldrick iz “Crne Guje”! BBC-jeve vedete putuju kao haerteovci – HRT je postao gigantska logistika za putovanja svojih zvijezda, kojima se, kad god im se dupe zaželi puta, Prisavlje posveti ispunjenju želje, samo da ne talasaju… Sedamdesetdvogodišnjak čilo ulazi i izlazi iz vlakova te istražuje povijest i kulturu područja kroz koja putuje, približavajući gledateljima običaje i tradicije koji tim mjestima daju identitet. Boris Rašeta za Novosti izdvaja što je pogledao na TV-u prije koji tjedan.

13.10. (12:00)

Oscar o morte!

Rašeta: Bezinović filmom pokazao da su fašizam i okupacija nešto suvremeno, nešto što se može dogoditi svima

Ingeniozno! Dokumentarno-igrani film “Fiume o morte!”, koji govori o D’Annunzijevoj okupaciji Rijeke, s punim je pravom hrvatski kandidat za Oscara. Naime kaj? Autor Igor Bezinović odlučio je prikazati jednu epizodu – ali ne bilo koju iz duge povijesti Rijeke – u kojoj taj grad na zapadnoj obali Jadrana (koji je u zadnjih stotinjak godina promijenio osam država) proživljava okupaciju Gabrielea D’Annunzia, talijanskog pjesnika, luđaka, avanturista, šašavca, prafašista. Bezinović svoje likove smješta u ondašnju arhitekturu (koja je i današnja), vozi ih današnjim automobilima, vodi po današnjoj Rijeci, a ondašnje likove oživljava današnjim ljudima. Time pokazuje da su fašizam, nacionalizam ekstremnog tipa i zlodjela posve moguća i suvremena. Film ima ritam, suspense, puno humora (to je naravno autorova zasluga; on se poigrava sa prijapizmom, sa vječnom arhitekturom koja samo mijenja govornike na balkonima itd.) i sve to djeluje simpatično, a opet opominjuće. Boris Rašeta za Novosti

04.10. (13:00)

E, da nam je više mandarina i kamilice

RTL Direkt: Zašto nam je hrana tako skupa? Kad uvozimo više nego ikad prije

“Eto odgovora zašto nam je hrana tako skupa”, kaže Mojmira Pastorčić u najavi emisije pa odmah nudi objašnjenje: “Zato što hrane uvozimo više nego ikad prije!” “Ako ovih dana kupite grožđe, nemojte se začuditi ako je iz Moldavije”, upozorava Mojmira, a novinarka Ana Trcol donosi temeljit i informativan prilog koji zahvaća sve ključne strane problema – vinogradare, ministarstvo, ekonomiste i Poljoprivrednu komoru. Najviše uvozimo svinjsko meso, sir, mlijeko, ali i krumpir, mladi krumpir, luk i papriku. Ukratko, gotovo sve. Bruka i sramota! “Osnovni problem je što ne potičemo domaću proizvodnju”, kazao je ekonomist Mladen Vedriš.

Ipak, barem nešto proizvodimo sami: kako se navodi u prilogu, samodostatni smo u mandarinama, kupusu i – kamilici!? A kad smo već kod samodostatnosti mandarina, podsjetimo tko je za to zaslužan. Pa, bio je to Stanko Parmać, komunjara, boljševik, partizan i antihrvat koji je izveo melioraciju ušća Neretve, da bi danas, kad njegovi plodovi zadovoljavaju potrebe cijele države, bio zaboravljen. Šteta, uz pravednije povijesno pamćenje i planiranje umjesto marćapije bolje bi nam išlo. Boris Rašeta se osvrće na to što je pogledao na TV-u nedavno, za Novosti.

08.09. (21:00)

Malo nas je, al nas ima

Rašeta: Doviđenja, djeco

Rastemo! Državni zavod za statistiku objavio je da smo sredinom prošle godine imali 3.866.233 stanovnika, što je u odnosu na procjenu iz 2023. rast od 0,2 posto, točno onoliko koliko je premijer najavio da će rasti cijene nakon uvođenja eura. Hrvatska danas ima 6.547 duša više. Ali kojih? Čijih? Koje vjere? Koje boje kože? Jedan demograf tvrdi da je populacijska politika pitanje nacionalnog opstanka, a mi tvrdimo da bi uređena država bila korisnija od svih demografskih mjera. Imamo već pet demografskih strategija, a samo jednu populacijsku perspektivu – nestajanje.

Na pitanje novinara radija Deutsche Welle kamo vodi poklič “Ajmo, ajmo ustaše”, filozof Boris Buden odgovorio je sljedeće: “A kamo? U budućnost sigurno ne. Hrvatska nacija nema budućnosti. Izumrijet će do kraja ovog stoljeća. Generacija koja danas arlauče ovaj slogan, među zadnjima je. Znaju sve što je bilo, ali za njih više nitko neće znati.” Boris Rašeta se osvrće na emitirani TV program, za Novosti.

18.08. (21:00)

Radio 1 - internet i televizija 0

Rašeta: Ako ne želite zaglupljivanje instant poviješću iz provincijskih birtija, slušajte Povijest četvrtkom

U više nastavaka “Povijesti” o Josifu Visarionoviču Staljinu sve se vrtjelo oko briljantnog Ozrena Žunca, čija je knjiga neobična naslova “Gutaljinščik: Pasternak, Macbeth i logika Staljinove apsolutne diktature” lani izazvala veliku pažnju knjiških sladokusaca. Odakle naslov? Pa, Lav Trocki, po uvjerenju svih, a nažalost i vlastitom, genij, jednom je kazao kako bi drug Staljin mogao biti samo gutaljinščik (čistač cipela), aludirajući na njegovo navodno nisko obrazovanje i porijeklo od oca obućara. Na opće iznenađenje, Josif Visarionovič je odgovorio da je spreman, ako to Partija od njega zatraži, otići iza prvog ugla i čistiti cipele. Povijest četvrtkom, koju možete naći na YouTubeu, nudi desetke izvrsnih emisija iz bogate riznice, pa ih prinosimo vašoj pozornosti jer vam od povijesti kojom nas mediji overdoziraju svakoga dana može biti samo zlo. Boris Rašeta za Novosti.

27.07. (21:00)

Cvjetovi zla

Boris Rašeta o filmu ‘Proslava’: Šumska povijest

Kako običan čovjek završi u ustašama? Najveći kroničar Like, Damir Karakaš, u romanu “Proslava” opisao je sudbinu dječaka Mije. Negdje između dva rata Mijo prema očevoj naredbi mora odvesti svog psa u šumu, svezati ga za drvo i ostaviti vukovima, ili crkavanju od gladi. Zašto? Pas je ujeo žandara u selu, pa su žandari zabranili držanje pasa u domaćinstvima. Ostaviti svog ljubimca da ga rastrgaju vukovi traumatičan je događaj za svako dijete. On rađa mržnju – prema režimu, žandarima, naciji koju žandari reprezentiraju, kralju, sucima, ćatama. Lika je surova i bez toga. Autori “Proslave” pokazuju tijek događaja. Njihov se stav vidi tek na kraju kada iz offa čujemo Pavelićevu parafrazu Hitlera: “Narod koji nije kadar podnijeti žrtvu, nije kadar niti živjeti”. Odmah nakon toga vidimo izmučenog Miju, kako 1945. leži u šumi… Autori ga nisu prikazali kao zlog ustašu, nego kao “malog” čovjeka u vrtlogu zle povijesti. Boris Rašeta za Novosti.

“Nitko se ne želi kritički osvrnuti na sebe, a ako negiramo zločine koji su učinjeni na našoj strani u prošlosti, otvaramo putove novim zločinima u budućnosti. I stalno se vrtimo u nekom krugu”, kazao je Karakaš Telegramu i tome nemamo što dodati…

22.07. (01:00)

Hladain ko špricer Delon

Rašeta o retrospektivi filmova Alaina Delona: Nepokoreni gad

Retrospektiva filmova Alaina Delona na Trećem započela je zanimljivim izborom manje poznatog filma poznatog glumca. U “Zbogom, prijatelju” dvojica muškaraca namjerno ostaju zaključani u trezoru tri dana i tri noći. Zapamćen je po ulogama koje je ostvario u briljantnim krimićima Jean–Pierrea Melvillea kao što su “Samuraj”, “Policajac” i “Crveni krug”. U njima je glumio ledenog, bezosjećajnog junaka. Bio je sjajan glumac i veliki profesionalac. Politički je bio izraziti desničar, obožavao je Jean-Marie Le Pena, oružje i pse. Boris Rašeta se osvrće na TV tjedan za Novosti.

15.07. (00:00)

Uzbudljiva robinzonijada

Rašeta o epizodi emisije Zov Divljine: Slunjska idila

Moćna epizoda o sve raširenijem eskapizmu! Mlada ekonomistkinja Ivana Pavić, koja je u Zagrebu proživjela osobnu dramu, zaputila se u Slunj, točnije u Gornje Primišlje. Daniel Lacko uveo nas je u ruševinu bez struje, vode i dijela krova, u koju se uselila s namjerom da tu osnuje farmu. Kuća izgleda strašno; u raspadu je, ali ona je izdržala. Bila je posve nepripremljena, no držala ju je volja. Vidjeli smo krčenje terena, malčiranje, uređivanje okoliša. Ivana je zaključila kako mraz ubija cvijet većine voćki pa je zasadila dud. Kao savjetnica za europske fondove, donijela je selu više novca nego cijeli ured u Slunju lokalnoj metropoli. Ivana je kupila i dva konja, ima poljoprivredne strojeve i, čini nam se, svijetlu budućnost. Boris Rašeta za Novosti osvće se i na druge stvari koje je nedavno gledao na TV-u.

30.06. (16:00)

Ispričali su samo ono što im ide u prilog

Rašeta: Ima li pilota u Afganistanu?

Seriju “American Manhunt: Osama bin Laden” – dokumentarni projekt koji rekonstruira potjeru za Osamom bin Ladenom nakon napada 11. rujna 2001. – publika je izvrsno primila. Dramatična, atraktivna montaža u kojoj nema dugih tonova, a kadrovi su sami po sebi spektakularni, može biti uzor našim dokumentaristima. Ipak, ima i nedostataka: gotovo uopće ne spominju američku potporu mudžahedinima u Afganistanu tijekom sovjetske okupacije. Fokalna točka je teroristička prijetnja i potraga za bin Ladenom, ali serija ne istražuje šire geopolitičke uzroke događaja koji su promijenili svijet. Boris Rašeta osvrće se i na ostalo što se nedavno moglo (ili može) pogledati na TV-u, za Novosti.