Rašeta: Pervan je dosadan, ali nije posvemašnji smor - Monitor.hr
02.10.2016. (13:02)

Sivi humor

Rašeta: Pervan je dosadan, ali nije posvemašnji smor

Prije su trgovi i ulice prepričavali dosjetke Željka Pervana, sad Željko Pervan prepričava dosjetke i viceve s trga i ulice! Njegova humoristična emisija ima niz vrlina i samo jednu manu – nije duhovita. Pervan glumi Miru Kučinu, ‘prahrvata’ koji sve komentira, sve zna, ništa mu nije neobjašnjivo, pomalo je šoven, ali se sprda i na svoj račun, i tako dalje i tomu slično, dakle ‘Večernja škola’ 21. stoljeća. Ipak, zbog ležernog nastupa emisija nije posvemašnji smor, komentira Boris Rašeta tjedni pregled TV programa za Novosti.


Slične vijesti

Ponedjeljak (14:00)

Ispričali su samo ono što im ide u prilog

Rašeta: Ima li pilota u Afganistanu?

Seriju “American Manhunt: Osama bin Laden” – dokumentarni projekt koji rekonstruira potjeru za Osamom bin Ladenom nakon napada 11. rujna 2001. – publika je izvrsno primila. Dramatična, atraktivna montaža u kojoj nema dugih tonova, a kadrovi su sami po sebi spektakularni, može biti uzor našim dokumentaristima. Ipak, ima i nedostataka: gotovo uopće ne spominju američku potporu mudžahedinima u Afganistanu tijekom sovjetske okupacije. Fokalna točka je teroristička prijetnja i potraga za bin Ladenom, ali serija ne istražuje šire geopolitičke uzroke događaja koji su promijenili svijet. Boris Rašeta osvrće se i na ostalo što se nedavno moglo (ili može) pogledati na TV-u, za Novosti.

27.06. (16:00)

Da ne znamo, neki bi rekli da smo se vratili sto godina unazad

Rašeta o dokumentarcu o neonacistima: Pedeset nijansi bijele

Na samom početku dokumentarca jedan Nijemac komentira neonacistički marš svojih sunarodnjaka.”Njima je mjesto u ludnici”, kaže i izaziva smijeh. Ali, stvar nije smiješna, premda katkad poprima humoristične dimenzije. Neonacisti nastupaju u širokoj fronti. Vidimo ih posvuda, od Charlottenburga i Neuköllna u Berlinu, do Pariza i Kijeva. U Francuskoj je uhićena skupina terorista koji su planirali ubijati lijeve političare. U Bratislavi je student povezan s krajnjom desnicom ubio dvoje ljudi ispred kluba za LGBT osobe.

Autori dokumentarca infiltrirali su se u ekstremne skupine kako bi doznali njihove planove, mogućnosti, ciljeve i ideje. Radili su na filmu dvije godine. Često su naoružani, a vrlo je zanimljivo da – kojoj god naciji pripadali – simpatiziraju Hitlera i obožavaju svastike. Otkrili su i platforme za upoznavanje partnera namijenjene samo bijelcima koji slave “bijeli život, bijelu ljubav”. Boris Rašeta osvrće se na TV tjedan za Novosti.

02.06. (21:00)

Tiho! Vrijeme je za crtiće!

Rašeta: Animator duha

Borivoj Dovniković Bordo, jedan od ključnih ljudi Zagrebačke škole crtanog filma, dobiva naknadnu valorizaciju kakvu zaslužuje. Hrvatska televizija posvetila je Bordi, odnosno premijeri dokumentarca Jelene Novaković o njemu – zove se “Škola hodanja 2” – zapažene minute najprije u prvom Dnevniku, a potom i u Vijestima iz kulture. Njegovi crtići i karikature, lucidne i uvijek duhovite, prožete su blagim humorom čak i kad je riječ o ismijavanju ratnog mulja. Bordo je, napokon, dobio i park u Zagrebu. Smisla imaju samo oni spomenici, kazao je jednom netko, koje nakon rušenja opet podignu. Takav je i njegov. Boris Rašeta u TV pregledu za Novosti.

25.05. (22:00)

Kralj za podrum

Rašeta: Kraljeva nova bruka

Hrvati opet pune tamnice! Kralj Tomislav, kiparski rad Gorana Miškovića iz Kanade, odložen je u skladište samo nekoliko dana nakon što je svečano promoviran u Biogradu na Moru. “Spektakularna manifestacija” proslave 1100 godina hrvatskog kraljevstva pretvorila se zahvaljujući ovom čudu hrvatske naive u spektakularan fijasko. Miškovićev kralj Tomislav satira je koja bi se lijepo uklopila u stripove, ali kao spomenička plastika predstavlja neopisiv skandal. A taj je skandal samo izraz dubokog pada državnog ukusa. Među skoro stotinu spomenika Franji Tuđmanu, koji su razbacani po cijeloj Hrvatskoj, jedva ih je desetak koji nisu užasni. Desetak ih predstavlja kažnjivo djelo uništavanja kamena. Usporedimo li Tomislava Frangeša Mihanovića s Miškovićevim, vidjet ćemo koliko je Frangeš Mihanović bio ispred dotičnoga, dok o modernističkim poslijeratnim djelima (poput radova Vojina Bakića i Dušana Džamonje) možemo samo sanjati. Boris Rašeta za Novosti.

11.05. (20:00)

Sram nije 'scam'

Rašeta o seriji Sram: Mladi su je prihvatili, masovno je komentirana, a zanimljiva je čak i starijoj publici

S nešto skepse odlučio je Boris Rašeta pogledati seriju “Sram”, rađenu prema norveškom hitu “Skam”. Domaći su je mediji, naime, na početku prve sezone razglasili do to te mjere da smo pomislili kako je riječ o native sadržaju, prikrivenom oglasu. No to nije slučaj. Serija je kvalitetna, a nije skupa. Navodno je cijela prva sezona stajala manje od sto tisuća eura, a snimljeno je deset epizoda. Mladi su je prihvatili, masovno je komentirana, a zanimljiva je čak i starijoj publici, poput vašeg kritičara… Mladi su glumci začuđujuće dobri, ne pate od ukočenosti ili preglumljenosti, što se događa starijima. Prije pisanja scenarija za seriju obavljena su stručna istraživanja i intervjui s mladim ljudima o njihovim navikama i mentalnom zdravlju, pa “Sram” ima i edukativan karakter.

05.05. (15:00)

I o tome se može pjevati "Ako ne znaš šta je bilo"

Rašeta o Cimermanovom razgovoru za Vidu: Možete imati gosta sat i 20 minuta i svejedno držati napetost kao u trileru

Šimun Cimerman, autor knjige “Bitka na Sutjesci, pakao u raju“, toliko je, naime, pripovijedao Ladislavu Tomičiću o najvećoj bici Drugog svjetskog rata na našim prostorima, okršaju koji se nije – mimo uvriježene teorije – odvijao samo na istoimenoj rijeci, već na prostoru od osam do deset tisuća kvadratnih kilometara. Ekstremni sportaš i zaljubljenik u partizanske filmove od malih nogu, Cimerman je puno puta prošao svaku kotu unutar četiri nacionalna parka u kojima je vođena bitka (koja se mogla zvati i Bitka na Drini, Tari ili Pivi), kaneći najprije napisati vodič kroz te parkove, ali je s vremenom shvatio da epopeja Sutjeske zaslužuje svoga kroničara. Boris Rašeta za Novosti.

28.04. (16:00)

Žena u sjeni

Jovanka Broz – dosad nepoznato svjedočanstvo, Vida TV

Vida TV snažno se propinje na medijskom proplanku: intervju nekadašnjeg novinara, a sadašnjeg srpskog diplomata Dragana Bisenića s Jovankom Broz vidjelo je više od 350 tisuća ljudi! Razgovor je vođen 2010. godine u vili Bor, u kojoj je Jovanka proživjela zadnje godine, a do nas je dospio zahvaljujući izložbi “Glas Jovanke Broz” koja je postavljena u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu i koju doista vrijedi vidjeti. Intervju je dio osmosatnog materijala koji se nalazi u fondovima Arhiva Srba u Hrvatskoj. Ako želite čuti glas Jovanke Broz, vidjeti ju i čuti njenu verziju povijesti, potražite je na ovoj adresi. Boris Rašeta za Novosti.

31.03. (22:00)

Napisala je

Rašeta: Ubojstvo u Bijeloj kući

Pitanje: kakve veze imaju horor (klasik) “Isijavanje” i lutkina kuća? Malo drugačija, insajderska tura Bijelom kućom u ovom miš-mašu Agathe Christie i filma “Nož u leđa” i tko zna koje sve ne popularne detektivske franšize, nekim je čudom uspjela spojiti nespojivo. Barem na nivou usputne aluzije. Čini se da je zanimljiv sistem pokrivanja Bijele kuće sigurnosnim kamerama uvijek dobar povod za ovakve i slične projekte. Koliko je sve skupa ispalo uspješno vrlo je diskutabilno. Boris Rašeta za Novosti

24.03. (11:00)

Razgovor o ljudskosti

Rašeta: Otac na križnom putu

Morana Kasapović pozvala je u goste sjajnog Ivana Lovrenovića, koji je održao sat anatomije povijesti. Njegov roman “U sjeni fantoma”, za koji je 2023. dobio nagradu Gjalski, bavi se obiteljskom i narodnom traumom: Bleiburgom, porazom, bježanijom, obiteljskim tabuom. Lovrenović je 1945. ostao bez oca. “Pojam Bleiburg i sama riječ Bleiburg, barem u svijetu u kojem sam ja odrastao, naprosto nije postojala, nije bila u upotrebi”, rekao je voditeljici.

Kasnije, kad je osvijestio događaj, Lovrenović se zapitao kako je do njega uopće došlo. “Nema jednog odgovora i nema jednostavnog odgovora… Ali mogu reći ovo – taj uzrok, u krajnjoj liniji, sadržan je u postojanju četverogodišnje NDH, sa svime što je ona nosila u sebi, što je radila, kako je postupala, na kojim temeljima je počivala, ideološkim, etičkim, političkim… I ja do danas nisam zadovoljan načinom na koji je javni hrvatski diskurs izašao na kraj s tim uzrocima”, kazao je, a mi bismo mirne duše mogli reći da nijedan naš narod nijednu svoju kalvariju nije reflektirao na valjan način, poput Lovrenovića. To je, ipak, privilegija – ili pokora – kritičkih intelektualaca. Boris Rašeta u osvrtu na TV tjedan za Novosti. HRT

04.03. (11:00)

Iz pijeska vire krunisane glave...

Rašeta: Kamo dalje, rođače?

Europa nije zajednica vrijednosti, to je fatamorgana koja je dosad bila podupirana silama kojih više nema. Europa nema vojsku. Europa nema jake lidere. Vrh Komisije nije izabrao narod. Orban kaže da će se EU raspasti u roku od tri godine. To je zastrašujuća perspektiva. Čak i ovakva, birokratizirana, uhljebnička, shizofrena Europska unija najbolje je što se našem kontinentu dogodilo nakon poraza Napoleona i stogodišnjeg mira zvanog Pax Britannica. Vođe država morat će organizirati seriju sastanaka na kojima će dogovoriti kako dalje. Održivi optimum zajedništva značio bi zajedničko tržište, Šengen, euro, suverene nacije. Vjerojatno će trebati promijeniti načelo izbora za Komisiju, koju oktroiraju elite, i naći odgovor na tri ključna pitanja. Boris Rašeta nakon gledanja jednog od Dnevnika, za Novosti.