Razlika u kvaliteti proizvoda: Hrvatska Nutella sadrži sirutku, Ariel lošije pere

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković predstavile su danas vrlo zanimljje rezultate analize kvalitete (naizgled) istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Analiza je pokazala kako je kod više od polovine ispitanih proizvoda utvrđena razlika u kvaliteti, te da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj.

Istraživanje je pokazalo kako samo kod 4 od 26 ispitanih proizvoda (15%) nije nađena razlika niti u kvaliteti niti u cijeni. Kod 54% proizvoda utvrđena je razlika u kvaliteti, dok je više od 60% proizvoda, u trenutku kupnje, bilo skuplje na hrvatskom tržištu.

Wudy od mesa – od sastojka koji se ne smije nazivati mesom

„Najveće razlike su uočene kod pet prehrambenih proizvoda i jednog deterdženta. Primjerice Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa na hrvatskom tržištu, suprotno nazivu su rađene od tzv. otkoštenog mesa, koje se prema EU propisima ne smije označavati kao meso. Njemački proizvod je napravljen od pravog purećeg i pilećeg mesa“, objasnila je Borzan.

Uz to, proizvod s hrvatskog tržišta sadrži aditiv polifosfat, a senzorskim analizama ustanovljene su i razlike u boji, okusu i teksturi budući da je proizvod u Njemačkoj svjetliji, masniji i mekaniji. Cijena hrenovki je 37 posto niža u Hrvatskoj.

Kod Hippove dječje hrane – bio riža i mrkva s puretinom, utvrđeno je da na hrvatskom tržištu sadrži značajno manji udio povrća i veći udio riže od njemačkog proizvoda. Kašica na hrvatskom tržištu ne sadrži krumpir, već samo mrkvu i rižu te ima manje repičinog ulja, koja je izvor omega 3 masnih kiselina, važnih za razvoj djece. Unatoč svim razlikama proizvodi na oba tržišta stavljeni su pod istom šifrom artikla, a u Hrvatskoj je 54 posto skuplji nego u Njemačkoj.

Nutella u Hrvatskoj sa sirutkom

Značajna razlika utvrđena je i kod Nutelle, gdje proizvod u Hrvatskoj sadrži sirutku kao jeftiniju sirovinu i manji postotak obranog mlijeka, dok u Njemačkoj ima samo obrano mlijeko.

Razlike su i u mazivosti, lošijoj u hrvatskom proizvodu, koji je svjetliji i umjesto arome lješnjaka ima aromu na kakao. U Hrvatskoj je proizvod skuplji za 28 posto.

Kod voćnog jogurta od jagode Activia utvrđeno je da u Hrvatskoj ima više šećera i manji udio jagoda.

Ariel lošije pere, a skuplji je

Značajna razlika postoji i kod deterdženta za rublje Ariel. Njemački proizvod za razliku od hrvatskog ima oznaku »compact« i znatno veću učinkovitost pranja pri nižoj temperaturi (40 stupnjeva Celzijusa), dok pri 60 stupnjeva Celzijusa razlika također postoji, ali je manja. Unatoč tome, deterdžent za njemačko tržište je oko 25 posto jeftiniji od onog na hrvatskom tržištu.

Ispitivanje je pokazalo da su male razlike kod piva Heineken i Coca Cole, unatoč različitim proizvođačima na hrvatskom i njemačkom tržištu, a razlikuju se u okusu, što se pripisuje razlikama u preferencijama potrošača.

Četiri proizvoda su se istaknula kao pozitivna, što znači da su iste kvalitete i iste cijene – Happy Day 100-postotni sok od naranče, Red Bull, Barilla špageti i Lenor omekšivač. Tu su i neki drugi proizvodi iste kvalitete, ali puno skuplji u Hrvatskoj, poput slanog čipsa Pringls original, koji je 110 posto skuplji u odnosu na Njemačku, zubne paste Colgate, koja je 79 posto skuplja ili Rio Mare tunjevine u maslinovom ulju, čija je cijena 46 posto viša nego u Njemačkoj.

Haribo bolji nego u Njemačkoj

Pronađen je i jedan proizvod koji je bolji kod nas nego na njemačkom tržištu – naime, bomboni Haribo Happy Cola u Njemačkoj imaju više šećera od deklarirane vrijednosti, no zato su koda nas 39 posto skuplji.

»Hrvatski građani su u nepovoljnom položaju, kao i većina građana novijih zemalja članica EU, a to su uglavnom zemlje istočne Europe. Očito je da problem postoji svuda i da se nacionalne vlade ne mogu s time kvalitetno nositi. Zato je važno da tu temu stavimo na europsku razinu«, kazala je Borzan, dodavši kako se, unatoč ugovorima EU-a koji to jamče, svi europski građani ne tretiraju jednako.

Nije stvar u jednom lješnjaku više, nego u ravnopravnosti

»Kad imamo takvu vrstu neravnopravnosti onda je trebamo ispraviti. Žalosna sam kada netko tu temu banalizira kao da je nama bitno ima li neki namaz više lješnjaka ili manje. Ne radi se o tome, već o političkom pitanju ravnopravnosti svih građana, koja u ovom trenutku ne postoji. Zato moramo mijenjati zakone kako bismo to ispravili«, poručila je.

Cilj je, kaže, promjena zakona kako bi se to okarakteriziralo kao nepoštena trgovačka praksa i kako bismo izjednačili građane na jedinstvenom europskom tržištu, umjesto da imamo građane prvog i drugog reda.

Dodaje kako su neke kompanije, poput Pepsi Cole, kada su vidjele rezultate istraživanja, koja su provedena i u Češkoj, Slovačkoj i Madžarskoj, promijenile poslovnu politiku i plasirale identičan proizvod u cijeloj EU jer su shvatili da im tako negativna kampanja ne treba.

Dodala je kako taj problem na hrvatskom tržištu postoji desetljećima pa nije za očekivati da će se riješiti preko noći, ali smatra kako je uspjeh i to što je ta tema kao problem nametnuta u Europskom parlamentu i Vijeću, gdje je zakazana rasprava 27. rujna na Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.

Ovdje PDF rezultata istraživanja, s odličnom preglednom infografijom.