1905. je na području nekadašnje Zapadne Njemačke živjelo oko 32 milijuna stanovnika, a u istočnom dijelu oko 13 milijuna. Više od jednog stoljeća kasnije broj stanovnika na zapadu više se nego udvostručio, na 68,7 milijuna, dok je na istoku ostao gotovo isti, s 13,9 milijuna. Trend se nije promijenio ni 30 godina nakon ujedinjenja Njemačke. Index…
Koncem 2018. broj osoba starijih od 65 godina premašio je broj mlađih od pet godina. Trenutačno na svijetu živi 705 milijuna ljudi starijih od 65 i oko 680 milijuna djece do četiri godine života. Do 2050. godine razlika biti još izraženija: na jedno dijete od četiri godine živjet će dvije osobe starije od 65. Godine 1960. stopa plodnosti bila je puno viša, u prosjeku je na jednu ženu ‘dolazilo’ petero djece. Danas je stanje sasvim drukčije, a stopa plodnosti se prepolovila i iznosi 2,4 djece po ženi. Novi list
Glavna točka novog zakona kojeg je mađarski parlament usvojio je pravo svih bračnih parova na beskamatni zajam u iznosu od 10 milijuna forinti (31.000 eura), pod uvjetom da žena ima manje od 40 godina, da je barem jedan supružnik zaposlen, da nijedno nije kazneno evidentirano i da nemaju porezne dugove. Sad ide bolje dio – otplata se odgađa na tri godine nakon rođenja prvog djeteta, nakon drugog djeteta trećina zajma bit će oproštena, a cijeli otpisan nakon rođenja trećeg. Međutim, ako par ne dobije dijete u roku od pet godina, morat će retroaktivno platiti kamate. Mađarska stopa fertiliteta je 1,45 dijete po paru, hrvatska stopa je 1,4, a raznia koja osigurava zamjenu generacija je 2,1. Index…
Dragan Markovina piše o rezultatima novog istraživanja koji pokazuju da Splićani masovno napuštaju Split, jer si više ne mogu priuštiti život u njemu: Grad je prema popisu stanovništva iz 2001. imao 188.687, a prema posljednjem iz 2011. godine na 178.702. Prema istraživanju od tada je izgubljeno još 6.000, pa je trenutačna brojka na 171.000. Smanjio se i prosječan broj članova u kućanstvu. Ukoliko bi se ovakvi trendovi nastavili, Split bi u sljedećih 20 godina izgubio još 38 tisuća stanovnika… Telegram
Mi demografi smo na osnovu prirodnog pada i svu silinu iseljavanja projicirali da nas u Hrvatskoj ima oko 3,95 milijuna i držimo da je ta brojka puno realnija od službenih procjena DZS da nas ima oko 4,1 milijuna – rekao je demograf Stjepan Šterc. Što se samo prirodnog prirasta – odnosa broja rođenih i umrlih – tiče, od 2011. je 105 tisuća osoba više umrlo nego što ih se u istom razdoblju rodilo, a još više se ljudi iselilo. Glas Istre…
Zapadnjački analitičari ne prepoznaju da diktatorski nacionalisti kao što je Orban dobijaju podršku ne samo kroz napade na imigrante, već i nuđenjem ekonomskih politika koje koriste siromašnima i srednjoj klasi… Populistička desnica koristi retoriku i politike socijalne demokratije u službi diktatorskog nacionalizma. Ako Zapad ne može uvidjeti ili razumjeti privlačnost ovoga, neće biti u stanju ni da se suprotstavi – komentira al Jazeera demografske politike koje su uveli Mađarska, Poljska i Rusija.
2016. godine iz Požeško-slavonske županije odselilo se 1,72% stanovništva, a iz Vukovarsko-srijemske 1,67%, sljedeće godine iz Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske iselilo se preko dva posto stanovništva, a iz Vukovarsko-srijemske preko tri posto. Iseljavanje je najmanje bilo iz Grada Zagreba, Istarske županije, Dubrovačko-neretvanske, Varaždinske i Međimurske županije. Novi list…
Najbolji primjer pravih demografskih mjera je Mađarska, kaže demograf Stjepan Šterc – žene s četvero i više djece ondje su u potpunosti oslobođene poreznih davanja, mlađe od 40 godina koje sklope brak imat će pravo na zajam od 36.000 eura kojeg ne moraju vratiti ako rode troje djece, dobit će subvenciju od 8.000 eura za kupnju auta, a i djedovi i bake dobit će naknadu. Slobodna…
Bugarska od 1989. izgubila dva milijuna stanovnika, tada je imala devet milijuna, a 28 godina kasnije sedam milijuna
Prošlu je godinu s većim brojem rođenih beba nego godinu ranije završilo šesnaest gradova, a s manje njih dvanaest. Tijekom prošle godine rođeno točno 791 dijete više nego u 2017. godini. Najveće povećanje zabilježeno je u četiri zagrebačka rodilišta, u kojima je rođeno 536 djece više nego 2017. godine. Slijedi splitsko rodilište s 204 bebe više, Bjelovar je treći sa 60 djece više nego 2017. godine, a zatim slijede Virovitica, Metković te Pula, Zabok, Čakovec, Varaždin i Knin.
Novi podaci: U Hrvatskoj manje od 4 milijuna ljudi, godišnje umire 15.000 osoba više nego što ih se rađa