1905. je na području nekadašnje Zapadne Njemačke živjelo oko 32 milijuna stanovnika, a u istočnom dijelu oko 13 milijuna. Više od jednog stoljeća kasnije broj stanovnika na zapadu više se nego udvostručio, na 68,7 milijuna, dok je na istoku ostao gotovo isti, s 13,9 milijuna. Trend se nije promijenio ni 30 godina nakon ujedinjenja Njemačke. Index…
Japanske će vlasti od iduće godine sufinancirati izradu aplikacija i servisa za traženje partnera uz pomoć umjetne inteligencije. AI će spajati ljude na osnovi dobi, primanja, hobija, osobnih vrijednosti itd. Demograf Sachiko Horiguchi misli da bi bolje bilo razvijati robote koji mogu preuzeti dio kućanskih poslova i brinuti o djeci. BBC
DZS je objavio statističke podatke koji potvrđuju negativne trendove prijašnjih godine. Lani su u Hrvatskoj umrle 51.794 osobe, a u prvih deset mjeseci ove godine 43.796 ljudi (dakle, u prosjeku preko 4 tisuće mjesečno). U prvih deset mjeseci rođeno je 30.207 djece (3 tisuće mjesečno), a lani je u cijeloj godini bilo rekordno malo 36.135 rođenih. Brakova je sklopljeno 14.747, odnosno 4.203 manje nego u istom razdoblju lani. Dobra vijest? – manje razvoda. Večernji
Singapur dodatno plaća roditeljima da imaju djecu u karanteni
U posljednjih sedam godina u Hrvatskoj je 16.000 ljudi više umiralo nego što se rađalo, rekao je demograf Stjepan Šterc na HRT-u. Pričao je o utjecaju korone na demografiju rekavši da će koronakriza više utjecati na smanjivanje rodnosti nego na povećanje smrtnosti jer da se kroz povijest pokazalo da su epidemije, pandemije i ratovi najveći destrukcijski demografski faktori. Što se migracija tiče, nešto je opalo iseljavanje, a pomalo se povećalo useljavanje, što se uglavnom odnosi na one koji su dobili radne dozvole.
Mladi do 25 godina oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak i prireza u 100-postotnom iznosu, a oni od 25 do 30 godina oslobođeni su od plaćanja 50%. To znači da će iduće godine 320 tisuća mladih dobiti povrat poreza koji im se skidao s plaća tijekom ove godine. Bit će to 700 milijuna kuna naplaćenog poreza. Večernji
Skupni podaci pokazuju da se 2019. godine u Hrvatskoj rodilo 36 135 djece – najmanje od 1900. godine naovamo, odnosno otkad imamo podatke, dok su istodobno umrle 51 784 osobe. Samo prirodnim putem, ne računajući iseljenike, stanovništvo Hrvatske lanjske se godine smanjilo za grad veličine Poreča. Vitalni indeks, pokazatelj koji govori koliko se djece rodilo na svakih 100 preminulih osoba, u Hrvatskoj iznosi 69,8. Ni jedna županija nije imala vitalni indeks već od 100, što bi značilo da je broj rođenih veći od broja umrlih. Tportal
Pogledamo li te brojke iz projekcija ipak potpuno hladno, vidjet ćemo da se i pored sve te panike ne događa ništa strašno. Za 20 godina bit će „nas“ oko 3,5 milijuna, za 40 oko 3, za 60 2,5 do 3, a za 80 godina negdje između 2 i malo manje od 3 milijuna. To je još uvijek više nego što danas ima Slovenaca! A iskustvo susjeda i Estonaca kojih ima 1,3 milijuna, a oko 350,000 Islanđana da i ne spominjemo, pokazuje da se i uz samozatajne populacijske brojke može organizirati jedna fina, uređena državica – solidno mjesto za život naroda. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab
Na svijetu trenutno živi oko 7,8 milijardi ljudi, do 2064. godine bit će nas oko 9,7 milijardi, a do 2100. će broj pasti na 8,8 milijardi, što će biti prvi pad populacije od 14. stoljeća. Tad je razlog bila crna kuga, a sad će biti pad plodnosti. Opća stopa plodnosti je sad 2,37, dok će 2100. biti 1,66, a 2,1 je potrebno za održanje stanovništva. Razlozi za pad – poboljšanje pristupa modernoj kontracepciji te obrazovanje djevojčica i žena. 24 sata
Broj stanovnika 23 države prepolovit će se do 2100. godine, a među njima je i Hrvatska čiji će se broj stanovnika s 4,23 milijuna iz 2017. smanjiti na 1,22 milijuna, pokazuje istraživanje University of Washington objavljeno u časopisu Lancet. Ostale države čiji će se stanovništvo strmoglaviti su Japan – sa 128 na 53 milijuna, Italija – s 61 na 28, Španjolska, Portugal, Tajland, Južna Koreja… U svim ex-Yu državama zbrojeno bit će 7 milijuna ljudi…
Na svakih sto stanovnika u radno-aktivnoj dobi (od 15 do 64 godine) Hrvatska danas ima 33 osobe starije od 65 godine, i po tom je udjelu osma najstarija članica EU (u Italiji je ovaj udio 36). Eurostat procjenjuje da će za deset godina na svakih 100 radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti 40 starijih od 65 godina, za dvadeset godina bit će ih iznad 50 posto, a do kraja stoljeća 60 posto. Novi list