1905. je na području nekadašnje Zapadne Njemačke živjelo oko 32 milijuna stanovnika, a u istočnom dijelu oko 13 milijuna. Više od jednog stoljeća kasnije broj stanovnika na zapadu više se nego udvostručio, na 68,7 milijuna, dok je na istoku ostao gotovo isti, s 13,9 milijuna. Trend se nije promijenio ni 30 godina nakon ujedinjenja Njemačke. Index…
Najveći dugoročni izazov poslovanju koji traži sistemsko rješenje su negativni demografski trendovi u regiji i to ne samo kroz smanjenje raspoložive radne snage nego i kroz pad broja kupaca – kaže Fabris Peruško iz Fortanova grupe. Ove godine im je bilo dobro – u prvih devet mjeseci ukupni nekonsolidirani prihod temeljnog poslovanja Grupe dosegnuo je 2,6 milijarde eura, a operativna dobit 231,7 milijuna eura. T-Portal…
Tjednik se osvrće na podatak iz the Economista da je posljednjih desetljeća iz država u regiji otišlo 4,5 milijuna ljudi, svaki četvrti čovjek: Ono što najviše razlikuje situaciju u balkanskim zemljama od one na Zapadu to što Zapad svoje nepovoljne demografske trendove “popravlja” imigracijom. Kada će naši krajevi postati mjestom, svoj nacionalističkoj demagogiji usprkos, gdje će ljudi htjeti ostati živjeti? Politički smjerovi u zemlji, njezino konstantno skretanje udesno, sve do normalizacije fašizma, tome sigurno ne pridonose. U EU su moćne i velike zemlje centra odlučile da od nas naprave polukolonijalne rezervoare radne snage, ali i prirodnih resursa.
Prije 15 godina u Hrvatskoj je bilo 391 tisuću učenika u osnovnim školama, a lani početkom školske godine 316 tisuća. Ove godine 137 škola nije imalo upisanih učenika u 1. razred osnovne škole. Večernji…
U Irsku se iz Hrvatske lani iselilo 2.045 osoba, dok je u BiH iz Hrvatske lani otišlo 2.534 osoba. Općenito se lani iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 26.029 osoba (godinu prije 18 tisuća), pri čemu je 33 posto useljenika imalo hrvatsko državljanstvo, a 67 posto bili su stranci. Od ukupnog broja doseljenih 40 posto osoba je iz Bosne i Hercegovine. T-Portal…
Vlada s olakšicama u porezu na dohodak cilja na to da mladi radnici dobiju veće plaće, ali nitko ne može garantirati da će se tih hipotetskih 800 ili 400 kuna (koliko bi mogli dobiti radnici s plaćom od 6.000 kuna do 25 i između 25 i 30 godina) preliti na račune mladih radnika. Dosad nisu – ili bi im poslodavci nastavili isplaćivati istu neto plaću (uz manju bruto plaću) ili im svakako dio plaće iznad minimalca isplaćuju na ruke. Novi list…
U sljedećih 80 godina stanovništvo Europske unije smanjit će se za 20 milijuna ljudi i umjesto sadašnjih 513 milijuna EU će 2100. imati oko 493 milijuna stanovnika. Hrvatska će tada imati 2,3 milijuna stanovnika, objavio je Eurostat (ovdje pregled podataka za 2018.). Europski statistički ured objavio je i odličnu infografiku koja prikazuje broj stanovnika određene dobi po pojedinačnim državama, kao i projekcije za 2100. – ono što je očito za Hrvatsku da će opasti broj svih dobnih skupina, osim onih iznad 65, a pogotovo iznad 85 godina (ilustracija gore, o bojama je stanje danas – muškarci plavo, žene crveno, okvir je projekcija za 2100.). Novi list…
Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 36.945 djece, što je za 400-tinjak više nego godinu prije, čime je prekinut višegodišnji niz rapidnog pada broja novorođenih. U istom je periodu umrlo 52.706 ljudi, što znači da se prirodnim putem stanovništvo Hrvatske tijekom 2018. smanjilo za 15.761 osobu. Uzmu li se u obzir i podaci o useljenima i iseljenima, tijekom 2018. Hrvatska je izgubila oko 30.000 stanovnika, a od posljednjeg popisa stanovništva 2011. do posljednjeg dana prošle godine – čak 200.000 stanovnika. Jutarnji…
Koncem 2018. broj osoba starijih od 65 godina premašio je broj mlađih od pet godina. Trenutačno na svijetu živi 705 milijuna ljudi starijih od 65 i oko 680 milijuna djece do četiri godine života. Do 2050. godine razlika biti još izraženija: na jedno dijete od četiri godine živjet će dvije osobe starije od 65. Godine 1960. stopa plodnosti bila je puno viša, u prosjeku je na jednu ženu ‘dolazilo’ petero djece. Danas je stanje sasvim drukčije, a stopa plodnosti se prepolovila i iznosi 2,4 djece po ženi. Novi list
Glavna točka novog zakona kojeg je mađarski parlament usvojio je pravo svih bračnih parova na beskamatni zajam u iznosu od 10 milijuna forinti (31.000 eura), pod uvjetom da žena ima manje od 40 godina, da je barem jedan supružnik zaposlen, da nijedno nije kazneno evidentirano i da nemaju porezne dugove. Sad ide bolje dio – otplata se odgađa na tri godine nakon rođenja prvog djeteta, nakon drugog djeteta trećina zajma bit će oproštena, a cijeli otpisan nakon rođenja trećeg. Međutim, ako par ne dobije dijete u roku od pet godina, morat će retroaktivno platiti kamate. Mađarska stopa fertiliteta je 1,45 dijete po paru, hrvatska stopa je 1,4, a raznia koja osigurava zamjenu generacija je 2,1. Index…