Robni suficit EU pao na 22,5 milijardi eura, kriva Švicarska - Monitor.hr
18.03.2015. (14:00)

Robni suficit EU pao na 22,5 milijardi eura, kriva Švicarska

U Europskoj je uniji ostvaren u 2014. godini robni suficit u iznosu od 22,5 milijardi eura što je 56,5% manje nego u 2013. godini. Posljedica je to ponajprije smanjivanja vrijednosti izvoza (-2,0%), a onda i zadržavanja gotovo iste razine vrijednosti uvoza (-0,3%). Pad vrijednosti izvoza uglavnom je bio determiniran smanjenjem vrijednosti izvoza plemenitih metala u Švicarsku te padom vrijednosti izvoza energije. Kod ostalih grupa proizvoda promatrano po njihovoj namjeni zabilježene su tek manje promjene na godišnjoj razini. Kretanje, odnosno istodobna stagnacija uvoza rezultat je blagog oporavka ukupne potražnje s jedne strane te pada cijena pojedinih sirovina i energije na globalnom tržištu s druge strane.

Pad je vrijednosti uvoza zabilježen samo kod sirovina, a posebno je izražen kod energije. Vrijednost uvoza energije, odnosno energenata, pritom je smanjena i to čak za 49,5 milijardi eura. Indeksi uvoznih cijena industrijskih proizvoda za EU18, koje objavljuje Eurostat, pokazuju da su u 2014. godini prosječne uvozne cijene sirove nafte i zemnoga plina smanjene za 9,3% (samo sirove nafte 9,6%), električne energije 14,4%, naftnih derivata za 7,2%, a metalnih ruda za 12,6%. Ovakva su kretanja na globalnoj razini kao i spor oporavak globalne potražnje utjecali i na pad uvoznih cijena i to većeg broja drugih proizvoda pa je npr. pad uvoznih cijena za EU kod prehrambenih proizvoda iznosio 0,9%, a kod farmaceutskih proizvoda 1,9%.

Početak 2015. godine obilježavaju slični trendovi. U siječnju je pad robnog izvoza na godišnjoj razini iznosio -2,4% na što je ponovo utjecao smanjeni izvoz energije i tek neznatno smanjenje izvoza prehrambenih proizvoda i sirovina. Vrijednost uvoza istodobno je smanjena za 4,6% i to prije svega zbog toga što je vrijednost uvoza energije smanjena za čak 37,1% što je odraz daljnjeg pada cijena energenata (posebno sirove nafte).


Slične vijesti

12.10.2024. (13:00)

Ali se dalje puno i uvozi

Hrvatska izvozi 40 posto svega što proizvede

Ukupna vrijednost prodanih industrijskih proizvoda Made in Croatia u prošloj je godini iznosila 27,8 milijardi eura, od čega je 40 posto ostvareno na stranim tržištima – podaci su koje donosi ovogodišnje istraživanje o proizvodnji i prodaji industrijskih proizvoda u 2023. Državnog zavoda za statistiku.  najvrjedniji industrijski resurs u Hrvatskoj proizvodnja je električne energije, čija je prošlogodišnja prodajna vrijednost iz domaćih izvora iznosila 7,3 milijarde eura. Iznad svih ostalih odskače plasirana vrijednost prehrambenih proizvoda, koja je pri izlasku robe iz pogona iznosila 4,1 milijardu eura, oko 200 milijuna eura više nego godinu prije. Količinski manja, ali s višim cijenama, najviše hrane. Lider

07.03.2023. (13:00)

Vegeta i Argeta

Atlantic Grupa i Podravka dogovorile suradnju na inozemnim tržištima

Atlantic grupa i Podravka udružuju snage i kreću u osvajanje austrijskog i  američkog tržišta - tportal

Dvije kompanije uvele su jedinstvenu praksu uzajamne izvozne podrške, koja podrazumijeva da će Atlanticova distribucijska kompanija u Austriji osigurati podršku plasmanu Podravkinih proizvoda na austrijskom tržištu, a istovremeno će Podravka putem svoje kompanije u SAD-u plasirati Atlanticove proizvode na tržište SAD-a, priopćeno je iz Atlantic grupe. Cilj je ove suradnje maksimirati međusobne sinergije osnaživanjem plasmana proizvoda obiju kompanija i podizanjem prepoznatljivosti njihovih brendova, koristeći razvijenu poslovnu mrežu i tržišne pozicije koje Atlantic i Podravka baštine na ovim tržištima. Tportal

21.11.2022. (20:00)

I tamo ko doma

Vozila napune domaćim proizvodima i šalju našim ljudima u Irsku i Njemačku

Kilogram slavonskog kulena 33 eura, kobasice 16, svinjske masti 4, čvaraka, ličkog kozjeg sira i litra hladno prešanog bučinog ulja 20 eura, domaći med za 14 eura po kilogramu, a mljevenih oraha 15. Cijene su to domaćih proizvoda koji se pakiraju i prodaju našim ljudima u Irsku putem Facebook grupe “Hrvatski domaći proizvodi u Irskoj“. Osim nje za one u Europi poput Njemačke i Austrije, ali i kupce iz Lijepe naše tu je grupa “Hrvatski domaći proizvodi“. Još su tu i dvije novoosnovane za zemlje Skandinavije. Kako iseljenicima ne bi nedostajala domaća hrana, a našim proizvođačima prihod, Braniteljska udruga “Donji grad” u Osijeku osnovala je spomenute grupe. Putem njih nalaze kupce, ali i proizvođače. Agroklub

17.07.2021. (19:00)

Naši izvoznici rasturaju

U prvih pet mjeseci vrijednost izvoza dosegnula sedam milijardi eura

Državni zavod za statistiku objavio je stanje izvoza za proteklo razdoblje. U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine robni izvoz porastao je za 24,4 posto. No još je važniji podatak da je hrvatski izvoz također porastao i u odnosu na isto razdoblje 2019., i to za visokih 13,5 posto. Izvoz je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porastao za 24,4 posto. U nešto manjim, ali i dalje u vrlo visokim postocima rastao je i uvoz. Dio objašnjenja tako visokog skoka jest to što je hrvatski robni izvoz lani u travnju i svibnju za vrijeme prvog lockdowna, pao po 25 posto u odnosu na travanj i svibanj 2019. Lider

18.08.2020. (20:30)

Mekani program, a ne kruh

ICT industrija u Hrvatskoj – izvozi više nego prehrambena

ICT industrija danas u Hrvatskoj broji 42.000 radnih mjesta, Hrvatska je šesta u Uniji prema udjelu diplomiranih inženjera ove struke, a hrvatski učenici prvi su u digitalnoj pismenosti. ICT ima godišnje prihode od 40 milijardi kuna, od čega je 10 milijardi izvoz, više nego što ostvaruje cijela prerađivačka industrija, tj. prehrambena industrija u Hrvatskoj. Stručnjaci iz sektora pričali su za Temu dana (dolje).

 

17.06.2020. (16:30)

Hrana raste u dućanu

Hrvatska proizvodi tek dovoljno kukuruza i mandarina za svoje potrebe, sve ostalo moramo uvoziti

U prva tri mjeseca Hrvatska je izvezla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 552 milijuna eura (8% više nego lani), dok je uvoz rastao po stopi od 10%, sa 769 na 844 milijuna eura, čime nam je pokrivenost uvoza izvozom pala sa 67 na 65%… Hrvatska trenutačno za vlastite potrebe može proizvesti dovoljno tek kukuruza, pšenice, ječma i zobi te mandarina. Voćem podmirujemo 50%, a povrćem 65% potreba. Novi list

10.07.2019. (11:00)

U prva četiri mjeseca hrvatski izvoznici ostvarili 8,7% bolje rezultate nego lani, najviše skočio izvoz u Irsku – 213%, tamo najviše vole naše antibiotike i čokoladu

02.07.2019. (11:30)

Što je nama naša Unija dala

Od ulaska u EU hrvatski izvoz porastao 78,5 posto

Zanimljivo je da je u posljednjih šest godina ukupni hrvatski izvoz udvostručen, što znači da je rast izvoza u EU manji od ukupnog rasta izvoza, poručuje HGK. Izračunali su i kako stojimo s korištenjem EU fondova – na raspolaganje je stavljeno 10,7 milijardi eura, do lipnja 2019. ugovoreno je 69,21% ukupnih sredstava, što bi bilo 7,4 milijarde eura, a od toga je isplaćeno 24,18%, odnosno 2,6 milijarde eura. Novi list

09.05.2019. (15:00)

Vrijednost hrvatskog izvoza u prva tri mjeseca popela se 8,2% na 26,6 milijardi kuna, uvoz se popeo 5% na 44,3 milijarde kuna; pokrivenost uvoza izvozom popela se na 60 posto, na 17,7 milijardi kuna minusa