Rusi dolaze - poseban program 12. ZagrebDoxa - Monitor.hr
04.02.2016. (10:00)

Rusi dolaze – poseban program 12. ZagrebDoxa

Rusi dolaze, jedan od posebnih programa 12. ZagrebDoxa (21. – 28. veljače), bit će posvećen dokumentarnom stvaralaštvu koje stiže iz Rusije ili se na neki način bavi Rusijom. Čini ga devet filmova uglavnom redateljica s temama koje se protežu od kontroverzne ruske unutrašnje i vanjske politike do portreta atipičnih predstavnika suvremenog ruskog društva.

Od filmova s političkom tematikom nalazimo Rok Pavela Kostomarova, Alekseja Pivovarova i Aleksandra Rastorgueva. Film koji je isprva bio niz dokumentarnih reportaža na internetu bilježi ruski socijalno-politički krajolik 2012. godine, s fokusom na moskovske prosvjede protiv Putinova reizbora i djelovanje opozicije. Osim što ima vrijednost dokumenta vremena, Rok je i priča s elementima drame, gorko-slatke komedije pa čak i romanse. Prikazan je na nizu prestižnih festivala dokumentarnog filma poput Karlovih Vara, IDFA-e, CPH:DOX-a ili DOK Leipziga.

Alisa Kovalenko, redateljica još jednog političkog dokumentarca, Alisa u ratnoj zoni, od promatračice je tijekom snimanja postala sudionicom. Slijedeći događanja Euromaidana od Kijeva do istoka Ukrajine, postala je zatočenica separatista, koji su ju zamijenili za snajperisticu ukrajinske vojske. Tijekom te “pustolovine” Alisa se nerijetko nalazi usred pucnjava i eksplozija, a osim njezinu životu, rat prijeti i životu njene ljubavne veze. Film je surežirala Lubov Durakova.

U programu je i Živio Nepal! redateljice Aljone Polunine, bizarna komedija o dvojici ruskih političara lenjinista zabrinutih za budućnost komunizma, te kratkometražni Razgovor Anastazije Novikove o posljednjem stanovniku jednog naselja koji dane provodi čekajući da mu se supruga javi iz bolnice.

Gledamo i film Čudne čestice, koji je osvojio nagradu mladog žirija na festivalu Cinéma du Réel, počasno priznanje u konkurenciji Next Masters na DOK Leipzigu, glavnu nagradu u ruskoj konkurenciji festivala dokumentarnog filma Flahertiana 2015. godine, itd. Redatelj Denis Klebleev u središte filma postavlja kvantnog fizičara koji se ne može pomiriti s time da stvarni svijet ne funkcionira kao svijet kvantne fizike.

Represivna Rusija tema je dokumentarca Djeca 404 redatelja Pavela Lopareva i Askolda Kurova, čiji su junaci mladi homoseksualci “autani” u vrijeme kada ruska vlada donosi zakon koji zabranjuje promicanje “netradicionalnih seksualnih odnosa” među maloljetnicima. U tom društvenom okviru mlada Elena Klimova na društvenim mrežama osniva grupu Children-404 namijenjenu “djeci s greškom” kojoj se već u prvoj godini pridružuju 22 tisuće članova. Stranica objavljuje poruke žrtava okrutnih napada zbog spolne orijentacije, a nekima od njih autori su dali i kameru u ruke kako bi sami snimili situacije iz svojih života.

Tematski su srodni i filmovi Božja volja redateljice Beate Bubenec i U zamjenu Sofije Gevejler. U prvom pratimo skupinu mladih ekstremista, pravoslavnih neokonzervativaca koji nastoje provesti euharistijsku revoluciju, dok je u drugom filmu nekoliko majki podijelilo s gledateljima svoj doživljaj “najvećeg događaja u životu”. Nekima je to donijelo slomljeno srce, nepovratnu promjenu, odbacivanje djeteta ili njegovo posvajanje. Sliku suvremene Rusije daje i Ljubav na prodaju redateljice Tajsije Rešetnikove, film o moskovskoj vlogerici koju uzdržava bogati ljubavnik, a čiji savjeti o muško-ženskim odnosima nailaze na sjajan odaziv kod publike.


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Hey mr. Taliban, tali me banana

Radić: “Hollywoodgate” (2023.) – Film koji se relativno lako gleda usprkos zamornosti sadržaja

Film svoj naslov “Hollywoodgate” duguje nazivu vojne baze koja je navodno bila i tajni punkt CIA-e, u kojoj su Amerikanci ostavili oružje, vojne letjelice i lijekove, i koju preuzimaju talibani predvođeni spomenutim zapovjednikom avijacije. Sve što od talibana vidimo i čujemo tokom filma snažno sugerira da je riječ o slabo organiziranim diletantima koji bi se mučili i s vođenjem školskog razreda, kamoli ne s upravljanjem državom, za što se čini da su posve nesposobni, a opet, ti isti talibani ostali su neslomljivi orah za najmoćniju svjetsku silu, baš kao što su nekad njihovi prethodnici mudžahedini bili neslomljivi za Sovjete. Damir Radić za Novosti.

12.05. (21:00)

Osvjetljavanje prošlosti

Jasmila Žbanić u Razgovoru s razlogom: Iako je htjela obrađivati i neke druge teme, vuče je da govori o tragedijama

Redateljica iz BiH govorila je o njezinom novom dokumentarnom filmu “Blum – Gospodari svoje budućnosti”, koji donosi priču o nekadašnjem direktoru jugoslavenskog giganta Energoinvesta Emeriku Blumu, koji je kratko bio i gradonačelnik Sarajeva. Žbanić ističe kako je njezina ideja bila da film najviše gledaju mladi ljudi. Naime, o socijalističkoj prošlosti se ili negativno govori ili je se uopće ne spominje. U filmu se vidi kako je u to vrijeme, 1970-tih i 1980-tih godina, Sarajevo bio provincija. 88% žena nije znalo čitati ni pisati. S druge stane u Energoinvestu nalazimo žene direktorice, žene koje imaju jednaka prava i plaće kao muškarci. Filmovi “Grbavica” i “Quo vadis, Aida?” pokazuju kako se Žbanić bavi teškim ratnim temama. S filmske strane, kaže ona, to su najzanimljivije teme jer su vrlo dramatične, predstavljaju tabue koje treba osvijetliti s drugih strana. HRT

07.04. (09:00)

Još jedan čovjek koji nije mogao šutjeti

Mirotvorac: Reihl-Kir je bio lice institucije države koja uistinu brine do svih građana i do mira, no takva je država izgleda morala umrijeti

“Mirotvorac” je novi dokumentarni filmski hit koji plijeni pažnju pitkošću, rijetkim arhivskim snimkama i sveprožimajućom tjeskobnom atmosferom od početka do kraja, a redateljski postupci su usmjereni da uglavnom priča logično teče poput rijeke, s izuzetkom početka i kraja koji su povezani poput dvije strane istog novčića. Film nudi hipotezu da je Kirovo ubojstvo bilo i ubojstvo za primjer (u cilju ušutkivanja), a isto tako, nisu dani odgovori na pitanje zašto su poslije poznati hrvatski političari u zadnji čas odustali od odlaska na pregovore u Tenju, iz koje se Kir, te njegovi suputnici Zobundžija i Knežević neće vratiti živi. Film Ivana Ramljaka duboko ponire u introspektivne sfere na način koji bi svaka poštena, odgovorna osoba s ikakvim integritetom smatrala normalnim, ali narativ prevladavajućeg političkog mnijenja ga smatra štetnim. Ravno do dna

02.04. (17:00)

Zaslužio je spomenike

Redatelj dokumentarnog filma o Reihl-Kiru: Njegov javni status i dalje je apsolutno neprimjeren

Josip Reih-Kir je pregovorima sa srpskim stanovništvom uporno pokušavao spriječiti sukobe: dok je on načelnik tamošnje policije, inzistirao je, u tom dijelu Hrvatske neće biti rata. On se rasplamsao nakon njegovog ubojstva. O filmu Mirotvorac redatelj Ivan Ramljak priča detalje za Novosti: Postoje događaji prije i poslije Reihl-Kirovog ubojstva koji ukazuju na to da je Glavaš najvjerojatnije imao veze s ubojstvom, ali jasnog dokaza nema. A postoje i elementi iz kojih se može zaključiti da je riječ o Gudeljevom impulzivnom činu. Na suđenjima se govorilo kako je čuo da su mu srpski pobunjenici ubili oca, silovali majku i spalili kuću. Više ljudi s kojima sam razgovarao o Glavašu o njemu misle sve najgore i krive ga za razne zločine, ali ne smatraju da je naredio Reihl-Kirovo ubojstvo. U filmu se pojavljuju samo direktni svjedoci događaja, no pričao sam i s ljudima koji su ubojstvo istraživali, uključujući i moguće nalogodavce. Za organizirano su smaknuće postojale i povoljnije lokacije. Reihl-Kir nije jedini koji je stradao u vrijeme kada su oružje nosili mnogi koji nisu smjeli.

30.03. (21:00)

Doksamo se lokalno, mislimo globalno

Nenad Puhovski o novom izdanju ZagrebDoxa: Festival kao “prozor u svijet”

Izborom filmova ove godine pokušavamo pokazati da se veliki problem s kojim se danas globalno suočavamo i koji prijeti trećim svjetskim ratom može pokušati razbiti na niz manjih problema s kojima se možemo i trebamo uhvatiti ukoštac na osobnoj, lokalnoj, nacionalnoj i drugim razinama, kaže osnivač i umjetnički direktor festivala ZagrebDox za Novosti: Drugim riječima, umjesto da se samo bavimo globalnom ekologijom, Trumpom, Putinom i čime već, mi se prije svega bavimo ljudima, njihovim problemima i onime što možemo napraviti, pa su i filmovi otvaranja odabrani na osnovu tog kriterija. ZagrebDox kreće danas i traje sve do 6. travnja.

26.03. (12:00)

Dokumentarni maraton s doxom u glavi

ZagrebDox – gdje stvarnost ima bolji scenarij od fikcije

Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox održava se od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique kinima. Factum predstavlja tri filma, uključujući Mirotvorca Ivana Ramljaka o Josipu Reihlu Kiru te Naći ću te Justine Matov. Green Dox donosi Ja sam rijeka, rijeka je ja i Ljude od plastike. U Teen Dox programu ističu se Tko ako ne mi i Projekt Nika. Nagrade dodjeljuju stručni žiriji, a najbolji Teen Dox film biraju učenici 1. gimnazije. Ravno do dna

18.03. (00:00)

Da su igrani filmovi, nitko im ne bi vjerovao

Dokumentarci: Kad je stvarnost luđa od fikcije

  • Tanka plava linija (The Thin Blue Line, 1988) – Errol Morris razotkriva nepravdu u slučaju Randalla Adamsa, nepravedno osuđenog na smrtnu kaznu, uveo rekonstrukcije u žanr true crime dokumentaraca
  • Grizzly Man (2005) – Priča o čovjeku koji je volio medvjede, ali oni nisu voljeli njega
  • Dragi Zachary (Dear Zachary, 2008) – Najtužniji true crime dokumentarac ikad snimljen,
  • Pehist: Život i smrti Roberta Dursta (The Jinx, 2015/2024) – Ubojica koji je sam sebi smjestio pred kamerama
  • Čin smaknuća (The Act of Killing, 2012) – Masovne ubojice rekreiraju vlastite zločine kao da snimaju Hollywoodski film

Bug

13.03. (08:00)

Jer tko još voli lagane teme?

Zagrebdox 2025: Dokumentarci koji (ne) ostavljaju mjesta za raspravu

Ovogodišji ZagrebDox donosi filmski presjek kontroverzi, biografskih priča i globalnih problema kroz tri ključna programa: Kontroverzni Dox, Biografski Dox i Stanje stvari. Od razotkrivanja radnih uvjeta u korporacijama, preko političkih i društvenih borbi, do osobnih previranja, ovogodišnji dokumentarci bez zadrške seciraju svijet u kojem živimo. Festival traje od 30. ožujka do 6. travnja u Kaptol Boutique Cinema, a detalji su dostupni na službenim stranicama. tportal

29.11.2024. (13:00)

Ekološki Zenica blues

Kraj svijeta, prirode i čovjeka u dokumentarcu ‘Nebo iznad Zenice’

Jedini razlog iz kojeg Zenica službeno nije najzagađeniji grad u Europi (to je zasad Sarajevo) jest to što tvrtka koja je najviše zagađuje već godina tvrdi da ne može izmjeriti koncentraciju benzena u zraku. Ovaj film, između ostalog, prati napore Eko foruma Zenica, na čelu s dekanom Politehničkog fakulteta, Samirom Lemešom, da se taj problem osvijesti i da se nešto poduzme. I iako do kraja snimanja filma rezultati još nisu stigli, uspio je postići to da se mjerenja provedu, da se provede istraživanje učestalosti genetskih oštećenja u stanovnika Zenice, a čini se da je Eko forum uspio i u još nečemu jer je ArcelorMittal nakon završetka snimanja ovog filma objavio zatvaranje koksare. Naravno, nisu priznali da ih je na to prisilio revolt građana i aktivista, ali nema veze, samo neka zatvore. Zrinka Pavlić za tportal

20.10.2024. (09:00)

Samo rokanje

DORF, festival posvećen rock dokumentarcima, idući tjedan u 18. izdanju

OK, nećemo nikada biti neki veliki festival, ali zato možemo biti mjesto za male platforme i mala druženja. Pokazali smo DORF-om da u Vinkovcima i diljem Hrvatske ima mladih talentiranih ljudi koji trebaju prostor za svoje ideje i djelovanje, a mi im to možemo ponuditi. U tome leži naš najveći uspjeh, smatra idejni začetnik festivala Toni Šarić. Ali, pogriješili bi kada bi rekli da je DORF bio isključivo mjesto na kojem do izražaja dolaze pojedinci i skupine koji su česti zanemareni iako to svojim radom ne zaslužuju, među gostima festivala bila su i neka veća imena. Činjenicu da nije lako organizirati festival koji ima specifičnu publiku i organizacijski ne počiva na velikom broju ljudi, svjedoče stalne potrage Šarića za novim lokacijama na kojima bi DORF dosegao višu razinu. S festivalskim programom su prošli čak 86 gradova u osam država. Novo, punoljetno izdanje kreće 23. 10., a bit će prikazano 8 filmova autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, od kojih su dvije hrvatske premijerne projekcije. HRT