Rusija se okreće Aziji, a Europa Africi - Monitor.hr
31.05.2022. (22:00)

Globalno tržište nafte

Rusija se okreće Aziji, a Europa Africi

Ruska invazija na Ukrajinu izmijenila je globalno tržište nafte, s afričkim dobavljačima koji se pojavljuju kako bi zadovoljili europsku potražnju, dok Moskva pogođena zapadnim sankcijama sve više pribjegava rizičnim pretovarima s broda na brod kako bi svoju naftu dopremila u Aziju.
Stručnjaci ocjenjuju da će se Rusija ipak moći nositi sa zabranom izvoza nafte u Europsku uniju, ali pod uvjetom da Azija i posebno Kina, nastave kupovati njezinu naftu. Sankcije uvedene Moskvi zbog napada na Ukrajinu, uključujući američku zabranu uvoza nafte, potaknule su Rusiju da se izvozno polako odvoji od Europe, gdje se njezina nafta izbjegava i okrene se kupcima u Indiji i Kini kojima nudi znatne popuste. Lider


Slične vijesti

08.01. (16:00)

"Tamo su djeca gladna i žedna, umiru. Sada nitko ne gleda tu stranu priče."

Posvojila je dijete iz Konga: “U Hrvatskoj sam na listi od 2019., nitko me ni do danas nije nazvao”

Ima nas 7,6 milijardi, hrane ima za 20 milijardi, a ipak gladuje 821 milijun ljudi - Večernji.hr

Hinina sugovornica iz pravne struke, koja je željela ostati anonimna, sa svojim je suprugom 2021. posvojila tada petogodišnju djevojčicu iz Demokratske Republike Kongo (DRC, bivši Zair). Govoreći o razlozima zbog kojih se odlučila na taj korak, posvojiteljica ističe kako je kroz svoj posao i iskustva prijatelja “znala da u Hrvatskoj posvojenja nema”. U to su se ona i suprug uvjerili kada su krenuli u postupak dobivanja potvrde o podobnosti za posvojenje pred nadležnim centrom za socijalnu skrb (CZSS). Prilikom pokretanja postupka 2019. naglasili su kako će međunarodno posvojiti dijete, ali i da su svakako zainteresirani za posvajanje još djece u Hrvatskoj. Posebnih zahtjeva nisu imali. I 2023. su još uvijek na listi potencijalnih posvojitelja, a do danas ih nitko nije nazvao. “Nevjerojatno mi je da domovi pucaju po šavovima, a da potencijalne posvojitelje nitko godinama ne zove i onda se ljudi odlučuju na međudržavno posvojenje”, kaže posvojiteljica. Index

06.01. (11:00)

Mama Afrika poprijeko se zeleni

Projekt Veliki zeleni zid: Posadit će stabla u koridoru dugom 8000 kilometara

Kako bi obnovili degradirani krajolik Sahela, 11 afričkih čelnika potpisalo je inicijativu “Veliki zeleni zid” 2007. godine s planovima za uzgoj koridora drveća dug 8.000 km po cijeloj širini kontinenta – od Senegala na zapadu do Džibutija na istoku. Petnaest godina kasnije, 21 afrička država pridružila se ambicioznom projektu i oko 18% zida je već završeno; u Senegalu je zasađeno više od 12 milijuna stabala; U Etiopiji je obnovljeno 15 milijuna hektara zemlje. Do 2030. inicijativa ima za cilj obnoviti 100 milijuna hektara i sekvestrirati 250 milijuna tona ugljika.  Green

19.12.2022. (09:00)

Kad je dug zao drug

Nova otimačina Afrike, sukob između SAD-a, EU i Kine

Nova "otimačina Afrike", sukob između SAD-a, EU i Kine

U sukobu oko Afrike između SAD-a i Kine još nema pobjednika. Kina više investira od SAD-a i više trguje, ali zemlje EU su također intenzivno uključene u natjecanja za stjecanje utjecaja na kontinentu. Sjeverna Afrika dominantno trguje s EU, a važan je izvor nafte i plina za ekonomiju EU, posebno nakon rata u Ukrajini i sankcija Rusiji. Nakon dva desetljeća popravljanja situacije u Africi, situacija se pogoršava. Ako je suditi po prošlosti, Afrika će opet tražiti masovni otpis dugova od Zapada, treći od početka 21. stoljeća. Kina, pritisnuta od svjetske javnosti, napravit će isto, vjerojatno u manjem obujmu. Uslijedit će novo “komadanje Afrike”. Umjesto kolonija uspostavit će se interesne zone. Države na kontinentu će se opredijeliti za interesnu sferu SAD-a, EU ili Kine prema tome tko ponudi više. Ali to će biti samo privremeni predah i ništa se bitno neće promijeniti. Afrika će nastaviti biti problematični kontinent gladi, političke nestabilnosti i siromaštva. Samo u 2021. i 2022. je izvršeno devet pučeva, uspjelih i neuspjelih. Index

18.12.2022. (08:00)

Rusi ne biraju sredstva

Afrika strepi od zloglasnih ruskih wagnerovaca: Masakri, zlato i farme trolova

How Russia's Wagner Group Is Expanding in Africa - The New York Times

Dmitrij Sitii, ruski biznismen za kojeg se vjeruje da je blizak saveznik Jevgenija Prigožina, osnivača Wagner grupe, prebačen je u bolnicu u Srednjoafričkoj Republici nakon “pokušaja atentata”, izvijestila je ruska novinska agencija RIA Novosti pozivajući se na lokalno rusko veleposlanstvo u Banguiju koje još nije komentiralo okolnosti navodnog pokušaja ubojstva. Sitiiju, koji službeno radi kao voditelj kulturnog centra “Ruski dom” u glavnom gradu Srednjoafričke Republike, Banguiju, SAD je u rujnu 2020. uveo sankcije zbog njegovih navodnih veza s grupom Wagner, privatnom vojnom skupinom koja je samo u toj nestabilnoj afričkoj državi rasporedila više od 1000 boraca. Prigožin, ruski oligarh pod američkim sankcijama koji je predvodio nedavni prodor Rusije u Afriku, rekao je u priopćenju da je Sitii primio paket s eksplozivom koji mu je eksplodirao u rukama i da se liječnici bore za njegov život, piše Guardian. Jutarnji

25.07.2022. (10:00)

Borba za majčinski kontinent

Afrika: Kina gradi ceste, EU broji insekte

EU gubi utrku s Kinom u Africi. Europljani se ponašaju paternalistički, sporo donose odluke, izvoze apstraktne vrijednosti i visoke standarde: tako to doživljavaju afrički dužnosnici. Kinezi su pragmatični: grade ceste. Zapad optužuje Kinu da zemlje u razvoju stavlja u „dužničke zamke” nudeći neodržive kredite za projekte u okviru svog Novog puta svile, koji se onda mogu iskoristiti za politički utjecaj ili ustupke koji imaju geostratešku važnost za Kinu. No ni Zapade se ne ponbaša bitno drugačije: Kina i EU su vrlo slično ocjenjene u pogledu jačanja ekonomske politike „zamke duga” u Africi – EU je dobila samo neznatno bolju ocjenu 4,6 od Kine koja je ocjenjena sa 4,9. EU je u velikoj meri bila i suučesnik u nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike i praksi izbegavanja poreza. DW

25.05.2022. (15:00)

Sunce iz Afrike

EU ne može sama proizvesti dovoljno energije, u pomoć stiže – Namibija

Namibija, pustinjska afrička država, jedna od najviše pogođenih globalnim zatopljenjem, želi proizvodnjom sunčeve energije pokriti vlastite potrebe i čak je izvoziti 2030. te  tako pomoći dekarbonizaciji Europe putem proizvodnje vodika i amonijaka. Namibijsko vodstvo došlo je u Europu “ponuditi svoje izvanredno sunce”,  a strategija razvoja predstavljena je i u Parizu. Ako EU želi proizvesti 10 milijuna tona hidrogena iz obnovljivih izvora do 2030., ona računa na 10 milijuna uvezenih tona kojima će nadomjestiti ugljen, naftu i plin u pojedinim industrijskim sektorima i u prijevozu. Osnovna formula za proizvodnju je sljedeća: sunčeva energija proizvedena na licu mjesta putem elektrolizatora za razbijanje molekula vode (H2O) iz desalinizirane morske vode za proizvodnju hidrogena (H) koji se naziva zelenim jer potječe iz obnovljivih izvora. Green

02.02.2022. (00:00)

Sila Afrike

Broj žitelja Afrike do 2050. će se udesetostručiti

Nastave li se postojeći demografski trendovi, svjetska populacija će do 2050. godine s postojećih 7,7 skočiti na 9,5 milijardi, pri čemu će četvrtina stanovništva živjeti na afričkom kontinentu. Najveći porast broja stanovnika zabilježit će Nigerija u kojoj bi do sredine ovog stoljeća moglo živjeti 400 milijuna ljudi, što znači da će ta zapadnoafrička država po broju stanovnika prestići SAD i tako postati treća najmnogoljudnija zemlja svijeta. Novosti…

29.04.2020. (10:30)

Afrika strepi pred koronavirusom

WHO već neko vrijeme upozorava da bi subsaharska Afrika mogla postati sljedeći epicentar pandemije SARS-CoV-2. Procjenjuje se da bi moglo doći do najmanje 300 000 smrtnih slučajeva, a više od 30 milijuna ljudi bi nakon pandmije mogli postati još siromašniji. Zabrinjava podatak o tome kako u 43 afričke države ima manje od 5000 kreveta na jedinicama intenzivne njege, odnosno oko pet kreveta za milijun ljudi (u Europi 4000 kreveta na milijun stanovnika). DW…

14.04.2020. (22:30)

Crno - bi im se pisalo

Koronavirus može uništiti Afriku

Životni uvjeti u mnogim izbjegličkim kampovima i siromašnim četvrtima Afrike su bili jezivi i bez korone: gusta naseljenost, loši higijenski uvjeti i zdravstvena zaštita. Izbijanje epidemije koronavirusa u nekom izbjegličkom centru – a u njima živi 18 milijuna ljudi – bilo bi strašno zbog toga što bi se virus mogao jako brzo raširiti. To su ljudi koji žive zbijeni jedni do drugih na vrlo malom prostoru, ne mogu se držati pravila o pranju ruku i gotovo da nemaju zdravstvenu zaštitu. Deutsche Welle