Ruske tajne službe godinama instaliraju agente po europskim zemljama, Njemačka im je jedna od glavnih meta - Monitor.hr
06.09. (17:00)

Budni "spavači"

Ruske tajne službe godinama instaliraju agente po europskim zemljama, Njemačka im je jedna od glavnih meta

Ruske tajne službe godinama instaliraju agente po europskim zemljama, odakle vode nevidljivi rat protiv Zapada. Infiltriraju se u informatičke kompanije, špijuniraju političare, rade sabotaže i ubijaju disidente. To je borba za moć i utjecaj, za sirovine i novac, a traje daleko dulje od rata u Ukrajini. “S ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine, prijetnja ruske špijunaže, kampanja dezinformiranja i kibernetičkih napada dobila je drugu dimenziju”, kaže njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser iz Socijaldemokratske stranke (SPD). Zapadni izvori navode da GRU (ruska vojna tajna služba) i SVR (ruska vanjska obavještajna služba) drže do 70 “ilegalaca” na Zapadu, što nije puno. Brojniji su agenti koji rade za veleposlanstva i konzulate Ruske Federacije, zaštićeni diplomatskim statusom. Prema procjeni zapadnih obavještajnih službi, samo u Njemačkoj je na početku ove godine djelovalo više od 150 ruskih špijuna s diplomatskim imunitetom. Jutarnji


Slične vijesti

Petak (12:00)

Vratiće se rode

Balkan umire i emigrira, Njemačka uvozi mladost

Usprkos nizanju kriza – zaključno s pandemijom i ratom u Ukrajini – podaci pokazuju da je njemačka glad za radnom snagom i dalje velika, te da je zapadni Balkan viđen kao jedan od bazena novih došljaka. Samo u ovoj godini u Njemačkoj je u prosjeku nepopunjeno 853.000 radnih mjesta. Kada su ovog ljeta njemački ugostitelji ponovno počeli raditi punom parom nakon pandemije, nedostajali su im radnici, pa je njihovo udruženje apeliralo na Vladu da hitno dopusti radnoj snazi sa zapadnog Balkana da dođe. Je li vrbovanje radne snage s Balkana etički upitno? Ne mislim da je kompletna odgovornost na Njemačkoj za to što ljudi napuštaju svoje zemlje. Kapitalizam ionako ne trpi moraliziranje. Nijemci su uspješni i to je to. DW

23.11. (21:00)

"Što se promijenilo od '90-ih? To što su danas nacisti u odijelima i kravatama"

Njemačka prije 30 godina i danas: rasizam je i dalje tu

Nešto poslije ponoći 23. studenoga 1992. dvojica neonacista bacili su molotovljeve koktele u dvije kuće u Möllnu u pokrajini Schleswig-Holstein jer su tamo živjele turske obitelji. Stanari jedne od napadnutih kuća su spašeni, neki s teškim ozljedama. U drugoj kući poginule su 51-godišnja Bahide Arslan, njena desetogodišnja unuka Yeliz i njena 14-godišnja sestričina Ayse. Bahide je uspjela spasiti sedmogodišnjeg unuka Ibrahima tako što ga umotala u mokre ručnike. Ubrzo nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke dogodio se čitav niz rasističkih napada: u Hoyerswerdi, Rostocku, Möllnu, Solingenu… Poslije Möllna u Njemačkoj je nastao i val gnjeva, kao i suosjećanja. Nekoliko tisuća ljudi okupilo se u gradu na spontani, tihi marš. U danima i tjednima koji su uslijedili širom Njemačke održavane su demonstracije i manifestacije protiv rasizma i ksenofobije. Deutsche Welle

13.11. (08:00)

Fuggerei, najstarije socijalno naselje na svijetu

Iste cijene vrijede već 500 godina: Kvart u kojem najam stana košta manje od jednog eura

Fuggerei Augsburg | Bayerisch Schwaben – Deutschland

Fuggerei, naselje iz snova nalazi se u bavarskom gradu Augsburgu, jednom od najstarijih gradova u Njemačke –  osnovan je po odredbi rimskog cara Augusta kao vojni logor. U Fuggereiu se cijena najma stana nije promijenila od 16. stoljeća, a iznosi 88 centi godišnje. Naime, za siromašne građane Augsburga pobrinula se utjecajna i moćna bankarska obitelj Fugger koja je u 16. stoljeću uložila novac u gradnju posebnog naselja Fuggerei za “ne tako imućne građane” kao što su: udovice, beskućnici i osiromašeni obrtnici, ali ne i prosjaci. Stanovnici su plaćali godišnji najam zakladi u iznosu od (današnjih) 88 centi, a usto su bili dužni „odraditi“ tri molitve dnevno za članove obitelj Fugger i obavljati poslove u zajednici na pola radnog vremena. Velika važnost pridavala se duhu zajedništva i solidarnosti u naselju, što se osjeti i danas. Stanovnici jedni za druge obavljaju usluge, međusobno si pomažu i druže se. N1

05.11. (18:00)

Novo nenormalno

Sve više ljudi u Njemačkoj i Slovačkoj vjeruje Putinovoj propagandi

Prorussischer Autokorso in Kaufbeuren

„Napad Rusije na Ukrajinu je reakcija na provokacije NATO-a koje Moskva nije mogla ignorirati”. U ovu izjavu prema rezultatima studije Centra za promatranje, analizu i strategije (CeMAS) vjeruje 19 posto građana Njemačke. Još u travnju u to je vjerovalo samo 12 posto ispitanih. Studija ovog think-tanka pokazuje da je posebno na istoku Njemačke spremnost da se vjeruje Putinovoj propagandi velika dok je na zapadu taj postotak više nego upola manji. U tvrdnju da “ruski predsjednik Vladimir Putin vodi borbu protiv globalne elite koja iz pozadine vuče konce” vjeruje 27 posto ispitanih na istoku Njemačke i njih 16 posto na zapadu. Dutsche Welle U Slovačkoj više od polovice građana vjeruje da Rusi nisu isprovocirali rat u Ukrajini. Istraživanja pokazuju da više od polovice slovačkog stanovništva (5,4 milijuna ljudi) pasionirano prati različite teorije zavjera, a tek svaki drugi Slovak vjeruje da je Rusija napala Ukrajinu. Jutarnji

04.11. (21:00)

Na zapadu ništa novo

Njemački strah od Kine i Rusije

Ruski napad na Ukrajinu utjecao je i na poglede Nijemaca na sigurnosno-politička pitanja. Vanjski odnosi, i politički i ekonomski, upravo se propitkuju. Sve češće se poglede usmjerava i prema Kini. Dijelom i zbog toga što tu zemlju ovih dana posjećuje savezni kancelar Olaf Scholz. Samo devet posto ljudi s pravom glasa u Kini vidi pouzdanog partnera Njemačke. Prije pet godina tog je mišljenja bilo 36% ispitanika. To je znatno „zahlađenje” njemačkih stavova naspram Kine. Na Kinu njemačko stanovništvo gleda s nepovjerenjem, a slična doza nepovjerenja postoji i u odnosu prema Rusiji (10%). Strah od toga da bi Rusija mogla napasti i druge europske zemlje nešto je smanjen od početka rata u Ukrajini, ali je i dalje na visokoj razini – 61%. Ipak po pitanju buduće ekonomske suradnje s Kinom nema jedinstva među ispitanim njemačkim građanima: polovica ih se zalaže za reduciranje obujma suradnje. Ali isto toliko ih se zalaže za nastavak suradnje. DW

31.10. (23:00)

Špijunaža i kamuflaža

Njemački kontraobavještajci upozoravaju na sve aktivnije suparničke špijune

Sjedište MAD-a u vojarni Konrad Adenauer u Kölnu

Predsjednica njemačke Vojne kontraobavještajne službe (MAD) Martina Rosenberg upozorila je na povećanje aktivnosti suparničkih obavještajnih službi u Njemačkoj. Scenariji prijetnji za Bundeswehr su različiti, kaže Rosenberg. “Obavještajne službe pod kontrolom država koriste sva raspoloživa sredstva kako bi došle do željenih informacija, ostvarile utjecaj i slijedile interese svoje zemlje”, izjavila je Rosenberg za Njemačku novinsku agenciju dpa. Letovi dronova iznad vojarni Bundeswehra, pokušaji ruskog špijuniranja prilikom obuke ukrajinskih vojnika i, naravno, internet: Pred njemačkom Vojnom obavještajnom službom sve više je izazova. Inače, Vojna kontraobavještajna služba je treća savezna obavještajna služba u Njemačkoj, uz Saveznu službu za zaštitu ustavnog poretka (BfV) i Saveznu obavještajnu službu (BND). MAD ima gotovo 1400 zaposlenih, a sjedište službe je u vojarni Konrad-Adenauer u Kölnu. Deutsche Welle

22.10. (17:00)

Ta tvoja barka mala

Nijemci i Amerikanci vode istragu o vlasnicima luksuznih jahti. Sumnja se da najskuplje pripadaju ruskim oligarsima

Razjasniti vlasničke odnose luksuznih jahti krajnje je teško. Brodove često kupuju isprepletene mreže tvrtki koje imaju samo poštanski sandučić, holding i povjerenika. A da bi sankcije EU-a mogle biti provedene vlasti moraju dokazati da jahte stvarno pripadaju ruskim oligarsima koji su pod sankcijama. Tu bi mogli pomoći dokumenti brodogradilišta: tko je pregovarao o gradnji jahte, tko je odlučivao kako će ona biti opremljena ili tko je posjećivao brodogradilište? Za neke od brodova koji su proteklih godina izgrađeni u brodogradilištu Lürssen sad se zanima i njemačka Savezna ustanova za borbu protiv kriminala BKA. Kod Europola pak traje operacija „Oscar”, istražitelji traže imovinu bogataša oko Putina, jahte, vile, privatne zrakoplove, umjetnine i novac u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Finskoj ali i u SAD-u. Deutsche Welle

15.10. (16:00)

Ušteda na gorivu i transportu, a manje na režijama

Štedi li se energija radom kod kuće?

Symbolbild | Homeoffice mit Kind

Dok zaposlenici radom kod kuće mogu uštedjeti trošak prijevoza do radnog mjesta, kod kuće ih čeka mnoštvo troškova koje je inače plaćao poslodavac. To nije samo grijanje, električna energija za računalo i račun za telefon i internet, nego i samo računalo, papir za pisač, u doba korone bila je navala i na pisaće stolove i uredske stolice jer niti to nije imao svatko kod kuće. U to doba prošle vlade je zaposlenima u Njemačkoj odobrila poreznu olakšicu od 5 eura po danu rada kod kuće, ali njih nije moglo biti više od 120 tijekom godine. Drugim riječima, zaposleni u Njemačkoj mogu odbiti najviše 600 eura u obračunu poreza od ukupnog prihoda na koji će platiti porez na prihod. Neke države EU po tom su pitanju mnogo velikodušnije, a neke ne odobravaju čak niti to. Deutsche Welle

12.10. (22:00)

50. godišnjica međusobnog priznanja

Njemačka i Kina – od velikog prijateljstva do još većeg nerazumijevanja

Symbolbild Deutschland China

Koja zemlja je glavni trgovinski partner Njemačke? Kina, već šest godina. Iz koje zemlje na njemačke fakultete dolazi najveći broj studenata? Iz Kine. U zadnjem semestru ih je došlo točno 43.629. S kojom zemljom je Njemačka svoje odnose podigla na razinu „sveobuhvatnog strateškog partnerstva”? S Kinom. Na stranici njemačkog Ministarstva vanjskih poslova govori se o „velikoj raznolikosti i intenzivnosti” u njemačko-kineskim odnosima. Ali istina je i to da je Kina Njemačkoj ne samo partner i konkurent, već i „sustavni protivnik”. Politički vjetar promijenio je smjer i postao oštriji. Nekada je veliki broj delegacija s obje strane neprestano dolazio i odlazio u Njemačku i Kinu. Danas su susreti njemačkih i kineskih političara rijetki. Bez obzira je li riječ o prijetnjama Tajvanu, progonu ujgurske manjine, snažnom pritisku na demokratski pokret u Hong Kongu ili agresivnoj politici Pekinga na Južnom kineskom moru: potencijal za sukob Njemačke s Kinom raste. A sličnosti blijede. Deutsche Welle

13.09. (21:00)

"Bundeswehr više nije samo stavka u našem proračunu, on je primarna institucija naše sigurnosti"

Njemačka odluka da ponovno razvije najveću vojnu snagu u Europi imat će dugoročne sigurnosne i ekonomske implikacije

Glavna je teza njemačke ministrice obrane Christine Lambrecht kako nakon invazije na Ukrajinu Njemačka zbog svoje veličine, položaja i ekonomske moći mora preuzeti ulogu vojne supersile u Europi jer ne postoji nitko drugi u okvirima EU koji ima njihove potencijale. Odluka Njemačke da ponovo razvije najveću vojnu snagu u Europi imat će dugoročne sigurnosne i ekonomske implikacije ne samo na Europu nego i na globalne geopolitičke odnose. “Razvoj napetosti između Washingtona i Tajvana gura EU i Njemačku da učine više za vlastitu sigurnost”, upozorila je Lambrecht. Jutarnji