Sa ZagrebDoxa: 'Preko svih granica' - zašto sportašica nije ljudsko biće - Monitor.hr
27.02.2018. (23:34)

Sa ZagrebDoxa: ‘Preko svih granica’ – zašto sportašica nije ljudsko biće

Margarita Mamun je bivša ruska ritmička gimnastičarka. Kada se kaže ‘bivša’, logično je pomisliti na neku stariju osobu, no ova ‘penzionerka’ ima svega 22 godine. Kada je imala 20 godina osvojila je zlatnu medalju za svoju zemlju na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine, a nakon toga je napustila sportsku karijeru.

Odgovor na pitanje zašto je to učinila daje film Preko svih granica mlade poljske redateljice Marte Prus kojoj je ovo prvi film. Priča koju prikazuje nije joj strana, i sama se u djetinjstvu bavila gimnastikom i napustila je, pa odatle motivacija za izbor teme, kao i simpatije prema mladoj sportašici koja svakodnevno trpi nevjerojatne fizičke napore kako bi ostvarila cilj.

Rita je jedan divan stroj sastavljen od vitkih, gipkih mišića, sposobnih izdržati brutalne treninge, i dva velika oka koja otkrivaju sav očaj, bijes i bol koje osjeća iznutra, ali ne pokazuje izvana. Dok trenerice viču na nju, govore joj kako je glupa i nesposobna, ona će slušati i trpjeti, onda ponovo vježbati, pa se drugi dan probuditi i početi sve iznova.

Nema tu mnogo privatnog života, tek na momente vidimo obitelj Mamun koje Margarita vrlo rijetko posjećuje, a doznajemo i kako ima momka s kojim se vidi tek preko Skypea u trenucima odmora.

Glavni Ritin ‘mučitelj’ zove se Irina Viner, ona je trenerica reprezentacije i žena ruskog oligarha, jedna vrlo odriješita žena koja nemilosrdno sipa uvrede i primjedbe, pokušavajući na taj način slomiti otpor koji osjeća u Margariti, potaknuti je da prijeđe vlastite granice. Osobna trenerica Amina Zaripova nešto je blaža, no također ne propušta priliku da upozori Margaritu kada gubi fokus. Iako često puta izgleda kao da će odustati, ona to nikada ne učini.

Njena timska konkurentica Yana Kudryavtseva u jednom je intervjuu rekla kako nema rivalstva i kako je najbitnije da Rusija pobjedi. No samo jedan pogled na Margaritu odaje da nije nimalo ravnodušna i da joj je itekako važna pobjeda kako bi i sebi i drugima dokazala da može.

Iako naziv kaže Preko svih granica, čini se kako je Margarita ipak vrlo dobro znala svoju granicu i odabrala je ne prijeći je.

Film se prikazuje u sklopu ovogodišnjeg festivala ZagrebDox i možete ga pogledati u četvrtak.


Slične vijesti

04.03.2018. (17:18)

‘O očevima i sinovima’ i ‘Druga strana svega’ pobjednici 14. ZagrebDoxa

Svečanom dodjelom nagrada završio je 14. ZagrebDox.

U utrci za glavne festivalske nagrade, Velike pečate u međunarodnoj i regionalnoj konkurenciji, natjecalo se trideset i osam filmova. Međunarodni tročlani žiri činili su: nagrađivani hrvatski redatelj i snimatelj Boris Poljak, ujedno i predsjednik žirija, zatim selektor Filmskog festivala Sundance Harry Vaughn i poljska redateljica Anna Zamecka. Veliki pečat za najbolji film u međunarodnom natjecateljskom programu žiri je dodijelio filmu O očevima i sinovima sirijskog redatelja Talala Derkija. Svoju odluku obrazložili su riječima: “Žiri dodjeljuje glavnu nagradu filmu koji prikazuje kako jedan otac pretvara svoje sinove iz djece u obučene ubojice. Golemi rizik kojem se autor izložio donio nam je napetu kombinaciju ljubavi i ekstremizma koja se prenosi s koljena na koljeno.” Međunarodni žiri dodijelio je i dva posebna priznanja: filmu Grad sunca gruzijskog redatelja Ratija Onelija i Džungla te poznaje bolje kolumbijske redateljice Juanite Onzage.

Regionalni žiri činili su: direktorica festivala Sheffield Doc/Fest Elizabeth McIntyre, Ralph Eue, selektor festivala DOK Leipzig i Ognjen Glavonić, redatelj, direktor i suosnivač Filmskog festivala u Pančevu. Veliki pečat za najbolji film iz regionalnog natjecateljskog programa dodijelili su srpskom filmu Druga strana svega redateljice Mile Turajlić. Žiri je pojasnio da se radi o filmu koji tečno gradi pripovijest o potpunim suprotnostima spajajući svakodnevno i epsko. “Intimni prizori odnosa majke i kćeri odvijaju se ispred kulise turbulentne povijesti zemlje u stalnom prevratu. Dojmila nas se jasna struktura složene radnje i osjećajnost s kojom su dočarani veliki dokumentarni trenuci.” Regionalni žiri dodijelio je i dva posebna priznanja: slovensko-hrvatskom filmu Playing Men Matjaža Ivanišina i hrvatsko-slovenskom filmu Dani ludila Damiana Nenadića.

Mladi žiri djelovao je u sastavu: bugarski producent i izvršni direktor Međunarodnog udruženja filmskih i TV škola (CILECT) Stanislav Semerdijev, umjetnik i profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu (UMAS) Vlado Zrnić i poljska redateljica i studentica režije na Filmskoj školi u Łódźu Zofia Kowalewska. Mali pečat za najbolji film autora/ice do 35 godina dodijelili su filmu Preko svih granica poljske redateljice Marte Prus “za izvrstan prikaz snažnih arhetipskih likova u ozbiljnom klasičnom sukobu, koji je nastao samo uz pomoć prirodnih alata dokumentarističkog promatranja.” Mladi žiri posebno priznanje dodijelio je američkom filmu Lyana redatelja Arona Koppa i Amande Kopp.

Žiri sekcije Movies That Matter činili su slovenski redatelj, scenarist, romanopisac i glumac Metod Pevec, književnik i predstojnik Katedre za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta u Rijeci Kristian Novak i novinarka i urednica u Informativnom medijskom servisu HRT-a i aktivna članica Sindikata novinara i Hrvatskog novinarskog društva Maja Sever. Članovi žirija nagradu za film koji na najbolji način promiče ljudska prava dodijelili su filmu O očevima i sinovima sirijskog redatelja Talala Derkija. Žiri smatra da “unatoč činjenici da se autor u filmu drži postrani, svjesno birajući ulogu promatrača umjesto sudionika, film uspijeva dokumentirati i traumu čovjeka koji je svakom snimljenom scenom sve dalje od domovine svojih sjećanja i sve bliže spoznaji da je ona zauvijek nestala. Iako prizori često ostavljaju osjećaj jeze u očigledno sumornoj perspektivi, film ima snažan pozitivan učinak. Hrabrost autora koji je odlučio dokumentirati važnu priču u izuzetno teškim okolnostima, stavljajući na kocku i vlastiti život, daje gledateljima dopuštenje i obvezu da također budu hrabri.”

Posebnim priznanjima žiri je nagradio mađarsko-njemački film Zarobljena žena autorice Bernadett Tuza-Ritter i češko-hrvatski U slučaju rata Jana Geberta.

Nagradu Teen Dox za najbolji film o problemima mladih osvojio je ruski film Ljepota Kristine Kuzakmetove, o čemu su odlučili učenici i učenice Klasične gimnazije u Zagrebu. Oni su izjavili da su ga odabrali “jer postavlja bezbroj pitanja, a ne nudi konkretne odgovore, nego otvara prostor za razmišljanje. To se postiže objektivnim prikazom života u okrutnim uvjetima djece i tinejdžera koji su prisiljeni odrasti prije svog vremena.” Posebno priznanje dodijelili su poljskom filmu Zovite me Tony redatelja Klaudiusza Chrostowskog.

Nagrada Mojoj generaciji – koju dodjeljuje Nenad Puhovski, osnivač i direktor ZagrebDoxa, filmu autora svoje generacije – pripala je filmu Ljudska rijeka renomiranog kineskog redatelja, konceptualnog umjetnika i političkog aktivista Ai Weiweija. “Ljudska rijeka nije samo monumentalni prikaz jedne od najvećih kriza našeg doba nego i dramatičan i osoban produžetak iznimnog umjetničkog opusa Ai Weiweija i, naposljetku, bitan doprinos aktivnostima na području borbe za ljudska prava”, stoji u pojašnjenju Nenada Puhovskog.

Ove godine na ZagrebDoxu je prvi put dodijeljena i Nagrada FIPRESCI – Nagrada Međunarodne federacije filmskih kritičara. Žiri koji je činila njemačka novinarka i filmska kritičarka Carolin Weidner, britanska kritičarka Collete de Castro i domaća novinarka i kritičarka Marcella Jelić nagradu je dodijelio filmu Druga strana svega Mile Turajlić. “Časna žena koja ne misli da je zaslužila počasti. Stan koji nikada nije trebao biti stan, nego je postojao takav kakav je dulje od 70 godina. Pragmatičnost koja je postala strast na političkoj pozornici. Film Mile Turajlić Druga strana svega zbližava, otkriva i donosi sklad”, stoji u pojašnjenju žirija.

Međunarodni panel koji je odlučivao o najboljim projektima programa usavršavanja ZagrebDox Pro Nagradu HBO Europe, diplomu i 2.000 eura za daljnji razvoj projekta dodijelili su hrvatskom projektu Jedna od nas (One of Us), koji su predstavili redatelj i producent Đuro Gavran i montažerka Nina Velnić. Riječ je o projektu produkcijske tvrtke Pipser d. o. o. iz Zagreba. Nagrada ZagrebDox Pro Online Mentor, diploma i jednogodišnje online mentorstvo s Hankom Kastelicovom, dodijeljena je redateljici Nejri Latić Hulusić i producentici Sabrini Begović-Ćorić za projekt Heretik. ZagrebDox Pro DCP, diploma i DCP za završeni projekt, koji se dodjeljuje prema odluci svih članova panela, dodijeljen je timu poljskog projekta Simfonija tvornice Ursus (Symphony of the Ursus Factory), koji čine redateljica Jaśmina Wójcik i menadžerica produkcije
Joanna Tatko iz Studija Wajda.

Na četrnaestom izdanju ZagrebDoxa prikazano je više od 125 filmova u 14 programa. Festival je posjetilo više od 160 gostiju iz cijeloga svijeta.