Šajatović: Porez na nekretnine – samo da ne bude previše štete - Monitor.hr
05.09.2024. (11:00)

Porez nekima, a ne svima

Šajatović: Porez na nekretnine – samo da ne bude previše štete

Pogrešno je vjerovati površnoj impresiji da će se oporezivanjem praznih stanova povećati ponuda na tržištu, pa će to spustiti cijene. Obično se zaboravi mnogo ‘sitnica‘. Primjerice, one kojima su podstanari ostavili štetu i neplaćene režije, uza sudstvo koje nije ponudilo zaštitu, nikakav porez neće nagnati na ponavljanje pogreške. Ako devedeset posto građana živi u svojoj nekretnini, dakle 380 tisuća njih su podstanari. Koliko podstanarskih stanova treba? U kojim mjestima? Koja bi bila prihvatljiva cijena najma garsonijere, jednosobnog ili dvosobnog stana? Koji je, brojčano izražen, cilj prosječne stanarine na koju Vlada cilja poreznim izmjenama? Porez na nekretnine neće riješiti ništa bitno, pa bi dobitak bio da komplikacije i šteta od njegova uvođenja ne budu prevelike. Miodrag Šajatović za Lider.


Slične vijesti

Srijeda (12:00)

A mogli smo i slutiti da se nešto valja iza brda, bili su presumnjivi

Šajatović: Zagustilo je kad se Andrej i Zoran slažu oko obrane

Olakšanje brzo ustupa mjesto zabrinutosti kad se dođe do povoda da se dva posvađana ega zbog nečega nađu i brzo dogovore. Tema su bile obrana i nacionalna sigurnost. Znači da su prijetnje sigurnosti zemlje krajnje ozbiljne. Odugovlačila bi njih dvojica da voda nije došla do grla. I dok u javnosti nema glasnog protivljenja jačanju namjenske industrije (tako se vojna industrija nevino nazivala u vrijeme SFRJ-a), otpori najavljenomu obveznom dvomjesečnom vojnom roku vrlo su glasni. Kad se upare ta dva stajališta, zaključuje se da mi kao društvo nemamo ništa protiv da drugim državama prodajemo oružje pa neka se njihovi mladići obučavaju i, ako treba, ginu. Ali ne bismo da naši mladići prolaze vojnu obuku i koriste se tim istim oružjem. Miodrag Šajatović za Lider.

22.05. (14:00)

Raste i trava dok se ne pokosi

Šajatović: Zašto Hrvatska nema ciljani rast BDP-a

Europska komisija morala bi imati instrumente za određivanje i kontrolu dogovorenog rasta. Do toga je, istina, dug put. Ali do tada bi Bruxelles mogao nametnuti državama članicama, kad već nameće sve do neodvojivih čepova, da u tekuću godinu izađu s ciljanom stopom rasta. Ali onda nastupe neoliberalni ekonomisti: nije na državama da planiraju rast, one samo trebaju stvarati uvjete da biznis lakše radi. Pa će se na kraju vidjeti kakav će biti BDP. Nije čudno što većina europskih političara na vlasti, uključujući hrvatske, obožava takav pristup. Kako bi rekla ekipa iz ‘Alana Forda’: ‘Ništa ne obećavamo i to izvršavamo.’ Ugodna je to pozicija. Kina si je odredila rast od 5 posto za ovu godinu, a to isto ima i SAD, Indija, pa i Poljska. Dok ostali europski političari, uključujući hrvatske, ne izađu iz zone komfora i ne vežu mandate uz brojčano obećani rast BDP-a, neminovni su porazi u globalnim nadmetanjima. Miodrag Šajatović za Lider.

15.05. (12:00)

Priznati poraz

Šajatović: Dobra predsezona, znak dodatnog jačanja ovisnosti o turizmu

Samohvalu kako trenutačno najbrže rastemo unutar sporovozeće Europske unije treba uzeti s rezervom. U 21. stoljeću moguće je prepoznati tri razdoblja. Prvo je od 2000. do 2008. Rast se temeljio na priljevu kapitala i kredita. To je bio realni priljev koji se razmjerno brzo pretvarao u kupovnu moć. Ulagači su kupovali dionice, zemlju, plaćali radove, a domaći su prodavači i dobavljači onda trošili i ulagali taj novac. Više od pola stranih investicija išlo je u bankarstvo, telekomunikacije i trgovinu. Udio industrije u bruto dodanoj vrijednosti smanjen je za 20 posto. Paralelno rastu privatni dugovi gospodarstva i građana. Da se i nije dogodila globalna kriza, dogodio bi se lom. Koliko god mi navijali za rast industrije ne mijenja se paradigma rasta. Turizam plus doznake iz inozemstva plus fondovi EU-a. Miodrag Šajatović za Lider.

08.05. (13:00)

Zašto planirati kad možemo iznenaditi sami sebe

Šajatović: Hrvatska vlada mora osnovati ministarstvo vanjske trgovine

I dok sve ozbiljne države imaju ministarstvo vanjske trgovine i pripremaju se na dugotrajne trgovinske ratove (carine su tek vrh ledenoga brijega), u Hrvatskoj vlada blaženi spokoj. Dežurni su analitičari nonšalantno za TV kuće komentirali da naša razmjena s SAD-om nije velika, pa nema razloga za brigu. U Vladi su to jedva dočekali pa i oni ponavljaju istu priču. Ali ne, nama institucija koja bi se bavila pomaganjem poslovnoj zajednici da se lakše probije na strana tržišta ne treba. Za svaki slučaj ukinuta je čak i Agencija za investicije i izvoz. Imamo mi fondove EU-a kao generatore rasta. Kad zagusti, dok samo od sebe ne prođe, ako se baš mora, osnujemo međuresorno povjerenstvo. Zna se da je to najefikasnije rješenje za nerješavanje nekog problema. Miodrag Šajatović za Lider

01.05. (12:00)

Reci mi u što ulažeš i reći ću ti tko si

Šajatović: Sudbina svijeta ovisi o državnim obveznicama

Svjetski dug dostiže rekordne razine. Velike sile, za koje se čovjek pita odakle im toliko novca za naoružavanje, istraživanje svemira, ulaganje u robotizaciju, financiranje obavještajnih službi te sto drugih stvari, postižu rekorde. Udio je javnoga duga u BDP-u Sjedinjenih Država 121 posto. Kina, koja se počela zaduživati desetljećima poslije, već je na devedeset posto. Jedina stvar koje se Trump dosad istinski uplašio jest opasnost da bi se moglo urušiti trgovanje američkim državnim obveznicama. Zato savjet svima nama: obratimo pozornost na državne obveznice i njihovo tržište. Ti signali diktiraju poteze svjetskih čelnika. Više od signala iz trgovina i s dioničkih i deviznih burzi. Miodrag Šajatović za Lider.

24.04. (13:00)

SF vlada

Šajatović: Zašto Plenković ne bi za potpredsjednika Vlade imenovao AI?

Nakon što 1. lipnja prođe i drugi krug lokalnih izbora, sljedeće tri godine političari ne bi trebali biti opterećeni izlascima na političko tržište. Tako i premijeru Plenkoviću ostaju tri godine mandata tijekom kojih bi napokon mogao učiniti nešto veliko. Po čemu će biti upamćen. Njegov veliki politički finale. Svih dosadašnjih godina Plenkovićeva premijerovanja u fokusu su bili iznuđeni odgovori na krizne situacije (Agrokor, korona, rat u Ukrajini, sada Trumpove carine…). Krizni menadžment, treba priznati, i nije bio tako loš. Ali za održivu budućnost države i zajednice uz političare vatrogasce nužni su oni koji mogu artikulirati dugoročne scenarije i strateško usmjeravanje države.

Jeste li uočili vijest da je Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata upravo odobrila pokretanje prvoga integriranog regulativnog ekosustava na svijetu temeljenoga na umjetnoj inteligenciji? Pojednostavnjeno, zakone će pisati i kontrolirati – na temelju najboljih svjetskih praksi – umjetna inteligencija. Miodrag Šajatović ima prijedlog za premijera… za Lider.

10.04. (10:00)

Kapitalizam na skliskim stepenicama

Šajatović: Tko samo popusti ucjenjivaču Trumpu, gotov je

U podjeli rada, svjetski ratovi počinju na Balkanu, a svjetske recesije u Americi. Bilo je tako 1929. Ponovilo se i bliže nam 2008./2009. Sve je bilo zrelo za novu spontanu recesijsku detonaciju. Donald Trump, kojeg je legitimno izabralo frustrirano američko biračko tijelo, izazivanjem carinskog, tj. trgovačkog rata s gotovo svim zemljama svijeta samo je spontanost zamijenio svjesnom detonacijom. Okvir posrnuloga kapitalizma može se dalje popunjavati ostalim državama. Osnovno pitanje je kako reagiraju na ‘kvartovskog ucjenjivača‘. Tko na koljenima traži milost i niže carine, nema mu pomoći. EU i Hrvatska nisu snažni kao Kina da se mogu otvoreno suprotstaviti Trumpu, ali mogu postupno smanjivati ovisnost o SAD-u. Miodrag Šajatović za Lider.

03.04. (11:00)

Kad roboti tipkaju

Šajatović: Uzbudljivo je nadmetati se s umjetnom inteligencijom

Bilo bi glupo da se, po uzoru na amiše, odreknemo nove tehnologije. Trebamo se njome koristiti u pripremama tekstova. Već smo u nekoliko tema objavili zasebne tekstove koje je na zadanu temu napisao AI. I to je bio dobar štos. Dobili smo korektne novinske uratke. Ali ne više od toga. Nedostajale su emocije i, nazovimo to, intelektualne novinarske vratolomije. Sve dok humanoidni roboti pogonjeni AI-jem budu groteskni kao što su danas, mi iz medija bit ćemo nadmoćni bar u jednoj novinskoj formi. Reportaži. Ne može AI sjesti u automobil i otići do Đurđevca te napraviti reportažu punu dojmova o proizvodnji prvoga komunalnog vozila na vodik. Miodrag Šajatović za Lider.

27.03. (17:00)

Ne bi se šteli zameriti

Šajatović: Došao Trump, naši neoliberali ostali bez teksta

Donald Trump u dva je mjeseca zgazio temelje neoliberalnoga koncepta Miltona Friedmana, a od glasnih neoliberalnih ekonomista ni riječi. Neki od dojučerašnjih borbenih i isključivih promicatelja ideje slobodnog tržišta možda bi svoju šutnju objasnili rečenicom: ‘Kad se promijene činjenice, i ja promijenim mišljenje.‘ Nezgoda je što se ta rečenica pripisuje Johnu Maynardu Keynesu, ocu škole državnog intervencionizma, protiv čijih su se ideja baš neoliberali desetljećima borili. Sve dok, koje li nesreće, Keynesovo učenje nije preuzeo moćni Donald Trump. U nadi da će ekonomski neoliberalni ekonomisti i hobisti (oni koji nisu ekonomisti, ali ‘mogu pogledati‘) s vremenom steći hrabrost i promicati svoje stare vrijednosti, pogotovo sada kada se klatno previše nagnulo prema sirovom, nasilničkom državnom intervencionizmu. Miodrag Šajatović za Lider.

21.03. (08:00)

I dalje smo poželjni u turizmu, pa zašto da brinemo o cijenama...

Šajatović: Potrošači bi morali nešto znati o pricingu

Nakon što je odumro bojkot trgovačkih lanaca, uskoro će politika cijena opet postati tema broj jedan. Dolazi turistička sezona. Poduzetnici i menadžeri, teško će to priznati, ovih su tjedana, kad je pricing u pitanju, jako nervozni. Znaju da se ne smiju uljuljkati u zadovoljstvo zato što su lani dobro određivali cijene. Bila je to godina u kojoj se samo trebalo držati općeg vala poskupljenja. Ove godine, pogotovo nakon potresa koje svakodnevno svojim carinsko-trgovinskim ratom izaziva novi američki predsjednik Donald Trump, politika cijena opet postaje rješavanje deset jednadžbi s petnaest nepoznanica. Lanjske oklade više ne vrijede. A opća javnost trebala bi shvatiti da je prejednostavno politiku cijena svesti na nečiju pohlepu. Miodrag Šajatović za Lider