Selo ulaže u spomenike i crkve, umjesto u poljoprivredu i radna mjesta - Monitor.hr
20.06.2016. (10:30)

Ruralni problemi

Selo ulaže u spomenike i crkve, umjesto u poljoprivredu i radna mjesta

“Hrvatska rurualna mjesta postaju sve uređenija. Sve više se ulaže u infrastrukturu. Ima vode, struje, ceste, plina, Interneta, na svakom koraku je i neka kulturna znamenitost, spomenik, park. Sve više ima i dječjih vrtića, rekreacijskih centara, uređenih sakralnih objekata, raznog turisitčkog sadržaja. Ali je sve manje ljudi. Jer nema posla, tvrtki i poljoprivrede”, piše Agrobiz, u prvom nastavku serijala o životu na ruralnim prostorima.


Slične vijesti

04.10. (15:00)

Skriveni i malo manje skriveni kutci

Novi serijal Roberta Knjaza prikazuje najljepša sela u Europi

Plavo-bijela grčka Oia, bijelo andaluzijsko selo Setenil de las Bodegas i unikatno plavo selo Juzcar, šarena talijanska Manarola i Riomaggiore, norveški Reine – model za film Frozen, francuski Eguisheim sa slapovima cvijeća te švicarski Lauterbrunnen sa slapovima vode – sva ta sela gledat ćete otvorenih usta i saznati štošta o životu i običajima lokalaca. Prva epizoda prikazana prije tri dana prikazuje grčku Oiuu na Santoriniju, koji posjećuje čak dva milijuna turista godišnje. Otkrili su kako su nastale bijele kuće urezane u stijenu. Saznali smo kako je živjeti pokraj usnulih vulkana… HRT U drugoj epizodi, koja će biti prikazana za četiri dana otputovali su u Norvešku.

05.09. (19:00)

Jedino što ti može zatrubiti iza leđa je – patka u čamcu

Selo bez cesta i automobila: Mještani se kreću biciklima, čamcem ili pješice

https://www.youtube.com/watch?v=XWMYn71MEZ4

Giethoorn, selo u Nizozemskoj, jedinstveno je po tome što nema cesta ni automobila, a mještani i posjetitelji kreću se biciklima, čamcima ili pješice. Kuće sa slamnatim krovovima raspoređene su po otočićima, povezanima s 176 mostova. Selo, čije ime potječe iz 13. stoljeća, poznato je po očuvanju okoliša i privatnosti, a broj turista je reguliran kako bi se izbjegao masovni turizam. Bez prometa i zagađenja bukom, Giethoorn je mirno i ekološki prihvatljivo mjesto koje pokazuje da je skladan život s prirodom moguć i u modernom svijetu. Green

16.11.2023. (15:00)

Pa ti budi ponosan na rodnu grudu

Sela s neobičnim imenima: Od Gaćica do Grudnjaka ima oko 200 km

Otkud ime Tužno, za mjesto nedaleko Varaždina, nije do kraja razjašnjeno. Postoji legenda o tome da su Turci u 16. stoljeću opljačkali taj kraj i poubijali mještane pa se i potok zacrvenio od krvi. No Tužno se prvi put spominje u 14. stoljeću, prije dolaska Osmanlija. Hrvatska je bogata toponimima s neobičnim imenima. U sastavu grada Ludbrega, također u Varaždinskoj županiji, nalazi se selo Apatija, s oko 250 žitelja u devedesetak kuća. U Slavoniji, na primjer, postoji selo Kajgana, a u Dalmaciji Krvavica. U sklopu Nacionalnog parka Kornati nalazi se otočić Babina Guzica, a Babin Kuk na poluotoku Lapadu poznat je po luksuznim hotelima. Donje Cjepidlake naselje su u sastavu općine Đulovac, a postoje i Gornje… Imamo sela Ljut, Ljuta, Ljutići, Žedno, Žabica, kod Zaprešića su Šibice, kod Otočca Škare i Švica… A da ne spominjemo još i Kobasičare, Štakorovec i Dražicu. Večernji

18.10.2023. (15:00)

Svi bi u gradove, a sela zjape prazna

Depopulacija mijenja požarnu kartu Europe

Egzodus sa sela i klimatska kriza promijenili su europsko selo, a s njime su se promijenili i požari koji pogađaju kontinent svakog ljeta. Napuštanje ruralnih područja ostavlja milijune hektara na milost i nemilost prirodi, a posljedično i požarima. Ova prijetnja nije nova, ali je sve opasnija, kako je sve više požara na kontinentu. To također nije linearan proces. Površina zahvaćenih područja varira iz godine u godinu, a vrhunci i padovi ponavljaju se svakih pet godina. Uzroci ovog porasta požara su složeni. Klimatske promjene dovode do sve većeg broja toplih i suhih epizoda koje dopiru sve više i na sjever, a suhoća terena raspiruje vatru. Međutim, postoji još jedan ključni čimbenik za napredovanje požara, a to je promjena korištenja zemljišta. H-alter

06.03.2023. (15:00)

Pođimo na selo! Tamo još ima mira...

Idemo na selo! Krenula kampanja koja popularizira poljoprivredu i seoski turizam

On-line kampanja Udruge ruralnog turizma Hrvatske. Kako tvrde, sve je veći interes hrvatskih građana za posjetima ruralnim prostorima, osobito objektima seoskog turizma koji plasiraju vlastite poljoprivredne i prehrambene proizvode i prerađevine kao i one s okolnih poljoprivrednih gospodarstava. Uz on-line promociju, izradili su i informativne table s QR kodom i naljepnice koje će biti postavljene u objektima članova te majice sa sloganom kampanje. Naglašavaju i da su jedina strukovna udruga koja na nacionalnom nivou okuplja pružatelje usluga seoskog turizma, turističke zajednice, akademske institucije i sve ostale zaljubljenike u hrvatsko selo, a koja trenutno broji 50 članova. Ovogodišnju kampanju provode na društvenim mrežama putem Facebook i Instagram profila od 1. ožujka do 30. svibnja. Agroklub

10.11.2022. (19:33)

Cijelo napušteno selo u Španjolskoj prodaje se za 1.9 milijuna kuna

18.06.2022. (11:17)

Evo zašto je bolje živjeti i poslovati u manjoj sredini: Lakši prijevoz, jeftiniji život, bolja povezanost, više slobodnog vremena…

14.04.2021. (12:18)

Ne daj Bože

Net i voda: Kad cijelo selo ostane bez interneta

Prethodne sedmice uslijed akcije popravke vodovodnih cijevi, presječeni su kablovi za televiziju i internet. Cijelo je selo ostalo bez kablovske, bez pristupa fejsbuku, viberu, i drugim životnim potrepštinama. Sve je dakle stalo. Mjesna škola nije radila. Ambulanta isto tako. Ljudi su nakon mukotrpnog dana nervozni lijegali u postelju, bez mogućnosti da pogledaju nove epizode Zvijezda granda, Ertugrula ili koječega. To da nema vode u cijevima, vode koja već odavno nije za piće, ljudi su se na to navikli. A na to da nema interneta, mati moja kaže, daj Bože, nikad više – piše Adem Garić za Lupiga.

12.05.2019. (13:30)

Lošija hrana na izvoru

Više debelih – u selima

Od 1985. to 2017. godine prosječni indeks tjelesne mase globalno je porastao od 2,0 kg/m2 u žena i 2,2 kg/m2 u muškaraca, što znači da, u prosjeku, svaka osoba ima 5 do 6 kilograma tjelesne mase više. Više od polovice ovoga može se pripisati porastu ITM-a u ruralnim područjima. U Hrvatskoj je slično – vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća je za 44% u muškaraca, a u žena za 40%. Uzorak istraživanja je impresivan – 112 milijuna odraslih iz 200 zemalja. Pliva zdravlje…

12.03.2017. (16:59)

Iskorištavanje poticaja

Tomić: Kad vidiš koliko seljaci varaju, ne čudiš se lupežima za koje glasaju

„U našim gluhim, mračnim selima živi se u dlaku jednako kako se u Hrvatskoj inače živi. Na prevaru. Izmišljeno i falsificirano. Kao što imamo inženjere bez fakulteta i ministre s prepisanim doktoratima, zašto bi od stočara očekivali da drže krave, koze i ovce? I što će nam uopće, na kraju krajeva, krave, koze i ovce kad smo sami od sebe postali stoka?“ pita se Ante Tomić, komentirajući lažne uzgajivače stoke koji su profitirali od stočarskih poticaja.