Šest scenarija raspleta ukrajinskog rata - Monitor.hr
28.02.2022. (17:00)

Ruski rulet s 5 metaka

Šest scenarija raspleta ukrajinskog rata

  1. Kubanski scenarij – istu stvar 22. listopada 1962. učinio tadašnji predsjednik SAD-a John Kennedy, kad je u TV obraćanju otkrio američkom narodu da je nuklearne snage stavio u visoku pripravnost, jer je CIA otkrila da je SSSR postavio nuklearne rakete na Kubi. Kennedy je u tom dramatičnom TV nastupu poručio da je SAD spreman izvesti atomski napad na Kubu ako SSSR ne povuče rakete.
  2. Atomski rat – Treba se sjetiti davne Putinove izjave da „civilizacije bez Rusije neće biti”. Time je poručio Zapadu da, ako širenjem NATO-a stjera Rusiju pred zid, neće više biti ni Rusije ni NATO-a, ni civilizacije.
  3. Rat niskog intenziteta – “demilitarizacija” bi se trebala odnositi na uništenje ukrajinskih vojnih kapaciteta i vojne industrije. Gađa se vojna infrastruktura, a ruska vojska zasad ne ulazi masovnije u ukrajinske gradove, već ih drži u okruženju, nastojeći ih blokirati zauzimanjem predgrađa, ključnih prometnica, raskršća i mostova. Takva strategija je jednostavna: opkoliti gradove i uništavati vojne objekte, uz izbjegavanje uličnih borbi.
  4. Eskalacija – Premda se čini da je ovih pet dana ukrajinskog pakla nešto najužasnije što se može dogoditi, zapravo može biti još puno gore. Čak i bez upotrebe nuklearnog oružja, situacija može eskalirati do nezamislivih razmjera, o čemu je u nedjelju ujutro, četvrtog dana rata, nešto natuknuo bliski Putinov saveznik, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je vjerojatno makar ugrubo upoznat s Putinovim planovima. – Ovo još nije rat. Ovo je tek sukob. Ako ne bude pregovora, za dan-dva počinje rat, a onda slijedi pokolj – rekao je vidno ozbiljni i smrknuti Lukašenko.
  5. Uključenje NATO-a – najsmrtonosniji scenarij je onaj u kojem bi u rat uključio i NATO-pakt, iako Ukrajina nije članica saveza. Taj angažman NATO-a može se kretati u rasponu od uvođenja zone zabrane leta do direktnog ulaska NATO trupa u Ukrajinu, čime bi opasnost od globalnog rata postala ogromna, a ni nuklearni armagedon ne bi bio nezamisliv.
  6. Primirje – Razmak između početnih pozicija dviju strana nije ohrabrujući. Obje strane imaju po dva ključna uvjeta, koji se baš ne podudaraju: Rusija traži demilitarizaciju Ukrajine i proglašenje ukrajinske vojne neutralnosti (odnosno deklaraciju da Kijev neće tražiti članstvo u NATO-u), dok Ukrajina traži trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa iz zemlje. Pristanak Kijeva na vojnu neutralnost vjerojatno bi okončao rat za pet minuta, a to je i jedini scenarij ukrajinskog rata u kojem više nema mrtvih. Ali postoje jake sile koje to ne žele, a one ne sjede ni u Moskvi ni u Kijevu. (Damir Pilić, Slobodna Dalmacija)

Slične vijesti

23.09. (22:00)

Nismo baš tako zamišljali Terminatora, ali...

Autonomni dronovi preuzimaju bojište u Ukrajini

Rat u Ukrajini ubrzano uvodi potpuno autonomne borbene dronove koji sami biraju i gađaju mete bez ljudskog uplitanja. Iako su dosadašnji sustavi trebali ljudsku kontrolu, Rusija i Ukrajina razvijaju letjelice s umjetnom inteligencijom i strojnim vidom. Primjeri poput ruskog drona V2U, koji nema komunikacijske sklopove, i napada u Zaporižju pokazuju prijelaz s poluautonomije na potpuno samostalno ratovanje. Tehnologija se razvija znatno brže od pravila nadzora, što otvara ozbiljna moralna i sigurnosna pitanja o zaštiti civila i smanjenju kolateralne štete. Index

03.09. (10:00)

Zujanje je prešlo u grmljavinu

Rusija novim mlaznim dronovima pojačava pritisak na Ukrajinu i njenu ekonomiju

Rusija je promijenila strategiju zračnog ratovanja masovnim korištenjem novih dronova Geran-4 s mlaznim motorima. Zbog znatno veće brzine i manevara, ukrajinska protuzračna obrana teže ih presreće i troši skupocjene zapadne projektile. Rusija provodi cjelodnevne napade na Kijev s ciljem iscrpljivanja obrane, paraliziranja ekonomije i stvaranja političkog pritiska na vlasti. Unatoč ruskim udarima na logistička čvorišta i vojnu industriju, ukrajinske snage pružaju otpor i pokrenule su iznenađujuću protuofenzivu kod Limana, dok se istovremeno utvrđuju na sjevernoj granici. Ivan Čović za Index

25.08. (15:00)

Dronovi nad rođendanskim svijećama

Ukrajina proslavila Dan neovisnosti uz poruke otpora i novu zapadnu vojnu pomoć

Ukrajina je skromno proslavila Dan neovisnosti uz poruku predsjednika Zelenskog da predaja ne dolazi u obzir. Na sastanku „Koalicije voljnih“ u Kijevu, kojem je prisustvovao novi britanski premijer Andy Burnham uz video-uključenje njemačkih i francuskih čelnika, naglašena je važnost jačanja protuzračne obrane i sankcija Rusiji. Velika Britanija odobrila je Ukrajini proizvodnju komponenata za rakete „Storm Shadow“, dok je Europska unija obećala dodatnih 6,1 milijardu eura financijske pomoći. Unatoč izostanku sirena u glavnom gradu, ruski napadi na druge regije uzrokovali su ljudske žrtve. DW, Index, Večernji

23.08. (18:00)

Selo gori, deda se češlja

Ruski ‘crni kolovoz’: Povijest ljetnih kriza, ukrajinski udari i slom političke oporbe

Povijesni uzorak kriznih kolovoza u Rusiji – od puča 1998. i padova rublja do rata u Gruziji – ponovno se javlja. Unatoč ekonomskim pritiscima, ukrajinskim napadima na infrastrukturu i nestašicama goriva, Vladimir Putin nastoji umanjiti značaj problema i prikazati stabilnost. Dok prorežimski mediji tjeskobu građana pokušavaju objasniti astrologijom i pomrčinom Mjeseca, oporba je u potpunosti ugušena, što oslikavaju zatvorske kazne i zabrane djelovanja oporbenim strankama. S druge strane, Ukrajina se suočava s vlastitim političkim izazovima i raspravama o izborima, no njezino civilno društvo i dalje pokazuje znakove demokratske dinamike. Index, Jutarnji

17.08. (21:00)

Imali su dobru namjeru

Analiza Kurske operacije: Taktički zamah i strateški trošak

Ukrajinska operacija u Kurskoj oblasti u Rusiji (kolovoz 2024.) započela je kao taktički uspješan iznenadni napad pod vodstvom generala Sirskog. Cilj je bio preuzimanje inicijative i povlačenje ruskih snaga iz Donbasa. Međutim, Rusija nije preusmjerila ključne trupe, već je angažirala rezerve i sjevernokorejske snage. Dugotrajni ostanak na ruskom teritoriju iscrpio je elitne ukrajinske brigade i zapadnu tehniku. To je oslabilo obranu u Donbasu, uzrokujući pad ključnih utvrda poput Vuhledara, Torecka i Pokrovska. Iako je operacija ostvarila politički cilj spriječivši nepovoljne pregovore i osiguravši nastavak zapadne pomoći, donijela je nenadoknadive strateške i teritorijalne gubitke na istoku. Index

31.07. (13:00)

Svaki rat je u startu poraz za sve

Rat dronom, dug prirodi: Tisuće tona optičkih vlakana pustoše ukrajinski okoliš

Upotreba FPV-dronova upravljanih optičkim vlaknima u Ukrajini stvorila je novu, dotad neviđenu vrstu ekološkog onečišćenja. Tanke, prozirne niti otporne na ometanje nakon napada ostaju u prirodi, prekrivajući šume i polja poput goleme paukove mreže. Procjenjuje se da se u ratnoj zoni već nakupilo na tisuće tona tog materijala. Vlakna su izrađena od organskog stakla i PFAS kemikalija kojima trebaju stoljeća za razgradnju. Osim što već sada djeluju kao smrtonosne zamke za ptice, njihovim raspadanjem prijeti opasnost od masovnog oslobađanja mikroplastike koja trajno truje tlo, vode i hranidbeni lanac. Jutarnji

12.07. (22:00)

Kako uspješno pojesti vlastitu budućnost s prilogom od granata

Analiza Erica Rudenshiolda: Rat u Ukrajini dugoročno iscrpljuje rusko gospodarstvo i geopolitički utjecaj

Rusija nije pred neposrednim slomom, ali rat u Ukrajini dugoročno uništava njezinu gospodarsku, demografsku i geopolitičku moć. Kremlj troši buduće resurse za trenutnu vojnu snagu, stvarajući zatvoreni financijski krug i model sličan sovjetskom. Iako vojna industrija prividno pokreće rast, zemlja pati od kritičnog nedostatka radne snage, inflacije, pada energetskih prihoda i gubitka utjecaja u susjedstvu. Umjesto obnove imperijalne veličine, rat ubrzava ovisnost Moskve o Kini i Iranu. Najveća opasnost nakon rata mogla bi biti osiromašena, ogorčena i nuklearno naoružana Rusija s trajnim strukturnim problemima. tportal prenosi analizu bivšeg direktora za Središnju Aziju u američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost.

05.07. (10:00)

Za vojsku uvijek ima spremnih kanistara

Dronovi kroje cijenu benzina: Ukrajina pogađa ruske rafinerije, ali Donbas ostaje ključ

Ukrajinski napadi dronovima na ruske rafinerije i skladišta stvorili su povijesnu energetsku krizu u Rusiji. Zbog uništenih postrojenja, čak i u Sibiru, uvedene su restrikcije goriva u 20 regija, cijene su rekordne, a Moskva je prisiljena uvoziti benzin iz Indije. Ipak, vojni analitičar Marinko Ogorec ističe da ovi napadi najviše pogađaju civile i gospodarstvo. Ruska vojska ima prioritet u opskrbi i resurse na Dalekom istoku, pa njezina borbena moć nije ugrožena. Ishod rata i dalje primarno ovisi o ključnoj bitki za Donbas. Index

02.07. (14:00)

Ako i ne gube metre, gube živce

Ukrajinski protuudari neutralizirali ruski napredak u lipnju

Ruske snage su u lipnju zauzele 84 četvorna kilometra ukrajinskog teritorija, no zbog uspješnih ukrajinskih protunapada, neto bilanca okupiranog teritorija mogla bi drugi mjesec zaredom biti negativna za Rusiju, prenosi Ukrajinska Pravda analizu skupine DeepState. Unatoč porastu ruskih juriša za 4.4% i promjeni taktike na slanje pojedinačnih vojnika, ruski napredak u svibnju (14 ) i lipnju među najmanjima je u tri godine. Zabilježeni su manji ruski pomaci kod Kostjantinivke i Huljajpolja, dok analitičari u srpnju očekuju potencijalnu prekretnicu i daljnje ukrajinsko napredovanje ovisno o odlukama zapovjedništva. Index

02.07. (00:00)

Prisilno u penziju

Forbes: Putin gubi kontrolu nad vojskom i narodom. Bliži se kraj njegove vladavine

Prema analizi časopisa Forbes, Vladimir Putin nalazi se u terminalnoj fazi vladavine, a njegov pad predviđa se u roku od najviše tri godine. Režim se suočava s golemim pritiskom: ukrajinski dronovi uništavaju skladišta goriva uzrokujući nestašice, dok uhićenje vojnog blogera Aleksandra Lunina budi duh Prigožinove pobune među vojnicima. Paranoju u Kremlju dodatno je pojačala tajanstvena smrt Putinovog bliskog saveznika Sergeja Ivanova. Forbes zaključuje da bi elita, u strahu za vlastite glave, mogla pokrenuti “Ceausescuov scenarij”, a ključ sudbine drži Kina koja Putina može gospodarski dotući. Index