Šest scenarija raspleta ukrajinskog rata - Monitor.hr
28.02.2022. (17:00)

Ruski rulet s 5 metaka

Šest scenarija raspleta ukrajinskog rata

  1. Kubanski scenarij – istu stvar 22. listopada 1962. učinio tadašnji predsjednik SAD-a John Kennedy, kad je u TV obraćanju otkrio američkom narodu da je nuklearne snage stavio u visoku pripravnost, jer je CIA otkrila da je SSSR postavio nuklearne rakete na Kubi. Kennedy je u tom dramatičnom TV nastupu poručio da je SAD spreman izvesti atomski napad na Kubu ako SSSR ne povuče rakete.
  2. Atomski rat – Treba se sjetiti davne Putinove izjave da „civilizacije bez Rusije neće biti”. Time je poručio Zapadu da, ako širenjem NATO-a stjera Rusiju pred zid, neće više biti ni Rusije ni NATO-a, ni civilizacije.
  3. Rat niskog intenziteta – “demilitarizacija” bi se trebala odnositi na uništenje ukrajinskih vojnih kapaciteta i vojne industrije. Gađa se vojna infrastruktura, a ruska vojska zasad ne ulazi masovnije u ukrajinske gradove, već ih drži u okruženju, nastojeći ih blokirati zauzimanjem predgrađa, ključnih prometnica, raskršća i mostova. Takva strategija je jednostavna: opkoliti gradove i uništavati vojne objekte, uz izbjegavanje uličnih borbi.
  4. Eskalacija – Premda se čini da je ovih pet dana ukrajinskog pakla nešto najužasnije što se može dogoditi, zapravo može biti još puno gore. Čak i bez upotrebe nuklearnog oružja, situacija može eskalirati do nezamislivih razmjera, o čemu je u nedjelju ujutro, četvrtog dana rata, nešto natuknuo bliski Putinov saveznik, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je vjerojatno makar ugrubo upoznat s Putinovim planovima. – Ovo još nije rat. Ovo je tek sukob. Ako ne bude pregovora, za dan-dva počinje rat, a onda slijedi pokolj – rekao je vidno ozbiljni i smrknuti Lukašenko.
  5. Uključenje NATO-a – najsmrtonosniji scenarij je onaj u kojem bi u rat uključio i NATO-pakt, iako Ukrajina nije članica saveza. Taj angažman NATO-a može se kretati u rasponu od uvođenja zone zabrane leta do direktnog ulaska NATO trupa u Ukrajinu, čime bi opasnost od globalnog rata postala ogromna, a ni nuklearni armagedon ne bi bio nezamisliv.
  6. Primirje – Razmak između početnih pozicija dviju strana nije ohrabrujući. Obje strane imaju po dva ključna uvjeta, koji se baš ne podudaraju: Rusija traži demilitarizaciju Ukrajine i proglašenje ukrajinske vojne neutralnosti (odnosno deklaraciju da Kijev neće tražiti članstvo u NATO-u), dok Ukrajina traži trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa iz zemlje. Pristanak Kijeva na vojnu neutralnost vjerojatno bi okončao rat za pet minuta, a to je i jedini scenarij ukrajinskog rata u kojem više nema mrtvih. Ali postoje jake sile koje to ne žele, a one ne sjede ni u Moskvi ni u Kijevu. (Damir Pilić, Slobodna Dalmacija)

Slične vijesti

Prekjučer (22:00)

Dragi Vladimire, smijem li Vam stati na kraj?

Zelenski objavio otvoreno pismo Putinu: “Ukrajina predlaže kraj rata”

Pismo je objavljeno dan nakon što je Ukrajina izvela veliki napad na Sankt-Peterburg, pogodivši veliko skladište nafte i vojne ciljeve istog jutra kada je Putin u gradu dočekivao svjetske čelnike na svom ključnom gospodarskom forumu, piše The Kyiv Independent. Zelenski je naglasio da je sukob Putinov “osobni odabir” te ga je podsjetio na vojne neuspjehe, razorne sankcije i rastuće nezadovoljstvo Rusa. Nudi sastanak na neutralnom terenu. Index

Srijeda (10:00)

Pametna tehnologija za glupe odluke

Kako je tehnologija izjednačila snage na bojištu i obesmislila moderne ratove

Analiza The Economista koju prenosi Jutarnji pokazuje da je napredak tehnologije promijenio tri ključne stvari u modernom ratovanju. Prvo, bojišta su preplavljena jeftinim dronovima i senzorima, zbog čega je zračnu nadmoć teže ostvariti, a vojnici su izloženiji nego ikad. Drugo, softveri pokretani umjetnom inteligencijom omogućuju masovno selektiranje ciljeva, no precizni napadi ne jamče pobjedu jer i slabije strane sada posjeduju ubojito oružje dugog dometa. Treće, međunarodne norme i pravila ratovanja brutalno se krše sa svih strana. Zaključak je jasan: moderni ratovi postali su preskupi, nepredvidivi i gotovo ih je nemoguće brzo završiti.

Ponedjeljak (19:00)

Ne ide im baš sve po planu

Ratna rupa u proračunu: Ruska “dvojna ekonomija” pred bankrotom

Golemi proračunski izdaci za invaziju na Ukrajinu podijelili su rusko tržište na stabilan vojni kompleks i paralizirani civilni sektor. Unatoč skoku cijena nafte iznad 100 dolara, ruski proračunski deficit u prva četiri mjeseca 2026. skočio je na dramatičnih 5,9 bilijuna rubalja, debelo premašivši godišnja predviđanja. Dok država zamrzava mirnodopske izdatke, udio toksične imovine u bankama prešao je krizni prag od 10 posto, a poduzeća se suočavaju s blokadama plaćanja. Istodobno, ukrajinski udari na ruske rafinerije dodatno režu prihode i guraju krhko ratno gospodarstvo prema sustavnom slomu. Index

29.05. (20:00)

Možda se razriješi sam od sebe

Putin će prestati s ratom u Ukrajini tek kada imperiju zaprijeti opasnost od unutarnjeg raspada

U razgovoru za Der Standard vojni ekonomist Marcus Keupp upozorava da je Rusija upala u klasičnu “zamku nepovratnih troškova” (tzv. sunk-cost fallacy), što znači da se rat nastavlja jer je u njega već “uloženo previše da bi se odustalo”. Prema njegovoj analizi, logika rata se sama pojačava: umjesto priznanja neuspjeha, država dodatno povećava ulaganja kako bi opravdala prethodne gubitke. Rusija se, kaže, ne može promatrati kao klasična nacionalna država, nego kao krhki višenacionalni imperij sličan povijesnim složenim državnim tvorevinama. Oko 30 milijuna stanovnika nisu etnički Rusi, što dugoročno, uz slabljenje ekonomskih i represivnih kapaciteta, može otvoriti prostor za regionalne napetosti i separatističke tendencije. “Ukrajina odjednom više neće biti toliko važna kada se radi o opstanku vlastitog sustava”, navodi Keupp, dodajući da bi u ekstremnom scenariju moglo doći i do potpunog unutarnjeg kolapsa, iako takav ishod smatra malo vjerojatnim. Večernji

21.05. (10:00)

Tko tebe po civilima, ti njega po nafti

Gotovo sve rafinerije u središnjoj Rusiji prisiljene smanjiti proizvodnju goriva, na snazi zabrana izvoza benzina

Rezultat je to ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama posljednjih dana, pokazuju službeni podaci i informacije upućenih izvora. Ukupni godišnji kapacitet rafinerija koje su potpuno ili djelomično zaustavile proizvodnju premašuje 83 milijuna tona, odnosno oko 238.000 tona dnevno. Ukrajina je od početka godine udvostručila broj napada na ruske rafinerije. To stvara dodatni pritisak na savezni proračun, u kojem porezi na naftu i plin čine otprilike četvrtinu prihoda. Index

15.05. (14:00)

Šah-mat ili samo kratka pauza za čaj?

Putin mijenja narativ o ratu u Ukrajini, Rusija se suočava sa sve većim ekonomskim i vojnim pritiskom

Suočen s gospodarskim pritiskom i iscrpljujućim ratom, Vladimir Putin prvi put nakon četiri godine spominje kraj sukoba i koristi blaži rječnik prema Kijevu. Analitičari smatraju da je riječ o taktičkom populizmu kojim smiruje tjeskobnu rusku javnost, dok istovremeno pokušava prikazati Ukrajinu kao prepreku miru. Rusija ne odustaje od maksimalističkih zahtjeva. Dok Kremlj strože kontrolira internet i strahuje od dronova čak i tijekom parade, na frontu se nastavlja rat iscrpljivanjem. Putinova promjena narativa vjerojatno je priprema terena za proglašenje pobjede bez obzira na stvarne (ne)uspjehe. Index, The Kyiv Independent

27.02. (09:00)

Četiri godine pata

Četiri godine od početka ruske invazije: Rat iscrpljivanja bez jasnog izgleda za skori mir

Četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, rat se pretvorio u dugotrajno iscrpljivanje s golemim ljudskim i političkim posljedicama. Iako je Rusija jasno označena kao agresor, izostanak ranih pregovora i pogrešne procjene o brzom slomu Moskve pridonijeli su produljenju sukoba. Europa danas ima ograničenu diplomatsku ulogu, dok SAD pod novim vodstvom pokušava potaknuti mirovne razgovore. Mir ove godine nije izgledan, a obje strane ostaju pri maksimalističkim ciljevima. Rat istodobno ubrzava vojno-tehnološku revoluciju, posebno u uporabi dronova i umjetne inteligencije. Ivan Čović za Index

24.02. (15:00)

Život im je dao limune. Oni su dodali votku

Pop-up zabave, obnova i prkos: život u Kijevu četiri godine nakon početka ruske invazije

Najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom za Index opisuje boravak u Kijevu četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč napadima na civilnu infrastrukturu i teškim zimskim uvjetima, ističe otpornost i zajedništvo stanovnika, simbolizirane pop-up zabavama na otvorenom. Posjećuje i Buča, danas obnovljenu unatoč ratnim razaranjima. Sugovornici naglašavaju osjećaj slobode i solidarnosti, uz stalnu potrebu za zapadnom pomoći. Zaključuje da duh Ukrajinaca ostaje snažan te da ishod rata ima šire europske posljedice.

24.02. (12:00)

Nekad tenk, danas heksakopter

Rat dronova: kako je tehnologija promijenila liniju fronta u Ukrajini

Ukrajinski vojnici opisuju kako se rat od 2022. transformirao iz kaotičnih kopnenih borbi u sukob obilježen potpunom dominacijom dronova. Nakon početne faze klasičnog ratovanja i presudne uloge zapadnog oružja poput Himarsa, 2023. i 2024. donose masovnu upotrebu izviđačkih i kamikaza-dronova, širenje „zone smrti“ i otežanu evakuaciju ranjenih. Tehnologija – uključujući FPV letjelice, elektronsko ometanje, optičke kablove i kopnene robote – redefinirala je taktiku, logistiku i medicinsku pomoć. Ipak, dio vojnika smatra da će konačan ishod manje ovisiti o inovacijama, a više o ljudskim resursima. DW

17.02. (14:00)

Mislili su da su zatvorili sve pipe, a iz cijevi curi

Rupe u sankcijama protiv Rusije hrane Putinov ratni stroj

Istraga portala The Kyiv Independent otkriva da ruska Delfin Grupa preko mreže tvrtki u Latviji i Njemačkoj uvozi aditive i glicerin iz EU, ključne za maziva i potencijalnu proizvodnju eksploziva. Iako su neke komponente pod sankcijama, sirovine poput glicerina uglavnom nisu, što omogućuje nastavak opskrbe ruskog vojno-industrijskog sektora. Tvrtke povezane s ruskim vojnim i obavještajnim strukturama koriste posrednike i logističke partnere kako bi zaobišle ograničenja. Stručnjaci upozoravaju da “ciljane” sankcije ostavljaju ozbiljne slijepe točke koje Moskva sustavno iskorištava. Index