Šest scenarija raspleta ukrajinskog rata - Monitor.hr
28.02.2022. (17:00)

Ruski rulet s 5 metaka

Šest scenarija raspleta ukrajinskog rata

  1. Kubanski scenarij – istu stvar 22. listopada 1962. učinio tadašnji predsjednik SAD-a John Kennedy, kad je u TV obraćanju otkrio američkom narodu da je nuklearne snage stavio u visoku pripravnost, jer je CIA otkrila da je SSSR postavio nuklearne rakete na Kubi. Kennedy je u tom dramatičnom TV nastupu poručio da je SAD spreman izvesti atomski napad na Kubu ako SSSR ne povuče rakete.
  2. Atomski rat – Treba se sjetiti davne Putinove izjave da „civilizacije bez Rusije neće biti”. Time je poručio Zapadu da, ako širenjem NATO-a stjera Rusiju pred zid, neće više biti ni Rusije ni NATO-a, ni civilizacije.
  3. Rat niskog intenziteta – “demilitarizacija” bi se trebala odnositi na uništenje ukrajinskih vojnih kapaciteta i vojne industrije. Gađa se vojna infrastruktura, a ruska vojska zasad ne ulazi masovnije u ukrajinske gradove, već ih drži u okruženju, nastojeći ih blokirati zauzimanjem predgrađa, ključnih prometnica, raskršća i mostova. Takva strategija je jednostavna: opkoliti gradove i uništavati vojne objekte, uz izbjegavanje uličnih borbi.
  4. Eskalacija – Premda se čini da je ovih pet dana ukrajinskog pakla nešto najužasnije što se može dogoditi, zapravo može biti još puno gore. Čak i bez upotrebe nuklearnog oružja, situacija može eskalirati do nezamislivih razmjera, o čemu je u nedjelju ujutro, četvrtog dana rata, nešto natuknuo bliski Putinov saveznik, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je vjerojatno makar ugrubo upoznat s Putinovim planovima. – Ovo još nije rat. Ovo je tek sukob. Ako ne bude pregovora, za dan-dva počinje rat, a onda slijedi pokolj – rekao je vidno ozbiljni i smrknuti Lukašenko.
  5. Uključenje NATO-a – najsmrtonosniji scenarij je onaj u kojem bi u rat uključio i NATO-pakt, iako Ukrajina nije članica saveza. Taj angažman NATO-a može se kretati u rasponu od uvođenja zone zabrane leta do direktnog ulaska NATO trupa u Ukrajinu, čime bi opasnost od globalnog rata postala ogromna, a ni nuklearni armagedon ne bi bio nezamisliv.
  6. Primirje – Razmak između početnih pozicija dviju strana nije ohrabrujući. Obje strane imaju po dva ključna uvjeta, koji se baš ne podudaraju: Rusija traži demilitarizaciju Ukrajine i proglašenje ukrajinske vojne neutralnosti (odnosno deklaraciju da Kijev neće tražiti članstvo u NATO-u), dok Ukrajina traži trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa iz zemlje. Pristanak Kijeva na vojnu neutralnost vjerojatno bi okončao rat za pet minuta, a to je i jedini scenarij ukrajinskog rata u kojem više nema mrtvih. Ali postoje jake sile koje to ne žele, a one ne sjede ni u Moskvi ni u Kijevu. (Damir Pilić, Slobodna Dalmacija)

Slične vijesti

13.06. (18:00)

Na njihovu štetu

Ruski gubici u ratu u Ukrajini prešao brojku od milijun ljudi, visoka je to cijena za agresiju

Vrijedi napomenuti da je brojka od milijun procijenjena. Analitičari procjenjuju omjer ranjenih i ubijenih u ruskoj vojsci na otprilike 2,5:1. Ovaj koeficijent znatno je lošiji od standarda vojski NATO-a i svjedoči o niskoj učinkovitosti ruske taktičke medicine. Na temelju toga može se pretpostaviti da broj nenadoknadivih gubitaka, odnosno ubijenih, na strani RF-a iznosi oko 300 tisuća ljudi. Pitanje zašto takvi kolosalni gubici ne dovode do sloma ruskog vojnog stroja zahtijeva uranjanje u njegovu unutarnju kulturu. Istovremeno, kolosalni gubici stvaraju dugoročne izazove za samu Rusku Federaciju, koji nadilaze isključivo vojnu sferu. Riječ je o produbljivanju demografske krize. Gubitak stotina tisuća mladih muškaraca, pretežno radno sposobne dobi, ubrzava smanjenje stanovništva i pojačava rodnu neravnotežu. Index

03.06. (12:00)

Stala braća da prokrijumčare naše dronove

Što je Ukrajina postigla povijesnim udarom? Ruski vojni bloger: Vrlo težak udarac

Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) tvrdi da je pogođen 41 ruski zrakoplov, uključujući strateške bombardere i izviđačke letjelice, iako nije jasno koliko ih je potpuno onesposobljeno. Napadi su bili usmjereni na četiri vojna aerodroma duboko unutar Rusije, a najudaljenija meta bila je baza Belaya u Irkutskoj oblasti, udaljena oko 4500 kilometara od ukrajinske granice. Ukrajina je ranije koristila dronove za napade na ciljeve unutar Rusije, uključujući Moskvu, no zbog njihove male brzine lako ih je obarati protuzračnom obranom. Tu se i vidi prava smjelost ovog napada: umjesto da pokušaju preletjeti cijelu udaljenost od granice, Ukrajinci su uspjeli prokrijumčariti dronove neposredno do meta i lansirati ih s mjesta u blizini. Index… operaciju komentiraju i na Forumu.

02.06. (14:00)

Samo su ih još više naljutili

Danas novi krug pregovora Rusije i Ukrajine nakon masovnog ukrajinskog napada

Ukrajinci su izvršili napade na četiri ruska aerodroma, pogođeno je oko 40 zrakoplova, među kojima su i strateški bombarderi. Operacija kodnog naziva Pavutyna (Paukova mreža) planirala se više od 18 mjeseci. (Index) Prema informacijama iz SBU-a, u Rusiju su prvo prokrijumčareni FPV (first-person view) dronovi, a potom i mobilne drvene kutije u kojima su bili skriveni. Vrijednost uništenih ruskih strateških zrakoplova iznosi oko sedam milijardi dolara. SBU tvrdi da je u napadu uništeno 34 posto ruskih strateških bombardera na glavnim vojnim aerodromima (Index). Rusi kao odgovor brutalno zasuli Harkiv dronovima i balističkim projektilima, stižu prve snimke (Jutarnji)

  • Početak nove runde mirovnih pregovora je zakazan za 12 sati u gradskoj palači Çıragan, priopćilo je tursko ministarstvo vanjskih poslova uoči pregovora (Index)
01.05. (19:00)

Partnerstvo bez računa, ali s priključkom na naftu i plin

SAD i Ukrajina postigli dogovor: Amerika ulazi u ukrajinske resurse, ali ne traži novac natrag

SAD i Ukrajina potpisali su sporazum koji mijenja igru:

  1. Ukrajina ne mora vraćati američki “dug” od 350 milijardi dolara.
  2. Washington konačno koristi oštriji ton prema Rusiji.
  3. U sporazumu su i projekti nafte i plina – ali vlasništvo ostaje ukrajinsko.
  4. EU integracije nisu ugrožene, SAD ih čak podržava.
  5. Dobit se 10 godina reinvestira u Ukrajinu.
  6. Američka vojna pomoć se vraća na stol.
  7. No, SAD se može povući kad god poželi.

Zelenski ima razloga za slavlje, Trump kaže da je i on pobijedio – a Putin još šuti. Sve strane zadovoljne, barem na papiru. Index

29.04. (09:00)

Klima, krima, drama: Poluotok bez happy enda

Krim: Tvrdi orah u rukama Moskve i Kijeva

Izjava Donalda Trumpa da bi Volodimir Zelenski bio spreman odreći se Krima izazvala je burne reakcije. Krim ima duboko strateško, povijesno i emocionalno značenje za obje strane. Za Rusiju predstavlja ključnu vojnu bazu i simbol povijesnog ponosa, dok za Ukrajinu znači suverenitet i teritorijalni integritet. Unatoč nagađanjima o mogućim kompromisima, Kijev i dalje odbacuje bilo kakvu ideju o predaji poluotoka, a Rusija ga smatra svojim trajnim dijelom. tportal

25.03. (15:00)

Otvaranje Pandorine kutije

Picula: Priznavanje okupiranog dijela teritorija Ukrajine kao ruskog moglo bi ohrabriti i druge države za širenjem

Obistine li se najave da će ruska vojna agresija na Ukrajinu, započeta 2022., dijelom završiti i zbog priznavanja ruskog zauzimanja petine ukrajinskog teritorija, hoće li ovakav model nagrađivanja agresije postati pravilom u svijetu u sljedećem razdoblju? I to neovisno o tome provode li ga vojno znatno nadmoćnije države nad svojim slabijim susjedima ili ostale države koje će na sličan način pokušati riješiti dugogodišnje sukobe i osporavanja granica. Ipak, Balkan, kada i nije bačva baruta, ostaje barem šalicom baruta. Zbog toga i najave o prekrajanju granica u ovom dijelu Europe, kakve zaziva jedan od kandidata na rumunjskim predsjedničkim izborima, služe isključivo za mobilizaciju birača. Problem će nastati mobiliziraju li se tako mobilizirani birači za izvaninstitucionalne obračune. Boško Picula za tportal

23.03. (13:00)

Kad Kremlj igra skrivača po Europi

Rusija pojačala sabotaže u Europi, NATO traži odgovor

Novo izvješće CSIS-a otkriva da je Rusija značajno pojačala sabotažne napade u Europi, s 12 u 2023. na 34 u 2024. Meta su vojne, logističke i industrijske lokacije u NATO zemljama koje pomažu Ukrajini. Napadi uključuju eksplozije, špijunažu i cyber-napade, a Moskva tako šalje poruku o “cijeni” podrške Kijevu. Trumpova administracija pauzirala je akcije protiv ruskih operacija, ostavljajući Europu da se sama nosi s problemom. Stručnjaci upozoravaju: bez aktivnog odvraćanja, Kremlj će nastaviti igrati svoje opasne igre. tportal

17.03. (12:00)

Ne djeluje pravedno, ali...

Starešina: Amerika obećava da se ukrajinski presedan neće preliti na BiH

Poruka Ukrajincima o prepuštanju dijela teritorija vraća nas iz svijeta helsinških načela u svijet najgrublje realpolitike: koliko sile, toliko prava. A poruka Dodiku podsjetnik je na latinsku izreku ‘što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu‘, koja također uvelike definira svijet realpolitike. Sporazum o kraju rusko-ukrajinskog rata, ma kada se dogodio i ma kako izgledao, nužno će značiti kraj tzv. helsinškog poretka na rubovima Europe, jer jednostavno nije izgledno da ukrajinska vojska, ili itko drugi, uzme Putinu Krim, koji je sjedište ruske crnomorske flote, ili okupirane i etnički očišćene dijelove Donecka i Luhanska. No, helsinški poredak je pogažen Putinovom agresijom na susjednu državu, ali i prije toga… Višnja Starešina za Lider

11.03. (19:00)

Svi kao žele mir, ali ne zna se pod koju cijenu

Ograničeno primirje, međunarodne mirovne snage ili odricanje od teritorija? Više je scenarija za mogući kraj rata u Ukrajini

Ukrajinsko vodstvo u posljednje vrijeme više ne inzistira na zahtjevu za potpunom obnovom teritorijalne cjelovitosti. No zato inzistiraju na članstvu u NATO-u i osiguravanje vojnika na liniji bojišnice/granice. Ukupna dužina granice između Ukrajine i Rusije iznosi čak 2.300 kilometara. Vojni stručnjaci procjenjuju da bi zapadne zemlje morale rasporediti najmanje 150.000 vojnika, a možda i znatno više. No nije jasno kako bi se ta brojka mogla dostići bez sudjelovanja SAD-a. S druge strane Rusija odbija mogućnost da Ukrajina uđe u NATO, a žele i da se vojno ograniče. Regije Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson su stavili u ruski Ustav i kažu, nema pregovora oko toga. Ostaje nejasno što SAD želi od Rusije, prema Ukrajini su bili konkretniji, oduzevši im vojnu i obavještajnu pomoć. DW

04.03. (14:00)

Ukrajina nije sama

Von der Leyen iznijela plan u 5 točaka: Europa će snažno povećati potrošnju za obranu

  • Europa treba ‘veliki porast obrane’, izjavila je predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen. “Novi planovi EU-a za jačanje europske obrambene industrije i povećanje vojnih kapaciteta mogli bi mobilizirati blizu 800 milijardi eura, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Potreban nam je ogroman porast obrane, bez ikakvih pitanja. Želimo trajni mir, ali trajni mir može se izgraditi samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih” (tportal)
  • Kremlj pozdravio obustavu američke pomoći Ukrajini: “To bi moglo potaknuti Kijev na traženje mira“, republikanski zastupnik predložio da se Trumpova slika stavi na novčanicu od 100 dolara, Mađarska podržala američko obustavljanje vojne pomoći Ukrajini, Ukrajinci, Česi i drugi europski lideri zgroženi (Index)
  • Bivši poljski predsjednik Lech Walesa poslao otvoreno pismo Trumpu: S gađenjem sam pratio vaš razgovor sa Zelenskim (Index)
  • BBC: Nakon obustave američke vojne pomoći pred Zelenskim dvije opcije – odstupiti i odustati od dijela teritorija, Trump ga očito želi natjerati na mir (N1)
  • Tema na Forumu
  • Tko je sve na zajedničkoj fotografiji važnog summita u Londonu? Svjetski čelnici od europskih država do Kanade (Index)