Šest scenarija raspleta ukrajinskog rata - Monitor.hr
28.02.2022. (17:00)

Ruski rulet s 5 metaka

Šest scenarija raspleta ukrajinskog rata

  1. Kubanski scenarij – istu stvar 22. listopada 1962. učinio tadašnji predsjednik SAD-a John Kennedy, kad je u TV obraćanju otkrio američkom narodu da je nuklearne snage stavio u visoku pripravnost, jer je CIA otkrila da je SSSR postavio nuklearne rakete na Kubi. Kennedy je u tom dramatičnom TV nastupu poručio da je SAD spreman izvesti atomski napad na Kubu ako SSSR ne povuče rakete.
  2. Atomski rat – Treba se sjetiti davne Putinove izjave da „civilizacije bez Rusije neće biti”. Time je poručio Zapadu da, ako širenjem NATO-a stjera Rusiju pred zid, neće više biti ni Rusije ni NATO-a, ni civilizacije.
  3. Rat niskog intenziteta – “demilitarizacija” bi se trebala odnositi na uništenje ukrajinskih vojnih kapaciteta i vojne industrije. Gađa se vojna infrastruktura, a ruska vojska zasad ne ulazi masovnije u ukrajinske gradove, već ih drži u okruženju, nastojeći ih blokirati zauzimanjem predgrađa, ključnih prometnica, raskršća i mostova. Takva strategija je jednostavna: opkoliti gradove i uništavati vojne objekte, uz izbjegavanje uličnih borbi.
  4. Eskalacija – Premda se čini da je ovih pet dana ukrajinskog pakla nešto najužasnije što se može dogoditi, zapravo može biti još puno gore. Čak i bez upotrebe nuklearnog oružja, situacija može eskalirati do nezamislivih razmjera, o čemu je u nedjelju ujutro, četvrtog dana rata, nešto natuknuo bliski Putinov saveznik, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, koji je vjerojatno makar ugrubo upoznat s Putinovim planovima. – Ovo još nije rat. Ovo je tek sukob. Ako ne bude pregovora, za dan-dva počinje rat, a onda slijedi pokolj – rekao je vidno ozbiljni i smrknuti Lukašenko.
  5. Uključenje NATO-a – najsmrtonosniji scenarij je onaj u kojem bi u rat uključio i NATO-pakt, iako Ukrajina nije članica saveza. Taj angažman NATO-a može se kretati u rasponu od uvođenja zone zabrane leta do direktnog ulaska NATO trupa u Ukrajinu, čime bi opasnost od globalnog rata postala ogromna, a ni nuklearni armagedon ne bi bio nezamisliv.
  6. Primirje – Razmak između početnih pozicija dviju strana nije ohrabrujući. Obje strane imaju po dva ključna uvjeta, koji se baš ne podudaraju: Rusija traži demilitarizaciju Ukrajine i proglašenje ukrajinske vojne neutralnosti (odnosno deklaraciju da Kijev neće tražiti članstvo u NATO-u), dok Ukrajina traži trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa iz zemlje. Pristanak Kijeva na vojnu neutralnost vjerojatno bi okončao rat za pet minuta, a to je i jedini scenarij ukrajinskog rata u kojem više nema mrtvih. Ali postoje jake sile koje to ne žele, a one ne sjede ni u Moskvi ni u Kijevu. (Damir Pilić, Slobodna Dalmacija)

Slične vijesti

Utorak (16:00)

Do posljednjeg daha

Putinov rat duži od Drugog svjetskog, saveznici se osipaju

Rat u Ukrajini, koji je Putin najavljivao kao trodnevnu operaciju, traje dulje od sovjetske borbe protiv nacističke Njemačke i postaje sve iscrpljujući za Rusiju. Uz velike gubitke i ograničene teritorijalne dobitke, Moskva se suočava i s urušavanjem mreže međunarodnih partnera – od Sirije i Venezuele do nesigurnog partnerstva s Iranom. Analitičari ističu da ti odnosi nikada nisu bili pravi savezi, već nužni aranžmani. Kremlj, unatoč slabostima, ne pokazuje znakove popuštanja. POLITICO, Jutarnji, Index

Ponedjeljak (00:00)

Car ne voli konkurenciju

Rat zbog reda: zašto je Ukrajina zapravo napadnuta

Rat u Ukrajini ne proizlazi samo iz geopolitike i sigurnosti, nego iz sukoba dvaju nespojivih političko-ekonomskih modela. Putinistička Rusija počiva na statičnoj oligarhiji podređenoj caru-državi, s ograničenim vlasničkim pravima i imperijalnom logikom. Ukrajina, iako duboko korumpirana, razvija kaotičan, konkurentski oligarhijski sustav s potencijalom institucionalne evolucije prema vladavini prava. Upravo ta mogućnost promjene – prijetnja modelu Vječnog Trećeg Rima – predstavlja stvarni materijalni uzrok rata. Velimir Šonje za Ekonomski lab donosi pregled knjige Stipe Kljajića – Vječni treći Rim

06.01. (16:00)

Koridor slobode, uz obaveznu kontrolu

Žižek o Odesi: ideologija “humanitarnog koridora” i globalna igra sile

Slovenski filozof u komentaru za Kyiv Independent povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon uhićenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Tvrdi da rusko “otvaranje koridora” prema Odesi zapravo znači njegovu kontrolu i blokadu, što vidi kao čisto kršenje međunarodnog prava. Upozorava da velike sile često svoje nasilne poteze opravdavaju humanitarnim rječnikom, pri čemu Rusija nije iznimka. Kritizira dio zapadne ljevice koji ruske poteze slavi kao antiimperijalističke, ističući da time legitimiraju vojnu silu i globalnu ekonomsku ucjenu. Europa, zaključuje Žižek, još ima snagu, ali samo ako se oslobodi vlastitog straha i proglasi stvarnu neovisnost. Index

26.12.2025. (13:00)

Privremeno utočište, trajna birokracija

U Hrvatsku stiglo oko 30 tisuća Ukrajinaca: jezik, posao i neizvjestan boravak najveći izazovi

Od početka rata u Ukrajini u Hrvatsku je stiglo oko 30.000 Ukrajinaca, ponajviše u Zagreb i Split. Dok se dio njih odlučio vratiti kući, mnogima bi privremena zaštita mogla prerasti u trajni ostanak. Glavni preduvjeti integracije su učenje hrvatskog jezika i zapošljavanje, no prepreke su manjak vrtića, spor proces nostrifikacije diploma i neizvjestan status boravka nakon isteka privremene zaštite. Unatoč tome, mnogi rade, pokreću poslove i pokušavaju izgraditi novi život. tportal

24.12.2025. (11:00)

Nadamo se da nećemo morati saznati

Šef NATO-a otvoreno: ‘Rusa ima 140 milijuna, nas gotovo milijardu. Tko je jači?’

Čelnik NATO Saveza Mark Rutte dao je veliki intervju za Bild, (prenio ga tportal): Razmatra slanje stranih vojnika u Ukrajinu, otvoreno brani Trumpa jer je jedini doveo Putina za pregovarački stol, odbacuje tvrdnje o američkom povlačenju iz Europe, podsjeća da Rusija ima oko 140 milijuna stanovnika, dok zemlje NATO-a zajedno broje gotovo milijardu. Poruka je jasna: problem nije u resursima, nego u političkoj volji. Rutte je uvjeren da europska javnost, uključujući i mlade koji danas prosvjeduju protiv vojne obveze, razumije ozbiljnost prijetnje i da bi u slučaju stvarne opasnosti bila spremna braniti svoje zemlje.

19.12.2025. (20:00)

Pukotine iza fasade

Potemkinova Rusija: iza fasade moći društvo u slobodnom padu

Iza slike Rusije kao snažne, pobožne i civilizacijske sile krije se društvo pogođeno siromaštvom, demografskim kolapsom i zdravstvenom krizom. Oko 12 posto stanovnika živi u siromaštvu, očekivani životni vijek muškaraca je nizak, a fertilitet daleko ispod razine zamjene. Alkoholizam, nasilje i epidemija HIV-a dodatno razaraju društvo. Rat u Ukrajini ubrzao je emigraciju, osiromašio regije i povećao ljudske gubitke. Uz snažnu represiju i cenzuru, Rusija sve više nalikuje Potemkinovu selu – raskošnoj iluziji koja prikriva duboku unutarnju krizu. tportal

19.12.2025. (17:00)

Sve je pod kontrolom, osim stvarnog stanja nacije

Putin u godišnjem obraćanju poručio da želi mir, ali i najavio nove vojne uspjehe

Na višesatnoj godišnjoj konferenciji Vladimir Putin govorio je o ratu u Ukrajini, odnosima sa Zapadom i stanju u Rusiji. Ponovio je da Moskva želi mir, ali pod uvjetima koji uklanjaju “uzroke sukoba”, za koje krivi NATO i Zapad. Negirao je odgovornost za rat i pogibije te najavio nove vojne uspjehe do kraja godine. Oštro je kritizirao EU zbog zamrznute ruske imovine, upozorio na eskalaciju nakon ukrajinskog napada na ruski tanker i odbacio ideju da Rusija planira napasti Europu. Index, Jutarnji

  • Dobio je oko tri milijuna pitanja. Građani Putinu postavili brojna sarkastična pitanja. Ignorirao ih je (Index), osvanule provokativne poruke: ‘Vladimiroviću, može piće?’ (tportal)
  • Karta Rusije iza Putina šalje poruku o odnosu prema Ukrajini: Uz Krim, teritoriju pridodani Donjeck, Luhansk, Zaporiška i Hersonska oblast (Index)
  • Osvrnuo se i na napad Ukrajine na ruski tanker u Sredozemlju, kazavši da će Moskva, iako neće poremetiti opskrbu, uvijek uzvratiti (tportal)
15.12.2025. (16:00)

Otvorena vrata EU-a, različite širine

Objavljena karta koja prikazuje koliko su EU države primile izbjeglica iz Ukrajine

Članice EU-a koje su primile najveći broj korisnika privremene zaštite iz Ukrajine bile su Njemačka (1.229.960 osoba; 28,6% ukupnog broja u EU), Poljska (965.005; 22,5%) i Češka (393.005; 9,1%). U Hrvatskoj bilježimo oko 28 tisuća pristiglih Ukrajinaca, više nego u Sloveniji, Cipru, Malti i Lihtenštajnu. Index

10.12.2025. (18:00)

Kad biznis susretne geopolitiku, uvijek netko ostane kratkih rukava

Trumpov ‘mirovni paket’ za Ukrajinu: ambiciozan plan pun mina

Trumpov tim razrađuje mirovni plan za Ukrajinu koji uključuje ubrzani ulazak u EU, američka sigurnosna jamstva nalik NATO-u te demilitariziranu zonu duž linije razdvajanja. Razmatraju se teritorijalni ustupci Rusiji, uključujući dio Donjecka, dok Ukrajina odbija ustavna ograničenja vojske. Zaporiška nuklearka mogla bi biti pod američkom upravom. Plan predviđa golema ulaganja u obnovu Ukrajine, ali i Rusije, uz korištenje zamrznute ruske imovine. Kritičari upozoravaju da bi pristup “sada ili nikada” bio ozbiljna Trumpova greška. Washington Post, Jutarnji

01.12.2025. (12:00)

I njima je dosta

Starešina: Nastavkom rata ni Ukrajina ni Rusija ne mogu ništa dobiti, mogu samo izgubiti

Sada je izgledno sljedeće: da je rusko-ukrajinski mir ovoga puta zaista blizu, da će se promijeniti ukrajinske granice, da će se sklopiti novi sigurnosni aranžmani za Ukrajinu, o kojima sve detalje zasad zna samo najuži krug američkih, ruskih i ukrajinskih pregovarača (tim redom), te da je to samo jedna etapa u resetiranju globalnog poretka. Upravo zbog posljednje odrednice važno je razumjeti taj mirovni proces. Na pomolu su i sklapanja novih sigurnosnih aranžmana za Ukrajinu. Višnja Starešina za Lider